Igor Čatić o kurikulnoj reformi

Osmoga prosinca 2016. u Europskom domu održava se tribina "Utjecaj obrazovanja i medija na Z-generaciju"

U organizaciji Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb u Europskom domu u Zagreb, Jurišićeva 1/I., 8. prosinca 2016. u 18 sati održava se tribina na pod nazivom „Utjecaj obrazovanja i medija na Z-generaciju“. Moderatortribine je prof. Vlatko Previšić, a gost tribineprof. emer. Igor Čatić.

Prof. emer. Igor Čatić, umirovljeni je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Osnovno područje njegova djelovanja je plastika i guma. Promovirao je na Institut für Kunststoffverarbeitung (IKV), Aachen. Bavi se primjenom sustavnosne teorije i smatraju ga sintezologom. Objavio je izvorne radove i na područjima filozofije te jezika. Izradio je sa suradnicima brojne rječnike. Godine 1998. kao do sada jedini izvan Sjeverne Amerike, primio je Nagradu za uspješno obrazovno djelovanje od Society of Plastics Engineers. Osnivač je Društva za plastiku i gumu i među osnivačima je Kluba hrvatskih humboldtovaca. Aktivno je uključen u tekuća pitanja poput Cjelovite kurikulne reforme (CKR) i reindustrijalizacije Hrvatske.

O temi: u tijeku je rasprava kako reformirati školski sustav. Predložena Cjelovita kurikulna reforma, koja je najvažnija društvena reforma, pokazala je gotovo nepremostive slabosti. Načinjena je izvan zakonskog okvira, bez strategije razvoja zemlje. S preranim forsiranjem informatike i izrazitim deficitom upoznavanja s realnim svijetom. Posebna je slabost što nije definirana ciljna skupina za koju se radi reforma. Na temelju definiranja generacija od one zrele dobi do najnovije Z-generacije predložena je nova generacija post Z-generacija. Ukazano je koje su osnove koje mora obvezno savladati novi naraštaji. Moraju se upoznati sa STEM područjimâ (prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika) te s područjima SSH (društveno-humanističke znanosti). Igor Čatić posebno će se osvrnuti na ulogu medija koji su zbog izostanka nepoznavanja zakonitosti realnog, učestalo usmjerene na informacijski svijet (znanje, društveno-humanističke znanosti i sl.). Nova generacija zahtijeva odgoj i opće obrazovanje koje se tijekom vremena pretvara u znanje za potrebno radno mjesto.(v.h.)