Hrvatski Fokus
Povijest

Obogatio hrvatsku povijest umjetnosti

Predstavljena knjiga u povodu 70. rođendana Igora Fiskovića

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 21. studenog predstavljena je knjiga Scripta in honorem Igor Fisković: Zbornik povodom sedamdesetog rođendana. Riječ je o zborniku radova posvećenom 70. rođendanu akademika Igora Fiskovića, a objavili su ju Međunarodni Istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/11/cdn.dubrovniknet.hr_data_1386180696m185.JPG
Igor Fisković
 
Zbornik su predstavili akademik Tonko Maroević, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić, prof. dr. sc. Miljenko Jurković i prof. dr. sc. Predrag Marković koji su istakli i zasluge akademika Fiskovića, a predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić kazao je da se radi o osobi koja je obogatila hrvatsku povijest umjetnosti i hrvatsku kulturu. „Ovo je još jedan važan pothvat Hrvatske akademije čija je misija čuvanje identiteta i baštine i njeno prenošenje novim naraštajima“, rekao je akademik Kusić. Istaknuo je da se akademik Igor Fisković prvi nakon Ljube Karamana od juga okrenuo i prema sjeveru te se nakon dalmatinske umjetničke baštine počeo baviti i baštinom Istre te umjetnošću kontinentalne Hrvatske, povezavši tako simbolički kulturno-povijesno različite krajeve Hrvatske. O životu i djelu akademika Fiskovića govorio je tajnik razreda za likovne umjetnosti HAZU akademik Vladimir Marković. Igor Fisković rođen je 1944. u Orebiću kao sin istaknutog hrvatskog povjesničara umjetnosti akademika Cvite Fiskovića. Diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968., gdje je zatim radio na Odsjeku za povijest umjetnosti kao asistent na Katedri za srednji vijek i postao profesor emeritus. Redoviti član HAZU postao je 2004. Objavio je dvjestotinjak naslova s tematikom od kasne antike do manirizma.
 
U zborniku su sa svojim prilozima sudjelovala ukupno 32 znanstvenika, u najvećem broju Fiskovićevi kolege, prijatelji i dugogodišnji suradnici, uglavnom povjesničari umjetnosti.  Među njima se nalaze i četiri vrlo cijenjena inozemna povjesničara umjetnosti Xavier Barral i Altet, Vinni Lucherini, Jean-Pierre Caillet i Giorgio Fossaluzza koji su se, kao i akademik Fisković, bavili istraživanjima starije hrvatske i svjetske umjetničke baštine od 4. do 18. stoljeća obrađujući djela i umjetničke fenomene od kasne antike, ranog srednjeg vijeka preko romanike i gotike sve do renesanse i baroka, uz naglasak na spomenicima srednjovjekovnog razdoblja. Među brojnim vrijednim prilozima mogu se naći i oni koje se dotiču ikonografskih i ikonoloških tema, što su također omiljena i bliska znanstvena područja akademika Fiskovića.U zborniku se nalaze radovi koji dobro ilustriraju svu širinu i raznolikost Fiskovićevih interesa u vrlo dugoj i plodonosnoj istraživalačkoj karijeri. Prvi put je publicirana i njegova ukupna bibliografija nastala tijekom pola stoljeća kontinuirane istraživačke djelatnosti. Iz nje je jasno vidljivo da je akademik Fisković uspješno istraživao sve likovne grane, a uz arhitekturu, pretežno sakralnu, bavio i urbanističkim temama.
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

S goričke fronte

HF

Pregled povijesnog djela akademika Mirka Vidovića

HF

Dokle će Srbija biti povlaštena?

HF

Testamen(a)t doktora Balda Podića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...