Hrvatski Fokus
Kultura

Kriza upravljanja u IHJJ dosegla vrhunac

Isplaćeni veliki honorari za Jozićev Pravopis

 
 
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) dr. Željko Jozić u prigodiobilježavanja 15. godišnjice osnutka Hrvatske zaklade za znanost koja je održana proteklog tjedna u HAZU-u pohvalio se nekim od sudionika kako je pozvao Državnu revizijuda pregleda poslovanje Instituta budući da je na njega pala stigma o mnogim nezakonitim radnjama. Obavijest o tome uputio je u međuvremenu na različite adrese, pa se informacija raširila i samim Institutom. Mnogi su se pitali blefira li ravnatelj ili je informacija istinita. Hrvatski tjednik obratio se Državnom uredu za reviziju može li potvrditi informaciju da je ravnatelj IHJJ pozvao reviziju. Nakon samo nekoliko sati došao je odgovor u kojem je Državni ured za reviziju potvrdio da je 24. studenoga 2016. zaprimio Odluku o zahtjevu za provođenje revizije poslovanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koju je donio ravnatelj Instituta.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/12/upload.wikimedia.org_wikipedia_commons_thumb_e_e3_Zeljko_Jozic_21032013_2_roberta_f.jpg_260px-Zeljko_Jozic_21032013_2_roberta_f.jpg
Željko Jozić
 
U odgovoru također navode da je Državni ured za reviziju najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu, zatim da obavlja revizije prema godišnjem programu i planu rada, koji donosi glavni državni revizor na temelju zakonom utvrđenih kriterija. I ono što je bitno Državni ured za reviziju "ne obavlja revizije prema zahtjevima pravnih i fizičkih osoba". Postavlja se pitanje kad se ravnatelj razmetao s informacijom da je zatražio reviziju poslovanja je li unaprijed znao da Državna revizija ne može ući u IHJJ na njegov poziv? Je li zapravo svima htio baciti prašinu u oči i svojim kritičarima i poručiti da se ne boji Državne revizije? U odgovoru na prvi kritički tekst objavljen u Hrvatskom tjedniku ustvrdio je: "Odgovorno tvrdim da je poslovanje IHJJ u skladu s pozitivnim propisima i zakonima Republike Hrvatske". Nezavisno od toga hoće li tijela hrvatske države provesti nadzor u IHJJ želja nam je upozoriti na samo neke neregularnosti.
 
Kako je IHJJ izbjegao platiti PDV?
 
Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa IHJJ postalo je "zlatna koka" za ravnatelja i njegove autore. Na Interliberu 2013. na njegovoj prodaji zarađeno je više od 200.000 kuna. Sve je to, netko će reći, za pohvalu. Međutim, ono što nije, jest činjenica da je nakraju te financijske godine odlukom ravnatelja prebačeno kao prihod u iduću godinu 100.000 kuna kako ne bi IHJJ došao pod "škare" PDV-a. Prebacivanjem 100.000 kn u novu poslovnu godinu, ravnatelj  je izbjegao platiti državi PDV. Za to su mu bile potrebne odluke ili Upravnog vijea ili Porezne uprave – tih odluka nema. S obzirom da je uz blagoslov tadašnje vlasti ušao u projekt Hrvatskog pravopisa zašto je IHJJ, koliko je poznato, nekadašnji ministar Jovanović doznačio 200.000 kuna bilo bi barem korektno, a svakako zakonito, da je nešto od goleme zarade, samo te godine, izdvojio putem PDV-a državnom proračunu. Takvu obvezu nije osjećao, li mu netko sugerirao takva dvojbeni poslovni potez ili je "lucidno"postupio na svoju ruku, ne znamo. Rad na Hrvatskom pravopisu IHJJ pratila je žestoka promidžba. Najavljivan je kao instituski pravopis, nasuprot bivšim pravopisima koji su bili autorski.
 
