Hrvatski Fokus

Tko sve stoji iza napada na ovoga Tatarina?

 
 
Ruski ministar gospodarskog razvoja Aleksej Valentinovič Uljukajev optužen je za iznuđivanje mita u visini od dva milijuna dolara kako bi zauzvrat omogućio kompaniji "Rosneft" da od države kupi kontrolni paket dionica tvrtke "Bašneft". Mnogi u to ne mogu povjerovati.Ovdje se ne ćemo baviti samo tim ruskim ministrom gospodarstva, nego onim što znači i što će donijeti to spektakularno uhićenje. 
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/11/www.russianworldforums.com_photos_kremlin_clans.jpg
AleksejUljukajev star je 60 godina. Rođen je u Moskvi 23. ožujka 1956. Od 24. lipnja 2013. ministar je gospodarstva. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Državnog sveučilišta u Moskvi (Lomonosovo državno sveučilište, 1979.). Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Državnog sveučilišta u Moskvi 1982. Doktor je ekonomskih znanosti. Doktorat iz ekonomije je obranio u Francuskoj na Pierre-Mendes France University u Grenobleu. Govori engleski i francuski jezik.
 
Od 1982.-1988. godine docent je na Odsjeku političke ekonomije. Od 1994.-1996. i od 1998.-2000. zamjenik je ravnatelja Instituta za gospodarstvo u tranziciji Jegor Gajdar. Od 2000.-2006. profesor je opće ekonomije u Moskvi. Od 2007.-2010. načelnik je Odjela za financije i kredite na Ekonomskom fakultetu Državnog sveučilišta u Moskvi. Pohađao je poseban tečaj za studente dodiplomskog na temu "Moderne monetarne politike i razvoj bankarskog sustava". Uz to, bio je novinar, savjetnik i urednik te zamjenik ravnatelja Međunarodnog centra za studije ekonomske transformacije. Piše poeziju. Objavio je zbirku pjesama "Vatra i sjaj" (2002.), "Alien Obala" (2012.), "Beriberi" (2013.). Potječe iz Uljanovske regije. Po podrijetlu je Tatar, a po vjeri musliman. Njegov otac Vali Husainovič Uljukajev, PhD, bio je profesor na Državnom sveučilištu za upravljanje zemljištem.
 
Od 1990-ih godina član je tima za provedbu gospodarskih reformi u vrijeme tadašnjeg premijera Jegora Gajdara. Uljukajeva se smatralo zagovornikom liberalnih reformi – među koje se ubrajalo i smanjenje uloge države u gospodarstvu – koju je zagovarao bivši ministar financija Aleksej Kudrin u vrijeme kad je Vladimir Putin bio predsjednik vlade. "Mnogi ljudi ne shvaćaju da postoji alternativni ekonomski program, koji bi se moglo nazvati „umjereno usmjerenim“, rekao je Valerij Solovjov. On smatra da je nacrt ovog programa "pripremljen uz podršku silovika i naftnih kompanija."
 
Solovjov razlikuje program silovika od programa koji je "potpuno usmjeren", odnosno od ekonomskog modela po kojem država dominira, a koji zagovara ljevičarski savjetnik predsjednika Sergej Glazjev. Taj model, tvrdi Solovjov, varka je, a cilj je da prijedlozi silovika izgledaju umjerenije. "Budući da su liberali u vladi bili prepreka za ostvarenje umjereno usmjerenog modela, izgleda da su oni ciljali i udarili najslabiju kariku", rekao je Solovjov. "Uljukajev nema poseban utjecaj u tom području, a nema niti neke snažne veze", dodaje.
 
Štoviše, Solovjov je naveo nepotvrđena nagađanja da je Uljukajev planirano podnijeti ostavku u bliskoj budućnosti, zbog više sukoba s ​​ministrom financija Antonom Germanovičem Siluanovom. "Oni su izveli preventivni napad, kako bi pokazali što bi se moglo dogoditi svakome tko bi im stao na put, ili onima koji sanjaju o nekakvoj „zlokobnoj liberalnoj reformi“, izjavio je Solovjov.
 
