Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Domaća nafta postaje sve vrjednija

U naftnom biznisu ništa se ne događa bez Rusa i Amerikanaca

 
 
Igor Dekanić pravi je sugovornik kada je riječ o Ini. Dugogodišnji je profesor na Geološkom fakultetu, ali i bivši savjetnik predsjednika države, tako da se iz prve ruke mogao uvjeriti da iza svakog naftnog “tržišta” stoji politika.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/01/www.energetika-net.com_media_articles_razgovori_dekanic_igor_1.jpg
• Treba li Hrvatska od MOL-a kupiti Inu?
– Ja sam sveučilišni profesor koji predaje na fakultetu koji je povezan s naftom pa kada meni postavljate to pitanje, to je otprilike kao da pravnika pitate trebaju li nam zakoni. Politički gledano, odluka je donesena.
 
• Je li isplativo sada kupiti Inu?
– To je nemoguće reći bez dubinskih analiza i procjena.
 
• Vrijedi li Ina više sada ili je više vrijedila prije desetak godina?
– S obzirom na to da je smanjena proizvodnja i rezerve, moglo bi se reći da Ina vrijedi manje. Ali, s druge strane, danas u Europi nafta u domaćim nalazištima postaje sve vrjednija i vrjednija bez obzira na procese promjene strukture potrošnje energije. Prema tome, postoje plusevi i minusi.
 
• U medijima se provlači teza da naftni biznis nije, a pogotovo da ne će biti, ono što je nekada bio. Koliko je to istina, a koliko spin da se umanji vrijednost Ine?
– To je u osnovi točno. Udio naftnog biznisa u energetskoj potrošnji se smanjuje. U globalnoj strukturi potrošnje energije nafta danas čini 35 posto, a prije 45 godina činila je gotovo 50 posto. Međutim, to je proces koji ne traje mjesece i godine, nego desetljeća. Sasvim je sigurno da će naftna i plinska industrije i u pogledu vrijednosti i u pogledu strateške uloge u energetici sigurno igrati važnu ulogu još sljedećih 30 ili 40 godina. U nekim strateškim granama zasad se ne vidi moguća zamjena. Možete li zamisliti borbenog vojnog lovca na solarne ćelije.
 
• Koliko je geopolitika bitna u naftnom i plinskom biznisu?
– Ide ruku pod ruku s naftnim tržištem. Geopolitika je negdje u pozadini, ali uvijek prisutna. Sudionici će se zakleti u tržište i reći da se sve kreira na temelju globalne ponude i potražnje, ali kada se jednog dana otvore arhive, onda se vidi da je geopolitika uvijek prisutna. Ne treba zanemariti geopolitiku na jugu Europe i u ovom preslagivanje koje je u tijeku.
 
• Kakav je stav Rusa i Amerikanaca kada je riječ o Plenkovićevoj najavi da će Hrvatska otkupiti udjele koje MOL ima u Ini?
– Ruske su kompanije zainteresirane za energetski ulazak na jug Europe već nekoliko desetljeća. To je pokazao projekt Južni tok koji nije realiziran, ali i još neki drugi projekti. Ruske kompanije su, uostalom, vlasnice naftne industrije u Srbiji i BiH. S druge strane, Ina je desetljećima u bivšoj državi bila tehnološki pa i organizacijski i partnerski vezana uz američke naftne kompanije. Međutim, američke kompanije nisu iskazivale interes za Inu u zadnjih 25 godina, dakle nakon osamostaljenja Hrvatske. Međutim, veliko je pitanje hoće li sada poželjeti parirati ruskim kompanijama. Možda hoće. Američke kompanije već pokazuju posredan interes podupirući projekt LNG terminala.
 
• Dolazimo do Ininih naftnih polja u Siriji. Je li moguće da ona budu moneta za potkusurivanje u ovoj transakciji između Hrvatske i MOL-a.
– Sve je moguće. Teško je reći nešto konkretnije jer mi nedostaju informacije u kakvom su stanju. Ona su tek privedena proizvodnji neposredno prije rata u Siriji. Pitanje je koliko treba uložiti u njihovu tehničku revitalizaciju. Drugo je pitanje koliko Hrvatska može spasiti svog geopolitičkog obraza uz pretpostavku da se sadašnji režim održi. Hrvatska je imala dobar odnos s tim režimom prije rata. Treće je pitanje kolika je vrijednost tih polja.
 
• Koliko su ona vrijedila prije rata. Bi li se njima mogao namiriti dio koji Hrvatska kani kupiti od MOL-a.
– Nemoguće je bilo što reći bez detaljnih analiza. S tim se može puno toga, ali treba vidjeti što i kako. Ima puno upitnika, ali ta polja vrijede.    
 

Dražen Ćurić, http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/u-naftnom-biznisu-nista-se-ne-dogada-bez-rusa-i-amerikanaca-1138459

Povezane objave

Rast irskoga gospodarstva

HF

Korištenje sredstava iz europskih fondova ima izrazito pozitivan učinak

hrvatski-fokus

Razbojničko proglašenje insolventnosti

hrvatski-fokus

U Hrvatskoj oko 700 sela pred izumiranjem, zadnji je tren za depopulaciju i potpore ruralnim ženama

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više