Ugovori koje su potpisali s Institutom, ravnatelj i autori pravopisa, svi institutski zaposlenici, pokazuju da je Hrvatski pravopis IHJJ najmanje institutski pravopis i da je zapravo autorski pravopis. To sevidi po honararima koje je ravnatelj ubrao u dvije i pol godine kao glavni urednik i jedan od autora (100.000 kn) te po honorarima autora na pravopisu, od kojih je nekima isplaćeno čak po 50.000 kuna. Netko će reći, ljudi su radili, pa im je plaćeno. Da, ali imate u ugovoru precizirano da se ništa u pravopisu ne može izmijeniti bez dopuštenja 50 posto autora, odnosno polovice članova Znanstvenog vijeća, u kojem sjede svi autora pravopisa. Osim toga bilo je rečeno da će to biti institutski pravopis pa je bilo logično dase na njemu radi tijekom radnog vremena. Ako se radilo izvan radnog vremena, zbog ovih ili onih razloga, trebalo je to precizno utvrditi, kako bi rad bio mjerljiv i pravično honorira. Međutim, radilo se ponajviše u Institutu, na institutskim sredstvima za rad, sastanci su bili u Institutu, a pravopisna su se rješenja izglasavala  i bistrila na sjednicama, a to sve u okviru radnoga vremena. Zašto sve ovo navodimo? Samo da bismo na još jednom primjeru pokazali da nije riječ o institutskom parvopisu nego čistom autorskom pravopisu, za koji honorar ili ti tantijeme ubiru sada neki drugi "momci i cure" i ubirat će ih dok pravopis bude prodavan.
 
Tako je bar precizirano ugovorima. Možda neko meni to ne će toliko bosti oči, ali kako se može dogoditi da ugovor o honoraru ravnatelj IHJJ Željko Jozić zaključuje s autorom pravopisa Željkom Jozićem. Istina u desnom kutu je paraf predsjednika Upravnog vijeća IHJJ Alemka Gluhaka. Bilo je logično da ugovor o honoraru s autorom Jozićem zaključi predsjednik Upravnog vijeća, kako bi se izbjegla jedna zaista komična situacija po kojoj dr. Željko Jozić sam sa sobom zaključuje ugovor o honoraru – ali tada bi za to bila potreba odluka Upravnoga vijeća, a te odluke nema, samo paraf predsjednika Gluhaka iz kojeg se zaključuje da je upoznat da Željko Jozić sam sa sobom sklapa ugovor. Takav je postupak protivan Zakonu o Ustanovama, ali i Statutut IHJJ jer je riječ o školskom sukobu intersa, barem onako kako ga regulira Zakon i Statut.
 
Znanstveno vijeće IHJJ dosta se bavilo sukobom interesa predsjednice Upravnog vijeća Sande Ham, iako to nije njegov zadatak. Nije poznato je su li bar jednako toliko posvetili pozornosti obljavljenim radovima od 2010.-2015. Naime, u tom razdoblju objavljeno je 47 članaka u domaćim časopisima, od toga 45 na hrvatskome i 2 na engleskom jeziku. Indeksirano je u međunarodnim bazama podataka malo radova, u WoS-u jedan članak, u Scopusu je indeksirano 6 članaka, međutim nije citiran nijedan. U stranim znanstvenim časopisima objavljeno je 7 članaka, na hrvatskome 3 i engleskome 4. Jedan je indeksiran u WoS-u, citiran nije nijedan, a u Scopusu je indeksirano 4, a citiran nije nijedan. Je li rad na projektu Hrvatski pravopis utjecao na produkciju i objavu znanstvenih radova nije poznato, ali ovako predočena znanstvena prukcija posebno njezina indeksizacija i citiranost  više je nego mršava.
 
