Hrvatski Fokus
Vanjska politika

U kojim zemljama najviše ne vole Rusiju?

Indeks neprijateljstva u svjetskim medijima 2015.

 
 
Ruski institut za strateška istraživanja (RISI) objavio je nedavno analitički izvještaj kojim je obuhvaćen i "Indeks neprijateljstva u svjetskim medijima 2015." U dokumentu se navode najznačajnije promjene u izvještavanju stranih medija o Rusiji.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/12/1.bp_.blogspot.com_-EwbJLcSfxIs_VckMIe0U4uI_AAAAAAAAKBY_lIHO0y_wH7k_s1600_3.Baltic-Way-Photo-by-Vilijus-JasineviC48Dius.jpg
Ruski institut za strateška istraživanja (RISI) je znanstveno-istraživački i analitički centar kojeg je 1992. godine osnovao predsjednik Ruske Federacije. RISI je 28. ožujka predstavio svoju novu publikaciju "Strani mediji u 2015.: Antiruski vektor". To je nastavak dokumenta "Indeks neprijateljstva u svjetskim masovnim medijima", prvi put objavljenog prošle godine. Izvještaj donosi podatke o tome u kolikoj su mjeri određene zemlje prijateljski nastrojene prema Rusiji, i to na temelju analize sadržaja objavljenih u njihovim masovnim medijima. Najvažniji cilj istraživanja instituta RISI bio je otkriti koje države provode agresivnu medijsku politiku prema Rusiji.
 
Metodologija istraživanja
 
Stručnjaci instituta RISI su tijekom 2015. godine brižljivo pratili sadržaj masovnih medija u 60 zemalja i analizirali ukupno oko 65 500 originalnih publikacija. Predmet istraživanja bili su originalni medijski materijali koji su sadržavali vrijednosni sud o Rusiji ili o djelovanju njezinog rukovodstva. Tijekom istraživačkog procesa spomenuti sadržaji su na temelju ocjene profesionalnih lingvista i stručnjaka za zemlju u kojoj je tekst objavljen razvrstavani u tri grupe – neutralnu, pozitivnu ili negativnu – i kasnije podvrgnuti daljnjoj analitičkoj obradi. Cjelokupan proces rađen je ručno, bez softvera za obradu podataka. Autori su uvjereni da im je takav pristup osigurao da dođu do vrlo kvalitetnih i objektivnih rezultata. Važno je napomenuti da istraživanjem nisu obuhvaćeni sadržaji novinskih agencija, jer se doživljavaju kao neutralni sami po sebi, kao ni oni objavljeni na društvenim mrežama, s obzirom na to da u tom slučaju djeluju potpuno drugačiji mehanizmi formiranja javnog mnijenja.
 
Fokus istraživanja bio je na ispitivanju načina na koji svjetski masovni mediji tumače ulogu Rusije na međunarodnoj sceni, uzimajući u obzir njezine odnose s drugim državama, kao i na tome što inozemni mediji tretiraju kao ključne pojave i trendove u unutarnjoj politici Rusije. Treba istaknuti da je u istraživanju skup statističkih podataka obrađivan pomoću metodologije nove primijenjene discipline nazvane "politička medijametrika". Kreatori izvještaja naglašavaju da provedeno istraživanje ima znanstveni, a ne politički karakter. Rangiranje masovnih medija po stupnju neprijateljstva oni su iskoristili prije svega kao sredstvo za popularizaciju vlastitih znanstvenih saznanja.
 
Medijski i međunarodni kontekst
 
Prema rezultatima istraživanja, još su od 2014. godine, tj. od sjedinjenja Krima s Rusijom i eskalacije sukoba na istoku Ukrajine, što su mnogi na Zapadu predstavljali kao činove ruske agresije, zapadna sredstva informiranja počela diskreditirati Rusiju i objavljivati negativno intonirane i antiruske stavove. Upravo zbog toga je postalo izuzetno važno da se analiziraju prijetnje po državnu sigurnost Rusije u informativnoj i medijskoj sferi.
 
Autori izvještaja ukazuju i na glavne mete antiruskih kampanja zapadnih medija. To su politika obrane nacionalnih interesa Rusije u sukobu u Ukrajini, reintegracija Krima, ruska vojna operacija u Siriji i produljenje sankcija protiv RF. Primijećen je i ranije nezabilježeni intenzitet medijskih pritisaka na ličnost ruskog predsjednika Vladimira Putina. Toliki pritisak može se objasniti time što Zapad personificira rusku politiku. Sergej Markedonov, izvanredni profesor Ruskog državnog sveučilišta društveno-humanističkih znanosti u Moskvi, istaknuo je tijekom nedavnog skupa u organizaciji Valdajskog kluba da zapadni mediji i stručnjaci analiziraju Rusiju i njezinu vanjsku politiku smatrajući da je to isključivo osobna stvar predsjednika Vladimira Putina, pritom ignorirajući državne interese zemlje – što je, naravno, potpuno pogrešno.
 
Prošle godine je analitički portal Russia Direct zabilježio da je riječ "propaganda" postala omiljena u medijskom svijetu. I zaista, alat Google Trends pokazuje da u pretragama sadržaja na internetu raste zanimanje za tu riječ u kategoriji "vijesti". Prošlogodišnji "Indeks neprijateljstva u svjetskim masovnim medijima" ukazuje da je u antiruski intoniranim vijestima i agresivnoj retorici zapadnih medija središnja tema bila kriza u Ukrajini. Međutim, u 2015. godini težište je premješteno s Ukrajine na Siriju, što nije bilo teško predvidjeti, jer su u to vrijeme brojni stručnjaci smatrali da svjetska zajednica postaje umorna od ukrajinske krize.
 

Aleksej Hlebnjikov, https://hr.rbth.com/politics/2016/06/24/u-kojim-zemljama-najvise-ne-vole-rusiju_605815

Povezani članci

Teksaški guverner ukinuo zabrane i dobio – zdravlje!

hrvatski-fokus

Terorizam tzv. Islamske države

HF

Sedam stupova mudrosti i Sedam sestara (4)

HF

Tursko pokazivanje mišića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...