Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Most teško breme u Vladi i Saboru

Petrovu važnija obnova fasade Sabora, nego djelotvornost saborskih zastupnika

 
 
»Efikasnost je veća od mađarske.
Izbjeglice će biti vraćeni odakle su došli
 jer je poznato kako se legalno ulazi u Hrvatsku.«
 Vlaho Orepić
 
»Čak 3020 puta su se zastupnici javili za riječ
 tijekom dviju sjednica koje su trajale 34 dana.
Na njima se na dnevnom redu našlo 110 točaka,
 a doneseno je 49 zakona.
 ‘Prvi zastupnik po broju javljanja za riječ bio je Ivan Pernar,
nakon toga Miro Bulj, a potom Gordan Maras”,
Predstoji i obnova i rekonstrukcija Sabora,
a najvažnija je obnova fasade«,
najavio je predsjednik Sabora Božo Petrov
 i dodao da će 90 posto proračunom
 odobrenih sredstava biti uloženo u to.
 
Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova, ne prestaje obmanjivati javnost o učinkovitosti hrvatske policije u svezi s provođenjem politike o izbjeglicama. Nastavlja hvaliti učinkovitost policije u zaustavljanju izbjegličkog vala na hrvatskoj granici ni nakon otkrivanja činjenice da hrvatska policija nije u stanju bez žice zaustaviti izbjeglice koji u Hrvatsku dolaze preko zelene granice. I kad bi se svaki imalo odgovoran ministar uhvatio za glavu jer samo pukim slučajem izbjeglice nisu pogušile u pretrpanom kombiju, Orepić sebe hvali humanim postupanjem policije i bolničkog osoblja.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/12/i.ytimg_.com_vi_VhaklaZdR3I_maxresdefault.jpg
Hrvatska javnost uljuljkana izjavama kako izbjeglice ne će zatražiti azil i ne će ostati u Hrvatskoj, ne vidi da je Hrvatska postala slijepim crijevom koje se puni izbjeglicama. A tek nakon slučajnog zaustavljanja nesretnog kombija, počinju curiti informacije o broju izbjeglica koje su neregularno stigli u Hrvatsku. Za te izbjeglice, temeljem hrvatskih zakona, Hrvatska mora preuzeti obveze koje sa sobom donose pored ostalih i velike, sada nepredvidive troškove, koji bi uskoro mogli zahtjevati povečanje nemalog broja stavki tek usvojenog Državnog proračuna.
 
Meni je razumljivo da novi ministar MUP-a, prije stupanja na dužnost, nije morao znati djelokrug Ministarstva unutarnjih poslova ni zakone i politike koje se nalaze u djelokrugu tog ministarstva. Nije morao znati ni za politike EU-a o zbrinjavanju migranata u sabirne centre u Tovarniku, Trilju, Kutini… a ni za prijedloge takvih centara u Grčkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj… Ali sada, kad je preuzeo dužnost ministra, morao bi se informirati o politikama i zakonima koje su predlagale i usvajale vlade prije ove aktualne vlade. Trebao bi saznati da je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 13. srpnja 2007. Migracijsku politiku Republike Hrvatske za 2007./2008. godinu (»Narodne novine«, br. 83/07.) te da je tek 22. veljače 2013. donio Migracijsku politiku Republike Hrvatske za razdoblje 2013.-2015. Već i u toj migracijskoj politici tadanja vlada je bila svijesna ogromne važnosti donošenja nove migracijske politike zbog novonastalih prilika.
 
„Neregularne migracije, kao globalni problem i pojava, i u Republici Hrvatskoj predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova s kojima se Republika Hrvatska susreće već sada, a posebice će se to intenzivirati nakon pristupanja Europskoj uniji. Ukupno stanje neregularnih migracija na hrvatskom državnom području moguće je raščlaniti kroz četiri osnovne vrste prekršaja koje čine stranci: nezakoniti prelazak državne granice, nezakoniti boravak, nezakoniti rad i neposjedovanje putne isprave. Proteklih godina broj nezakonitih prelazaka drţavne granice kretao se od oko 5.500 nezakonitih prelazaka 2006. godine do 1.500 nezakonitih prelazaka 2009. godine. Od 2009. godine ponovo se bilježii trend porasta nezakonitih prelazaka državne  granice, ali i neregularnih migracija općenito (u 2010. godini zabilježeno je 1.948 nezakonitih prelazaka državne  granice, a u 2011. godini 3.641, što je porast od 77,67 % u odnosu na 2010. godinu). Taj trend nastavljen je i u 2012. godini. Slijedom toga, razvidno je da je potrebno posebnu pozornost posvetiti izazovima u upravljanju državnom granicom.“
 
Loše vođena migracijska politika
 
Prijedloga migracijske politike Republike Hrvatske za razdoblja od 2008.- 2016. nije bilo iako je trebalo svake dvije godine usvajati migracijske politike jer je to bila zakonska obveza svake vlade zbog velikih i brzih izmjena stvarnosti. Ni aktualni predsjednik Hrvatskog sabora, Božo Petrov, ne pokazuje da je informiran o nužnosti davanja prednosti usvajanja politikâ i zakonâ jer to nalažu novonastale okolnosti i nacionalni interesi. U samohvalama ne zaostaje za ministrom Orepićem. Tobožnju povećanu aktivnost Hrvatskog sabora temelji na informacijama stručne službe čiji informatičari točno bilježe koliko se koji zastupnik javio za raspravu o prijedlozima zakona, za repliku, zastupničko pitanje ili zahtjevao stanku. Informatičari naravno ne ocjenjuju vrijednost onoga što pojedinci zastupnici izgovore. Ispada kako kvantiteta izgovorenog prelazi u kvalitetu pa informatičari nehotice potiču zastupnike da se natječu tko će od njih postati inačica Alije Sirotanovića. Petrov se nada kako će uspjeti tabletima privoliti  zastupnike da sjede u sabornici igrajući se novim igračkama kojim će ih Sabor opskrbiti.
 