Na pitanje može li uhićenje ruskog ministra gospodarstva odvratiti strane investitore i negativno utjecati na ulagačku klimu, Putinov glasnogovornik Dmitrij Pjeskov izjavio je: "Mislim da ne će", navodi  tiskovna agencija TASS. "Naprotiv", rekao je Pjeskov, "razumijevanje da se borba protiv korupcije, bez obzira radi li se o nekome tko je na istaknutom položaju, vodi neprestano te da oni koji su primili mito osjećaju posljedice, samo još više povećava privlačnost zemlje." "Potpuno je jasno da se ruski ugled i investicijska klima ne će poboljšati zbog ovakve situacije", rekao je politički analitičar Dmitrij Orješkin. "To znači, da su pobjede zbog većeg djelovanja administracije postignute žrtvovanjem stvarnog gospodarskog rasta. U sadašnjem sustavu vlasti najvažniji su oni ljudi koji kontroliraju i raspolažu novcem iz državne blagajne, a ne oni koji brinu o tome da ta blagajna bude puna", kaže on.
 
Silovikje ruska riječ za političare iz sigurnosti i vojnih službi, često časnika bivše KGB, GRU, FSB, SVR (Savezna kontrola droga) ili drugih sigurnosnih službi koji su došli na vlast. Također se može odnositi na sigurnost servisnog osoblja iz bilo koje zemlje ili nacionalnosti. Pojam silovik, doslovno se prevodi kao "osobu snage", nastao s izrazom "institucija sile", koja se pojavila u ranijem razdoblju vladavine Borisa Jeljcina u vrijeme „označavanja uniformirane usluge“ u vojnom stilu, uključujući i vojnih pravila i pravila policije, te nacionalne sigurnosti. Pojam se povremeno prevodi kao "diktatura", ali takvo čitanje zamagljuje određenu karijernu pozadinu silovika.
 
Siloviki žele potaknuti pogled da bi se vidio u Rusiji kao uglavnom ne-ideološki i iskren, s pragmatičnog zakona i ruske nacionalne interese prevesti u domoljublje. Oni su uglavnom dobro obrazovani, imaju komercijalna iskustva. Pretpostavlja se da siloviki imaju prirodnu sklonost za ponovno otkrivanje snažne ruske države i mogu biti manje osjetljivi prema određenim aspektima demokratskog sustava, što malo podsjeća na prokinesku politiku frakcija.
 
Siloviki nisu kohezijska grupa. Oni nemaju jednog vođu i kod njih ne ne postoji zajednička, artikulirana politika silovika. Međutim, prema Amerikancu Johnu P. Willertonu, profesori političkih znanosti na School of Government, obavještajni dužnosnici donose radnu etiku i vještine, što navodno voli i Putin. Poznatiji siloviki za Putinove vladavine uključeni su u sam vrh ruske države, a to su Sergej Ivanov, Viktor Ivanov i Sergej Šojgu, koji imaju bliske radne odnose s Putinom i drže ključne pozicije u vlasti. Nakon ruskih prosvjeda 2011., ruski predsjednik Dmitrij Medvjedjev, nakon što je obećao političke reforme, ipak je imenovao nekoliko silovika na istaknute pozicije u vlasti: Sergeja Ivanova za načelnika stožera; Dmitrija Rogozina za potpredsjednika vlade; a Vjačeslava Volodina za zamjenika načelnika stožera.
 

Tomislav Pavelić

Povezane objave

Zastupnik Chip potiče usvajanje zakona o izbornom integritetu

hrvatski-fokus

Salvini “opleo” po Macronu

HF

Što je Amerikanac bez puške?

HF

Ghebreyesus u raljama bračnoga para Gates

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više