Hrvatski Fokus
Religija

Apokaliptika – posebna književna vrsta

Održan međunarodni biblijski znanstveni simpozij na temu "Apokaliptika"

 
 
U organizaciji Biblijskog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u samostanu O. fra Ante Antić na Trsteniku u Splitu, 11. i 12. studenoga održan je Međunarodni biblijski znanstveni simpozij na temu „Apokaliptika“.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/11/i.ytimg_.com_vi_WGjP62gl97M_maxresdefault.jpg
Pod pojmom 'apokaliptika' razumijeva se, u biblijsko-teološkom smislu, posebna književna vrsta nastala u kasnom židovstvu i uobičajena u ranim kršćanskim vremenima. Stoga se i pojedine svetopisamske knjige, ili pak određene cjeline unutar drugih spisa, mogu nazvati 'apokaliptičkim tekstovima'. Apokaliptika je također naziv za sadržaje koje ta književna vrsta sadrži.
 
Glavni starozavjetni apokaliptički tekstovi su: Ez 1,4-28 (viđenje 'Jahvinih kola'); Ez 10,1-22 (viđenje 'slave Jahvine'); Ez 37, 1-14 (prispodoba o suhim kostima); Ez 40-48 (navještaj 'dana Jahvina' i viđenje novog Jeruzalema); Iz 24-27 (Izaijina apokalipsa: sud zemlji i Jahvina pobjeda); Zah 9-14 (Mesijansko proroštvo uz nagovještaj stradanja i obnove Jeruzalema); Joel 3-4 (dar Duha i sud narodima) i cijela knjiga Danijelova, koja je velikim dijelom sazdana od opisa snova i viđenja te tumačenja njihovih značenja za budućnost. Starozavjetni apokaliptički tekstovi su istodobno najvećim dijelom i mesijanski navještaji, ali izraženi na apokaliptički način; viđenjima, proroštvima, snovima, simbolima i slikama. 'Dan Gospodnji', kao specifična tema starozavjetne apokaliptike, razumijeva se tako u dvostrukom kontekstu: mesijanskog vremena i svršetka povijesti.
 
Najvažniji novozavjetni evanđeoski apokaliptički tekst je Mk 13 i njegove paralele kod sinoptika (Mt 24; Lk 21,5-36), a sadrži Isusov 'veliki apokaliptički govor' o njegovu ponovnom dolasku, s pozivom na budnost. Znakovi dolaska 'dana Gospodnjeg' u kojem će se dovršiti Božje djelo, jesu velike nevolje u kojima će se naći svijet i učenici; propast Jeruzalema i očitovanje poremećaja prirodnih sila. Ostali važni novozavjetni apokaliptički tekstovi su: 2 Sol 2,1-12 ('Pavlova apokalipsa', s najavom velikog otpada i pojavka 'Sina Bezakonja' kojega će Krist konačno pobijediti); 2 Kor 12,1-9 (Pavlovo 'uzdignuće' do trećeg neba); 1 Sol 4,13-17 (očekivanje neposredne paruzije i problem uskrsnuća mrtvih); Dj 10,9-16 (Petrovo viđenje čistih i nečistih životinja); 2 Pt 3,10-13 (navještaj dolaska 'dana Gospodnjeg' te novih nebesa i nove zemlje). K tome, kao zaključak i vrhunac novozavjetne apokaliptike stoji i knjiga po kojoj je cjelokupna apokaliptička književnost dobila ime, a to je Otkrivenje Ivanovo (Ivanova Apokalipsa). Specifičnost biblijske apokaliptike je u književnoj vrsti prožetoj simboličkim i dramatskim govorom, viđenjima i objavama, te u sadržaju, koji možemo svesti pod zajednički nazivnik 'dana Gospodnjeg', odnosno 'posljednjih vremena', obračuna dobra i zla i opisivanja eshatološke budućnosti.
Za razliku od apokaliptike, koja je književna vrsta govora o budućnosti, eshatologija je teološka nauka o posljednjim stvarima čovjeka i svijeta. To nije reportaža o nečemu što će se tek dogoditi, nego je pogled unaprijed, na temelju Objave, s ciljem razumijevanja važnosti sadašnjeg opredjeljenja za Boga u Isusu Kristu. Sam naziv dolazi od grčkog izraza eshata, koji označava posljednje stvari, i to što se tiče pojedinca (smrt, sud, pakao, čistilište i raj), te budućnosti svega svijeta (paruzija, uskrsnuće mrtvih, posljednji/opći sud i obnova svega stvorenoga).
 