Božo Petrov još nije uvidio da nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju nekada Hrvatski državni sabor, nema važnost koju je nekad imao. Iznad Sabora je Vlada. Ona predlaže zakone, ona Saboru na usvajanje „direktive“. Tako npr. u Migracijskoj politici za razdoblje 2013.-2015.  stoji: „Zakon o strancima, kako je navedeno, sadrži odredbe kojima se regulira rad i boravak regularnih migranata u Republici Hrvatskoj, a koje su usklađene sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva Vijeća 2004/38/EZ, od 29. travnja 2004. godine, o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice (SL L 158, 30. 4. 2004.),
– Direktiva Vijeća 2009/50/EZ, od 25. svibnja 2009. godine, o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage (SL L 155, 18. 6. 2009.),
– Direktiva 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, od 16. prosinca 1996. godine, o raspoređivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21. 1. 1997.),
– Direktiva Vijeća 2003/109/EZ, od 25. prosinca 2003. godine, o statusu državaljan trećih država koji imaju stalni boravak (SL L 16, 23. 1. 2004.),
– Direktiva Vijeća 2003/86/EZ, od 22. rujna 2003. godine, o pravu na spajanje obitelji (SL L 251, 3. 10. 2003.),
– Direktiva Vijeća 2004/114/EZ, od 13. prosinca 2004. godine, o uvjetima prihvata državljana trećih država u svrhu studiranja, razmjene učenika, neplaćene izobrazbe ili dobrovoljnog rada (SL L 375, 23. 12. 2004.),
– Direktiva Vijeća 2004/81/EZ, od 29. travnja 2004. godine, o odobrenju boravka državljanima trećih zemalja koji su žrtve trgovine ljudima ili im je pružena pomoć da ilegalno imigriraju, a surađuju s nadležnim tijelima (SL L 261, 6. 8. 2004.),
– Direktiva Vijeća 2005/71/EZ, od 12. listopada 2005. godine, o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenoga istraživanja (SL L 289, 3. 11. 2005.).
Ove odredbe u potpunosti će se primjenjivati u Republici Hrvatskoj.
 
Istina, „druga prava i politika radnih migracija iz trećih država definirat će se nacionalnim zakonodavstvom, u skladu sa zahtjevima i potrebama hrvatskoga tržiša radne snage. Prioritet ove Migracijske politike, sukladno sa Štokholmskim programom je i identificiranje zajedničkih interesa s trećim državama i razvijanje migracijskih profila trećih država s ciljem razvoja kooperativne imigracijske politike, posebice u području borbe protiv neregularnih migracija (putem razvoja politike upravljanja granicom te kroz upotpunjavanje readmisijskih i viznih sporazuma). U području neregularnih migracija povratak ostaje središnje pitanje. Naglašava se potreba politike održivog povratka, dopunjenog poticanjem dragovoljnog povratka. Također, istaknuta je potreba potpisivanja novih readmisijskih ugovora s državama podrijetla i tranzita, sukladno s promjenama vezanim uz područja iseljavanja i pravce kretanja neregularnih migranata.“
 
U novonastalim okolnostima, Vlada bi trebala dati prednost redefiniranju migracijske politike za slijedeće dvije godine, Zakona o azilu, Zakona o strancima i Zakona o prebivalištu koji je već rezultirao nizom štetnih posljedica po hrvatske državljane u Republici Hrvatskoj i hrvatske državljane izvan granica Republike Hrvatske ali i po strance u Republici Hrvatskoj.
 
Za sada su Hrvatskoj prijetnja organizirani trgovci ljudima. A kad fiškali budu pročitali hrvatski Zakon o azilu, itekako će otežati povrat izbjeglica u zemlje iz kojih su došli u Hrvatsku. Tko hoće i može razumjeti, razumije. Na Vladi ostaje odgovornost za izbjeglice. Ne treba zatvarati oči pred novonastalim okolnostima i predvidivim događanjima. Na sreću izbjeglice u nesretnom kombiju, ostale su na životu a ne bih volio doživjeti da neki sličan slučaj, s tragičnim izhodom prekine samohvale ministra Orepića.
 
Božo Petrov, predsjednik, stvarno predsjedavajući Hrvatskog sabora, ne bi trebalo razbijati glavu koliko je zastupnika nazočno u sabornici. Predsjednici klubova bi trebali bilježiti aktivnost zastupnika te već sada najaviti neakivnim da im je to zadnji mandat. Bilo kako bilo, Božo Petrov, na kraju mandata, ugledat će u sabornici svoj portret kao i njegovi prethodnici. Pape naprotiv svoje portrete u bazilici Sv. Petra ugledaju tek prijelazom u vječnost. Hrvatski zakonodavac je računao da među predsjednicima Hrvatskoga sabora ima ili može biti bezbožaca i neznabožaca (ateista i agnostika) te je odredio da im se portreti postave još dok su na ovom svijetu.
 
I na kraju, dok je Petrovu najvažnija obnova fasade Sabora, predsjedniku i Vladi najvažnijim mora biti određivanje prioriteta nacionalnog dnevnog reda i provođenje odgovarajućih politika. Nedopustivo je da ovaj ili onaj ministar u Vladi narcisoidno provodi neku svoju politiku.
 

Branko Barbić

Povezani članci

Janica je hrabrost i ponos

HF

Partija, stranka, ćelija il’ fronta

HF

Antifašističke laži Jurice Körblera

HF

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...