Hrvatski Fokus

Mihail Gorbačov specijalno za RBTH govori o krizi liderstva u međunarodnim i nacionalnim okvirima

 
 
Zašto je današnji svijet nespokojan, nepravedan i militariziran? Prekid globalne konfrontacije i neviđene mogućnosti novih tehnologija trebale su udahnuti cijelom svijetu novu snagu, učiniti život svakog čovjeka boljim. Ispostavilo se, međutim, da je stvarnost drugačija.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/12/rasica.files_.wordpress.com_2011_08_mikhail-gorbachev-2010-9-29-8-51-13.jpg
Mihail Gorbačov
 
Ta činjenica nema jednostavno objašnjenje. Oni koji su proglasili "pobjedu Zapada u Hladnom ratu" i odbili graditi novi, ravnopravni sustav sigurnosti snose veliki dio odgovornosti za sadašnje stanje u svijetu. Ali stvar nije samo u tome. Novi globalni svijet još uvijek nije na pravi način ni shvaćen ni osmišljen. On zahtijeva nova pravila ponašanja i drugačiji moral, a svjetski lideri po svemu sudeći "nemaju vremena" da se pozabave takvim pitanjima. Upravo to je glavni razlog današnjeg "globalnog smutnog doba".
 
Za prevladavanje svjetskih problema postoje i mogućnosti i mehanizmi. To su UN i G-20. Međutim, teško da će netko okarakterizirati rad ovih institucija kao uspješan, jer one svo vrijeme kasne i zaostaju za događajima. Kriza liderstva je očigledna. Političari su zaokupljeni "gašenjem požara", krizama i konfliktima današnjice. Neosporno je da ih treba rješavati. Posljednjih tjedana se u tom pogledu primjećuju izvjesni pozitivni pomaci. Vidimo da se vodi dijalog o Siriji. Istina, zasad u njemu više sudjeluju vanjske sile, prije svega SAD i Rusija. Ali to je već doprinijelo određenom popuštanju napetosti u odnosima između Rusije i Zapada. Nema, međutim, pomaka u rješavanju krize oko Ukrajine. Sadašnji mehanizmi rješavanja te krize (sporazum iz Minska, normandijski format) ne funkcioniraju dobro. Njihov rad bi trebalo dopuniti i stimulirati, možda debatom u Vijeću sigurnosti UN-a ili pomoću nekih drugih mehanizama uz sudjelovanje Rusije i SAD-a. Ukrajinsku krizu ne treba ostaviti kao gnojnu ranu koja potresa Europu i svijet. Može se dogoditi da Europa ne izdrži još jedan "zamrznuti sukob". Ponovno se obraćam predsjednicima Obami i Putinu s pozivom da se sastanu i razmotre ovu krizu koja već dugo traje.
 
Prevladavanje sadašnjih akutnih kriza bit će samo prvi korak ka rješavanju složenijeg zadatka, a to je da naučimo živjeti u globalnom svijetu. Globalni problemi čovječanstva su:
– Oružje za masovno uništavanje i militarizacija svjetske politike;
– Siromaštvo i nedovoljna razvijenost ogromnog dijela čovječanstva;
– Ekološki izazovi, promjena klime;
– Terorizam.
A pored toga – masovne migracije, ksenofobija i vjerska netrpeljivost, kao i problemi koegzistencije različitih civilizacija. Nijedan od tih problema ne može biti riješen silom. Trebalo bi ujediniti napore, i to je, čini se, aksiom. Međutim, zasad prevladavaju podjele i neumijeće zajedničkog djelovanja. Glavnu odgovornost za to snose države i njihovi čelnici. Pojavili su se i drugi sudionici svjetskih procesa. To su organizacije građanskog društva, biznis, znanstveni krugovi i vjerske zajednice. Međutim, uloga i odgovornost država, njihovih lidera i međudržavnih organizacija i dalje treba biti odlučujuća.
 
Odnosi među državama ne trebaju se regulirati samo normama međunarodnog prava, već i pravilima ponašanja zasnovanima na principima općeljudskog morala. Ta pravila trebaju predviđaju suzdržanost, poštivanje interesa svih strana, konzultacije i posredništvo prilikom zaoštravanja situacije i povećane opasnosti od izbijanja krize. Mogle su se izbjeći i ukrajinska i sirijska kriza da su se njihovi neposredni sudionici i vanjski akteri rukovodili spomenutim pravilima ponašanja. Etički kodeks je potreban i medijima. Oni često podgrijavaju situaciju i zagađuju medijski prostor. Umjesto da pomažu u sprečavanju i rješavanju sukoba, oni praktički sudjeluju u njihovom raspirivanju. Najvažnije je da problemi poput obnavljanja aktualnih svjetskih tema, spoja morala i politike, i pravila ponašanja u globalnom svijetu, trebaju biti u centru pažnje država i svjetskog građanskog društva.
 
Uloga Rusije u prevladavanju krize u svjetskoj politici može i treba biti važna i pozitivna. Vrijeme je da Zapad odustane od pokušaja njezine izolacije. To nikada nije urodilo plodom. Prije svega treba odustati od "personalnih sankcija". U protivnom ne će biti dijaloga i šansi za ponovno uspostavljanje povjerenja. Svi mogu samo izgubiti od novog hladnog rata. Treba ostaviti po strani emocije i propagandističke ekscese. Sadašnjoj generaciji lidera vodećih država može se ozbiljno prigovoriti, ali ona i dalje ima šansu zauzeti dostojno mjesto u povijesti. Bila bi velika šteta da se ta šansa ne iskoristi.
 

http://hr.rbth.com/opinion/2016/04/21/iskusenja-globalnog-svijeta_586947

Povezane objave

Saudijski utjecaj na afrički islam

HF

Bidenov režim gura Svjetsku zdravstvenu skupštinu na pružanje ovlasti WHO-a nad SAD-om

hrvatski-fokus

Lubavitchu, sjetite se napada 11. rujna 2001. godine

hrvatski-fokus

Standardni kraj populizma

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više