Jadran – kolijevka paklenog stroja

Prošlo je 150 godina od Luppis-Whitehead torpeda

U Hrvatskom pomorskom muzeju Split, u četvrtak 22. prosinca 2016. otvorena je izložba „Jadran, kolijevka paklenog stroja: 150 godina Luppis-Whitehead torpeda“. Muzej izložbom završava godinu dviju velikih obljetnica u sjećanju na događaje 1866., koji su ostavili duboke tragove u hrvatskom i svjetskom pomorstvu. Prethodno je obilježena Viška bitka, najveći pomorski sukob u povijesti Jadrana, dok je najnovija izložba posvećena jednom od najvećih tehničkih dostignuća 19. stoljeća: torpedu, oružju koje je promijenilo način pomorskog ratovanja. Pozornica tog povijesnog čina bio je upravo Jadran, točnije hrvatski grad Rijeka, a pokretač jedan Hrvat. Za prigodu 150. obljetnice nastanka torpeda autori izložbe Petra Blažević i Ljubomir Radić oblikovali su preuređen postav koji slijedi povijest torpeda od neobične i teško ostvarive ideje u začetku pa do trijumfalnog uspjeha.

Robert Whitehead

Cilj izložbe je u domaćoj javnosti promicati hrvatski udio u izumu torpeda, a u svjetskoj pridonijeti afirmaciji torpeda kao hrvatsko-britanskog proizvoda. Uz brojne dijelove torpeda posjetitelji mogu vidjeti prve te posljednje primjerke torpeda nastale u riječkoj tvornici, kao i jednu lansirnu cijev. Izloženi su i atraktivni prototipovi iz najranijih eksperimentalnih faza, koji splitsku zbirku torpeda čine prvorazrednom u svjetskim relacijama na području najranije povijesti ovog oružja.

Za Hrvate je torpedo mnogo više od uspješnog izuma. On je dokaz burne povijesti ovog područja – stoljetnih konflikata među gospodarima Jadrana, koji se odražavaju upravo na ljudima. Ideja torpeda, izuma koji je izazvao revoluciju u mornaričkoj strategiji i taktici, pripada Riječaninu Giovanniju Biagiju Luppisu (Johann Blasius Luppis, Ivan Blaž Vukić), časniku Austrijske ratne mornarice, koji se nakon umirovljenja šezdesetih godina 19. stoljeća vratio u svoj rodni grad i pokušao realizirati svoju zamisao. Njegov cilj bio je razviti maleno nadvodno plovilo kojim se upravljalo uzicama s kopna i koji je bio pogonjen oprugom, u novo pomorsko oružje. Ideja je konačno zaživjela nakon što se u projekt razvoja uključio iskusan i inovativan brodograđevni stručnjak i rukovoditelj Riječkog tehničkog zavoda (Stabilimento tecnico Fiumano) Robert Whitehead koji je uz pomoć suradnika dvije godine radio na usavršavanju prototipa da bi 1866. javnosti predstavio novo autonomno podvodno oružje nazvana torpedo. Whitehead je pronašao originalno rješenje da pogonski stroj na stlačeni zrak može raditi i ispod površine mora te izumio uređaj nazvan tajna komora koji automatski regulira dubinu urana torpeda, tj. njegovu vertikalnu putanju. Uskoro je nakon toga u torpedo ugrađen i pomoćni servo-uređaj koji je korištenjem stlačenog zraka omogućavao efikasnu regulaciju dubine putanje. Riječki torpedo stalno se inovirao i poboljšavao. Povećavali su mu se domet i brzina, rasla je eksplozivna  punjenje, a uporabom žiroskopa, novoga originalnog  izuma Lodowica Obrija, zaposlenika tvornice, postao je puno precizniji na putanji po azimutu, tj. po horizontalnom pravcu.

Izložba je mogućnost susreta s predmetima koji kriju izuzetnu priču o nastanku torpeda, i to predstavljanjem različitih dionika. Dotiče mnoge: od izumitelja i prve riječke tvornice preko naručitelja, odnosno svjetskih mornarica, pa sve do korisnika – onih koji su profitirali i koji su stradavali upotrebom torpeda.

Nives Matijević