Svojim izlaganjima simpoziju su pridonijeli predstojnik Biblijskog instituta KBF-a u Zagrebu prof. dr. fra Bože Lujić predavanjem „Proroštvo i apokaliptika.“ Komparativnim pristupom protumačio je sličnosti i razlike između dvaju navedenih pojmova. Mr. Đurica Pardon, doktorand na KBF-u Zagrebu predavanjem „Velika i mala Izaijina apokalipsa (Iz 24 – 27; 34 – 35)“. Mr. Pardon posebno se bavi teologijom zemlje pa je u tom svjetlu iščitao i navedene dijelove Proroka Izaije. Prof. dr. Karlo Višaticki s KBF-a u Đakovu održao je izlaganje „Ezekiel 38 – 39“ u kojem donosi kritiku i tumačenje apokaliptike proroka Ezekiela s posebnim osvrtom na uskrsnuće Izraela i njegovim mrtvim (suhim) kostima u koje Bog udahnjuje novi život. Tema predavanja doc. dr. Dubravka Turalije s KBF-a Univerziteta u Sarajevu bila je Danijel 2 – 12, iznijevši tumačenje u kojem je vidu moguće proroka Danijela nazivati apokaliptičarom, a njegovu knjigu eshatološkom. Doc. dr. fra Domagoj Runje s KBF-a Sveučilišta u Splitu održao je predavanje „Apokaliptika u Kumranu“ navodeći važnije kumranske spise koji sadrže apokaliptičke teme s posebnim osvrtom na rukopis „Novi Jeruzalem“. Izv. prof. dr. Drago Župarić sa sarajevskoga KBF-a predavanjem „Anđeli i demoni (Tob.)“, iznijevši tumačenje anđela i demona u Starom zavjetu te njihovu upletenost i ulogu u životima ljudi tog doba. Dr. Anđelo Maly (KBF Zagreb) govorio je o temi „Eshatologija“, iznijevši što je to eshaton Starog zavjeta i kako su ljudi tadašnjeg vremena vidjeli kraj u ispunjenju svojih snova. Doc. dr. Darko Terpet (KBF Zagreb) predavanje „Mesija i Sin čovječji“. U izlaganju je protumačio kako se slika Sina čovječjega koji dolazi na oblacima spojila sa slikom Mesije.
 
Dr. Silvana Fužinato (KBF Đakovo) predavanje „Mt 24 – 25“, iznijevši različite interpretacije navedenoga teksta. Tajnik Biblijskoga instituta pri KBF-u u Zagrebu izv. prof. dr. Mario Cifrak izlagao je o temi „Predodžba i poruka raja u Isusovim riječima 'Danas ćeš biti sa mnom u raju'“ (Lk 23,43). Prof. dr. Marinko Vidović (KBF Split) održao je predavanje predočivši slušateljima teološku i vjerničku poruku teksta 1 Sol 4,13-18. Dr. Taras Barščevski (KBF Zagreb) govorio je o temi „Prorok u Knjizi Otkrivenja“, a dr. Ilija Čabraja, umirovljeni profesor, kontekstualno je analizirao početak Knjige Otkrivenja (Otk 1,9-20). Dr. Stipo Kljajić s Franjevačke teologije u Sarajevu govorio je o pismima sedmerim crkvama (Otk 2-3), a posebno o pismu Crkvi u Efezu aktualizirajući poruku toga pisma za naše vrijeme. Dr. Arkadiuzs Krasicki, studentski kapelan u Osijeku i suradnik na TK-u Sveučilišta u Zadru je predavanjem „Otk 12“ iznio različita tradicionalna tumačenja znamenja Žene i Zmaja te rata na nebu u kojem Mihael sa svojim anđelima pobjeđuje Sotonu sa njegovim anđelima.
Simpozij je zaključen prijedlogom da idući susret, koji će se održati po uhodanom redu za dvije godine, za temu uzme Biblijsku antropologiju.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Ivan Jaklin: Bez angažmana u Crkvi ne bih mogao

HF

Jorge Bergoglio, blagoslov homoseksualaca i Drugi vatikanski koncil

hrvatski-fokus

Norveška predvodnica Sotone

HF

Predstavljena Fotomonografija „Zauvijek okrunjena. Zapisi o Gospinim jubilejima“

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više