Hrvatski Fokus
Aktualno

Službena Srbija o Vukovaru

Srbijanski mediji: "Na današnji dan prije 25 godina Vukovar je bio srpski"

 
 
Srpski mediji o 25. obljetnici sebočetničke okupacije Vukovara
Prije točno 25 godina jedinice JNA ušle su u Vukovar, čime su okončane tromjesečne borbe u kojima su poginule tisuće ljudi, a gotovo čitav grad  razrušen. Ratni sukobi počeli su 13. kolovoza 1991., a JNA je zauzela grad 18. studenoga. Vukovar je bio prvi grad iz kojega su borbom potisnute hrvatske snage. Borbe za Vukovar trajale su 86 dana, a u njima je, kako se procjenjuje, poginulo između 3.000 i 5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno 90 % grada. U opsadi Vukovara sudjelovalo je oko 30.000 vojnika JNA i velik broj pripadnika teritorijalne obrane i paravojnih snaga, dok su hrvatske snage, po procjenama, najprije brojile 1.800 ljudi, ali su s vremenom bitno narasle.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/11/www.b92.net_news_pics_2016_11_18_508794434582efeac19966635898696_v4_big.jpg
Sa hrvatske strane zapovjednik obrane Vukovara bio je Mile Dedaković Jastreb, a zapovjednik kriznog stožera Tomislav Merčep. Zapovjednik snaga JNA na početku vojnih operacija u Vukovaru bio je Bajo Bojat, a zamijenio ga je pukovnik Mile Mrkšić, zapovjednik Operativne grupe "Jug". General Andrija Biorčević bio je zapovjednik jedinica Novosadskog korpusa JNA na vukovarskom ratištu. Ukazom Predsjedništva SFRJ na svečanosti 7. prosinca 1991. u vojarni "Maršal Tito" u Beogradu dodijeljeno je 260 odlikovanja i priznanja vojnicima i zapovjednicima koji su sudjelovali u "operaciji Vukovar" i po 75 odličja i medalja za hrabrost. U više činove promaknuto je 40 vojnika i zapovjednika, uz 34 izvanredna promaknuća.
 
Civilna vlast u Vukovaru uspostavljena je početkom prosinca 1991. godine. Donesena je odluka da Vukovar bude administrativni centar "Srpske oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema". Predsjednik "vlade" te oblasti bio je Goran Hadžić, a Slavko Dokmanović bio je predsjednik Skupštine općine Vukovar i član te "vlade". U organizaciji Međunarodnoga Crvenog križa u Budimpešti su 8. kolovoza 1992. predsjednici vlada SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Panić i Mate Granić potpisali Sporazum o razmjeni ratnih zarobljenika. Na osnovi tog sporazuma i na osnovi sporazuma od 28. i 29. srpnja, koje su potpisali drugi predstavnici SRJ i Hrvatske, Vlada SRJ je 14. kolovoza donijela odluku o repatrijaciji zatvorenih osoba iz Hrvatske, sudionika oružanih sukoba. Istoga dana u prisutnosti predstavnika UNPROFOR-a, ta odluka provedena je kod mjesta "Jelenovo" (Sarvaš). Istočna Slavonija bila je pod upravom Prijelazne uprave UN-a (UNTAES) do 15. siječnja 1998. kada je vraćena pod upravu Hrvatske.
 
Za zločine u Vukovaru Međunarodni sud u Haagu optužio je nekadašnjeg gradonačelnika toga grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA – Milu Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsjednika "vlade" Gorana Hadžića. Dokmanović je uhićen u lipnju 1997., a godinu dana kasnije izvršio je samoubojstvo u pritvorskoj jedinici suda u Haagu. Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina zatvora, Veselin Šljivančanin pravomoćno na 10 i u međuvremenu je pušten na privremenu slobodu, a Miroslava Radića Haaški sud oslobodio je krivnje. Haaški optuženik Goran Hadžić od 16. srpnja 2004., kada je otpečaćena optužnica protiv njega, bio je u bijegu do srpnja 2011., kada je uhićen i izručen sudu u Haagu, gdje mu se sudilo za ratne zločine nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom u Istočnoj Slavoniji ali je suđenje suspendirano u travnju 2016. godine zbog bolesti od koje je u srpnju i umro.
 
Pred srpskim pravosuđem 15 osoba je pravomoćno osuđeno na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina na teritoriju Vukovara 1991., a u tijeku je veći broj istraga zločina počinjenih u tom gradu. Za 25 godina nadležna hrvatska tužiteljstva pokrenula su kaznene postupke protiv 1203 osobe, od kojih je do sada osuđen 181 okrivljenik, a mnogi postupci još traju, navode u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa. Na mjestu stradanja oko 200 civila i vojnika zarobljenih nakon pada Vukovara otvoren je 2006. spomen-dom "Ovčara". Nazočili su najviši dužnosnici Hrvatske.
 
Na 17. obljetnicu ulaska JNA u Vukovar, 2008. godine,  Međunarodni sud pravde u Haagu proglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije kojom je Beograd optužen za genocid nad nesrbima u toj republici tijekom rata 1991./95. godine. Predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović posjetili su Vukovar 4. studenoga 2010. i na Ovčari položili vijence na spomen-obilježje za oko 200 ubijenih hrvatskih zarobljenika i civila. Tadić se na Ovčari kod Vukovara ispričao obiteljima svih "nevino stradalih žrtava" na tom poljoprivrednom dobru 1991. godine.
 
Došao sam se pokloniti žrtvama, i uputiti riječi isprike i iskazati žaljenje. Da stvorimo mogućnost da Srbi i Hrvati i Srbija i Hrvatska mogu graditi bolju budućnost – rekao je Tadić nakon polaganja vijenaca. Tadić je prvi srpski dužnosnik koji je posjetio spomen – obilježje masovne grobnice na Ovčari, gdje su pripadnici JNA i paravojnih srpskih formacija u studenom 1991. ubili više od 200 hrvatskih zarobljenika i civila. Tadić i Josipović položili su vijence i u Paulin Dvoru, nedaleko od Osijeka, na mjestu gdje je u prosincu 1991. ubijeno 18 srpskih civila i jedan mađarske nacionalnosti. Početkom rujna 2013. u Vukovaru su na zgrade policije i Državne uprave postavljene dvojezične ploče ispisane ćiriličnim i latiničnim pismom, koje su istog dana skinute i razbijene. Početkom studenoga 2013. godine Gradsko vijeće Vukovara izmijenilo je Statut grada i proglasilo Vukovar  mjestom posebnog pijeteta, a hrvatski jezik i latinicu  službenim jezikom i pismom.
 

Tanjug, Vestionline (urednički komentar)

Povezane objave

Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku od 28. I. 1971. godine

HF

Dušmanu će platiti Bog

HF

Hajduk nije spreman na otvoreni dijalog

HF

Jedna svijeća za Vukovar

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više