IHJJ nedostaje dovoljno dinamična i proaktivna uprava
 
U ovom tekstu mogli bismo se podrobno baviti javnom nabavom, određivanjem cijena knjiga, primjerice pravopisa, koji je na tri posljednja Interlibera imao različite cijene, provodi li se invetura, s obzirom da IHJJ raspolaže znatnim knjižnim fundusom, nabavom službenog automobila i kršenjem odredaba o javnoj nabavi, fiskalnom blagajnom itd. Ali mislimo da to nema svrhe. Sve te nezakonitosti mogu se uz dobru volju i rad otkloniti u nekoliko mjeseci. Postoje ozbiljniji problemi na koje je upozoreno krajem 2013. prilikom reakreditacija IHJJ, koju je provelo stručno povjerenstvo, sastavljeno od uglednih profesora i znanstvenika: prof. Ronelle Alexander, Berkeley, dr. Jeannine Beken, Nizozemski lekiskografski institut, prof. Catherine Mary MacRobert, Oxford, prof. Roland Walter Marti, Sveučilište Saarland (https://www.azvo.hr/hr/vrednovanja/vrednovanja-u-znanosti/reakreditacija-znanstvenih-organizacija/akreditacijske-preporuke).
 
Za prikaz tog izvješća trebalo bi puno prostora, pa ćemo se zadržati samo na nekim objekcijama. Upozoravaju da povlašteni položaj IHJJ na nacionalnoj i međunarodnoj  razini "čini Institut slijepim za mogućnost plodonosne suradnje s drugim ustanovama". Osim toga navodi se da nema planova za suradnju, povezivanja ili čak objedinjavanja korpusa raznih ustanova, iako je IHJJ u idealnom položaju da pokrene takvo objedinjavanje resursa. Smatraju da se Institut previše oslanja na državno financiranje itreba uložiti veliki trud kako bi se natjecalo za neproračunska sredstva (osobito na razini EU-a) i s vremenom povelo nove projekte. Povlaštena pozicija IHJJ, kako smatraju, negativno utječe i na strategiju publiciranja njegovih znanstvenika. Drže kako nije zadovoljavajući broj radova (publikacija) u međunarodnim časopisima. I sada nešto čemu je možda trebalo puno ranije pridati pozornost pa ne bi došlo do krize upravljanja IHJJ kakva se danas očituje.
 
Po mišljenju povjerenstva, Uprava ne odgovara Institutu ove veličine. Institutom se ne upravlja u skladu s pravilima i postupcima profesionalnog upravljanja. Osobe odgovorne za upravljanje (cijelom ustanovom, odnosno projektima) nisu prošle odgovarajuću pripremu. Nema formalnih strategija, politika i alata za upravljanje organizacijom, strukturom ili projektima, rezultatima i kvalitetom, promjenama ni pokazateljima uspješnosti. Nedostaje i alata za planiranje, nadzor i vrjednovanje/ prilagodbu, kao i analize tijeka projekta. Konačno, IHJJ-u nedostaje dovoljno dinamična i proaktivna uprava. Na to su prije tri godine, u prvoj godini mandata aktualnog ravnatelja, upozoravali međunarodni stručnjaci. Što se promijenilo? Kriza upravljanja je doživjela vrhunac. Ravnatelj i Znanstveno vijeće osporavaju imenovanje predsjednice Upravnog vijeća i praktično joj onemgućavaju svaki rad.
 
Tako dalje ne može jer IHJJ ne bi smio biti ni jedan sat bez Upravnog vijeća. Hrvatski propisi upravnim vijećima daju značajnu ulogu. Oni se ne bi smjeli izigravati, jer se dovodi u pitanje funkcioniranje pravne države, bar u jednom sitnom segmentu. Iza krize upravljanja u IHJJ kriju se mnogo složeniji problemi, koje može jedino razrješiti ministar. Tjedan koji je na isteku i tjedni koji su pred nama trebali bi dati odgovor na to. Hoće li se nastaviti kriza upravljanja jednom važnom nacionalnom ustanovom ili će se zakoračiti u bolju budućnost lišenu sitnih obračuna i razračuna, taština, podmetanja i koječega svojstvenog vremenu koje je davno trebalo biti za nama? Jedno je sigurno – konsolidacija upravljanja u IHJJ i izgradnja modernog menadžmenta preduvjet je otklanjanju mnogih nagomilanih problema na koje se do sada očito žmirilo, a napose za produktivniji znanstveni rad.
 

Marko Curać, Hrvatski tjednik

Povezani članci

​I šutnja je grijeh

HF

Krešimir Katušić polivalentan umjetnik

HF

Najistaknutija mlada teatrologinja

HF

Izložba Dražena Pejkovića “Evolucija”

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...