Hrvatski Fokus
Religija

Biblijski motivi sakralnog ozračja

U splitskoj Staroj gradskoj vijećnici otvorena izložba "Svjetlo Božića"

 
 
Božićna izložba, u organizaciji HULU-a, okupila je pedeset umjetnika, najvećim brojem iz Splita, odnosno Dalmacije, ali i Zagreba, Dubrovnika, Širokog Brijega… Slikari i kipari raznih generacija (Mile Skračić, Josip Botteri Dini, Kuzma Kovačić, Nives Čičin Šain, Momčilo Golub…) inspiraciju su našli u Evanđelju, temama kojima su posvetili ili veći dio opusa ili tek neko od svojih ostvarenja, pristupajući im umjetničkim i ljudskim entuzijazmom. Radi se u najvećem broju slučajeva o recentnim radovima, često i potaknutim ovom izložbom. Konačno i namjera je bila da Božić, tamo gdje je bio ili nije, uđe u atelijere umjetnika, te da se dogodi izložba koja neće biti tek oaza za veliku temu, već izložba spoznavanja radosti i mira. Prepoznata u neodoljivosti umjetničkih fokusa i finesa.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/12/duhovnost.net_wp-content_uploads_2014_12_Nativity-Scene-860x450_c.jpg
Motivi biblijske inspiracije i sakralnog ozračja relativno su rijetki u suvremenoj umjetnosti, premda zasigurno i umjetnici današnjice o tim velikim temama imaju što reći. Stoga izložbe osmišljene prizorima Starog i Novog Zavjeta pružaju priliku slikarima i kiparima da djelima izraze upućenost transcedentalnom, da silnicama duhovnosti obogate vlastita ostvarenja. Činjenica je da kada je Evanđelje potka umjetničkoj kreativnosti najčešće su motivi Pasije u prvom planu. Poradi toga se javila potreba da i tema Božića bude interpretirana na likovno kvalitetan način, s poštivanjem i razumijevanjem umjetnika, s prožimanjem sadržajne slojevitosti i uprisutnjene duhovnosti.
 
Kako suvremena umjetnost i ne postavlja neka čvršća ograničenja u bilo kojem smjeru tako ona i ne postoje niti na izložbi „Svjetlo Božića“. S umjetničke strane podržava se raznolikost izraza, kako u djelima klasičnog koncepta tako i kod onih koja svoju estetiku nalaze u širini novih medija. Realizam, ekspresionizam, metafizičnost, asocijativnost motiva sa svim stilskim nijansama trebali bi činiti zbir poetika kojima umjetnici odgovaraju na radost Božića, neovisno o svom svjetonazoru.
 
Božić svojom svevremenošću na ovaj ili onaj način upisan je u bilo svakog umjetnika ili u (možda i zatomljenim) sjećanjima djetinjstva ili prihvaćenom daru vjere i kroz sačuvanost običajnog ili osobnim traženjem i nalaženjem njenih vrijednosti. A mogućnosti umjetnosti nemaju čvrstih granica spram likovne živopisnosti Božića, poetičnosti i atraktivnosti scena, gdje ima mjesta i za narječja ilustrativnog ali i redukciju forme do praga apstraktnog. A prostor između tako postavljenih krajnosti (koje uvijek i nisu) nudi bogat fond rješenja, odnosno impuls su za kreativnost dinamičnog luka.
 
Svaki sudionik izložbe zastupljen je samo s jednim djelom koje tek djelomično govori o ukupnim silnicama opusa. No i nije potrebno stvarati dalekosežne zaključke, već tek vidjeti kako senzibilitetom umjetnika teme žive pod okriljem izraza. Ipak izložba „Svjetlo Božića“ smotra je zajedništva na kojoj je bitno osjetiti, doživjeti, prepoznati horizontalu i vertikalu povezanosti.
 
„Mile Skračić, koji je završio svoj umjetnički i životni put, u djelu relikvijarne zlaćanosti pohod kraljeva prenio je u svečanost neba, dajući im divotu metafizičkog. U praćenju biblijske kronologije božićna tematska cjelina započinje navještenjem anđela Gabrijela, koje na izložbi prate djela istovremene različitosti i srodnosti. Marika Šafran Berberović na potki leonardovske sfumaturnosti, mekoćom plohe, bojom i svjetlom sklada prizor ljudske krhkosti u skrušenosti prihvaćanja božjeg poziva. Isto stanje kreativnim nabojem, samo putem ekspresivnog, lagano lomnog i u obrisu umnoženog crteža ostvarila je Leila Michieli Vojvoda. U motivu Josipovog sna Ivana Ćavar, slikarskom koprenom i melodioznošću oblika titravih membrana zalazi u uzvišenost teme 'pomirbe' neba, zemlje i sna. Poetizacijom realistične stilistike oblikuje blagoslovljeni prizor Isusovog rođenja razigranim potezom kista, Alma Orlić u sceni „Djetešce nam se rodilo“. Ana Marija Botteri Peruzović, betlehemsku spilju je zamijenila usjekom na stijeni Klisa, razvedenu brojnim partikulama, akcentuirajući rozetom kolorističke blistavosti Svetu Obitelj. Josip Botteri Dini, klasik hrvatske moderne sakralne umjetnosti u motivu Božića sintetizira intimno i reprezentativno, karakter štafelajne slike i veličajnost vitraja, u odnosu sjaja boje i čvrstog (relativno geometriziranog) rastera. Ana Guberina mrljolikim udarom kista sklada vibrantnu površinu s dijalogom boja, plavetnila u ukupnosti slikarskog polja i intenziteta crvenog u koncentriranju na motiv.
 
Split u božićnim i adventskim danima, grad je posebnog šarma, a ova izložba duhovno je obogaćenje blagdana. Izložba Svjetlo Božića bez nametljive režije, ukrućenosti koncepcije, brani poglede umjetničkih vlastitosti, nesumnjiva je potvrda vrijednosti suvremene hrvatske sakralne umjetnosti, njenih potencijala, kako afirmiranih umjetnika, tako i onih koji istinski obećavaju.
Radovi se mogu pogledati do 6. siječnja 2017. u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci i Alliance Francaise.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Započinju 14. “Dani kršćanske kulture”

HF

Jasne doktrinarne smjernice

HF

Analiza suvremenoga svijeta

HF

Ukinuta suspenzija don Ivanu Grubišiću

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...