Svjetski dan tla

Ban Ki-moon: Bez zdravog tla život na Zemlji ne će biti održiv

Svjetski dan tla obilježava se jednom godišnje početkom prosinca. Naime, 68. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na sjednici održanoj 20. 12. 2013. donijela je odluku o obilježavanju Svjetskog dana tla i to 5. prosinca (A/RES/68/232), a prošla, 2015. bila je proglašena Međunarodnom godinom tla. Budući je ova 2016. proglašena Međunarodnom godinom sušenih zrnenih mahunarki (leća, grah, grašak, slanutak) o temi ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana tla nije bilo dvojbe – odlučeno je na određeni način spojiti ova dva značajna obilježavanja. Stoga tema obilježavanja Svjetskog dana tla 5. 12. 2016. povezuje tlo i mahunarke: „Soil and pulses, a symbiosis for life“ („Tlo i mahunarke, simbioza za život“).

Degradacija tla i nedostatak pitke vode predstavljaju najveću prijetnju poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane, a to se dodatno pogoršava nastalim klimatskim promjenama. Prema podatcima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) oko 33 % tla na planetu Zemlji danas je zahvaćeno degradacijom, od čega se čak 40 % degradiranih tla nalazi u područjima gdje je stopa siromaštva vrlo visoka.

Prema stručnim procjenama očekuje se porast stanovništva na Zemlji: s današnjih 7 milijardi na 9 milijardi do 2050. godine, što znači da bi se proizvodnja hrane trebala povećati za oko 70 %. Tlo je danas ugroženo iz brojnih različitih razloga, a najveću ulogu u degradaciji tla ima čovjek i njegove aktivnosti (tzv. antropogeni učinci). Ipak, najveću prijetnju zdravlju tla predstavljaju procesi acidifikacije/zakiseljenja tla, salinizacije ili zaslanjivanja tla te znatno smanjenje pa čak i gubitak bioraznolikosti tla. Acidifikaciju tla uzrokuje smanjenje pH tla i gomilanje iona H⁺ i Al³⁺ u tlu te ispiranje važnih kationa poput kalcija / Ca²⁺, magnezija / Mg²⁺, kalija / K⁺ i natrija / Na⁺. Najznačajniji uzroci acidifikacije tla su dugotrajne i obilne kišne oborine, taloženje kiselih tvari, obilna primjena umjetnih gnojiva na bazi amonijaka, sječa šuma te primjena poljoprivredne prakse kojom se sve uklanja nakon žetve.

Salinizacija (zaslanjenje) tla nastaje povećanjem soli topivih u vodi, uključujući i magnezij, kalcij, kalij, klor, sulfate, karbonate i bikarbonate ili gomilanjem natrija. Salinizacija negativno djeluje na rast biljaka, smanjuje prinose (urod) i tlo može postati neproduktivno, tj. neplodno. Smanjenje ili gubitak bioraznolikosti tla znači smanjenje korisnih mikroorganizama i drugih organizama u tlu koji imaju značajnu ulogu u funkciji cijelog ekološkog sustava, a to negativno utječe i na raznolikost biljaka, zatim negativno utječe na samo zdravlje biljaka i životinja, čuvanje hranjivih tvari u tlu kao i njihovo kruženje u eko-sustavu, doprinosi emisiji stakleničkih plinova itd. Mahunarke, osobito sušena zrna mahunarki predstavljaju glavni izvor hrane za milijarde ljudi diljem svijeta, a važne su radi visoke hranjive vrijednosti i kratkog proizvodnog ciklusa. Osim toga, mahunarke značajno doprinose zdravlju tla: odgovorne su za biološku fiksaciju (vezanje) atmosferskog dušika te za solubilizaciju (otapanje) fosfatnih iona.

Nadalje, mahunarke doprinose povećanju organskih tvari u tlu, poboljšavaju strukturu tla i održavaju bioraznolikost tla, što sve zajedno utječe na povećanje zdravlja samog tla. Službeno obilježavanje Svjetskog dana tla započet će u petak 2. prosinca u glavnom sjedištu UN-a u New Yorku uz posebno odavanje počasti preminulom kralju Tajlanda,  Njegovom Visočanstvu Bhumibol Adulyadej koji je bio znanstvenik i stručnjak za tla i zastupao je održivo upravljanje tlom. Svjetski dan tla obilježava se na njegov rođendan što nije slučajno. Naime, upravo je on zaslužan za obilježavanje Svjetskog dana tla.

Prigodom početka službenog obilježavanja Svjetskog dana tla biti će predstavljena i knjiga: „Soils and Pulses: symbiosis for life“. Knjiga se dakako temelji na znanstvenim činjenicama te donosi brojne informacije i tehničke preporuke koje se odnose na važnost simbioze tla i mahunarki, istražuje način na koji se mogu primijeniti dobre prakse koje će dati određeni doprinos nastojanjima smanjenja gladi i pothranjenosti, prilagodbi klimatskim promjenama i zaustavljanju daljnje degradacije tla kako bi se postigao održivi razvoj i ostvarili ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. Svjetski dan tla obilježit će se istog dana (2. 12. 2016.) i u sjedištu FAO-a u Rimu. Svjetski dan tla predstavlja značajnu platformu za podizanje javne svijesti na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini o važnosti održanja zdravog tla o kojem ovisi čovječanstvo: „Bez zdravog tla život na Zemlji ne će biti održiv“, izjavio je Ban Ki-moon, glavni tajnik Ujedinjenih naroda.  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.