Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Dolar ima globalni značaj

Dolar i turbulencije u tranzicijskim zemljama

 
 
Stanje na američkim financijskim tržištima ključno je za financijsku stabilnost čitavog svijeta. A to utječe na tranzicijske zemlje, Europu, ali i sam SAD. Sredinom 2014. kineske devizne rezerve iznosile su oko 4000 milijardi dolara. To je teško predočiv iznos. Zbog snage kineskog gospodarstva i vanjskotrgovinskog suficita, i to ne samo sa SAD-om, te su se rezerve, prema raširenom mišljenju, odonda morale drastično povećati. No one sada iznose samo oko 3000 milijardi dolara. To je još uvijek golem iznos, ali zabrinjavajuće je to da su se u roku od svega dvije i pol godine smanjile za oko 1000 milijardi dolara.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/12/images.bigcartel.com_product_images_176919560_superman_dollar_censored.jpg
Najkasnije od početka financijske krize 2007. postalo je jasno da se značaj valuta i tečajeva  ne može mjeriti samo po međunarodnom trgovanju dobrima i uslugama. Međunarodni financijski odnosi tu također igraju važnu ulogu. Tako se smanjenje deviznih rezervi Kine, koji je na prvi pogled možda paradoksalno, objašnjava prometom kapitala. Naime, mnogi su Kinezi proteklih godina, između ostalog i radi alokacije kapitala, prebacili novac u inozemstvo. Oni su kupovali dolare kineskom valutom i time potaknuli devalvaciju juana. Budući da Peking ne teži velikoj devalvaciji, središnja banka prodala je devizne rezerve kako bi stabilizirala tečaj.
 
Taj primjer jasno pokazuje da će čak i ako američko gospodarstvo s vremenom oslabi, dolar ostati dominantna valuta s obzirom da je to glavna valuta za kapitalna ulaganja i sve vrste financiranja. A budući da su uvjeti po kojima se novac posuđuje i ulaže u dolarima vrlo važni za globalna financijska tržišta, stanje američkih financijskih tržišta presudno je za financijsku stabilnost čitavog svijeta.
 
Taj značaj najjasnije je obrazložio Hyun Song Shin, glavni ekonomist Banke za međunarodna poravnanja (BIZ). Shin je u međunarodnim financijskim krugovima nedavno uzburkao duhove izloživši tezu po kojoj se dolar može protumačiti kao svojevrstan globalni pokazatelj straha. Po mišljenju Shina slab dolar izazvao bi euforiju posebno u tranzicijskim zemljama jer bi se tamošnje tvrtke, ali i države mogle jeftino zaduživati u dolarima. Dugovi u dolarima tvrtki i tranzicijskih zemalja penju se do rekordnih 3300 milijardi dolare. Kada vrijednost dolara raste – što se može promatrati već neko vrijeme, uvjeti financiranja u tranzicijskim zemljama se pogoršavaju, što dugoročno gledano može izazvati nemir na globalnim financijskim tržištima. I tu na vidjelo izlaze oprečni učinci u financijskom i realnom sektoru: snažan dolar pomogao bi izvozu iz tranzicijskih zemalja, ali bi istovremeno prouzročio rast troškova financiranja.
 
Proteklih godina na tržištima financija tranzicijskih zemalja mogli su se promatrati usponi i padovi. To je u prvom redu bila posljedica promjena trendova u Sjedinjenim Američkim Državama. Svi se sjećaju svibnja 2013. kada je tadašnji predsjednik Uprave FED-a, Ben Bernanke, najavio mogućnost ograničavanja kupnje državnih obveznica, što je izazvalo teške turbulencije na financijskim tržištima tranzicijskih zemalja. Europa u prošlosti nije bila toliko ranjiva, ali zbog atlantske veze kamate na obveznice u Europi uvijek su se određivale pod utjecajem američkih. Tako su primjerice proteklih tjedana s američkim kamatama na obveznice porasle i europske.
 
Globalna uloga njihove valute ima goleme posljedice za SAD. S jedne strane, Amerikanci profitiraju o toga što se likvidnim, često kratkoročnim obveznicama mogu jeftino zaduživati u inozemstvu, a istovremeno kupovati u inozemstvu unosnije dionice. Amerika funkcionira kao visoko zadužena banka koja za druge zemlje obavlja transformaciju likvidnosti i rokova. Već na osnovi toga SAD ostvaruje dodatnu zaradu od oko 2 posto.
 
Međutim, globalni značaj dolara ujedno ograničava monetarnu i financijsku politiku. Vrlo snažan dolar ne samo da opterećuje američki izvoz, već bi također mogao pridonijeti nestabilnosti međunarodnih tržišta financija. Za FED to ima za posljedicu klasičan konflikt ciljeva: zbog rastućih opasnosti od inflacije morat će dodatno povećati osnovnu kamatnu stopu, a tu mu ne odgovara zbog presnažnog tečaja dolara. Donald Trump morat će dobro razmisliti želi li znatnim povećanjem proračunskog deficita omogućiti daljnji rast kamata na obveznice, a time i još snažniji rast dolara.
 

Gerald Braunberger, F.A.Z., Njemačka

Povezani članci

Kreće utrka za 5G mrežu u Hrvatskoj

hrvatski-fokus

Pomoć stradalima na Banovini

hrvatski-fokus

Gospodarstvo u doba korone

HF

Možemo li očekivati pomake u 2018.?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...