Kina postaje neprijatelj broj 1 SAD-a

Rusija i Indija će imati koristi od američkog sukoba s Kinom  

Odnosi SAD-a i Kine ulaze u opasnu zonu sukoba. Novoizabrani predsjednik Donald Trump obećao je da će povećati borbene snage američke mornarice s 272 na 350 brodova, među ostalima i radi zaustavljanja Kine. Stvar daje komplicira mogućnost neizbježnog trgovinskog rata na pozadini političkog sukoba. Novi globalni sukob koristan je za Rusiju i Indiju. Prema Trumpovu planu, u niz novih brodova koje se treba izgraditi ulaze nosač zrakoplova, 16 velikih ratnih brodova, 18 podmornica, desantni brodovi. Ako se plan provede, američka ratna mornarica vratit će se borbenom i brojčanom sastavu kakav nije imala još od 1998. godine, piše Defence News. "Potrebna nam je ta flota, jer Rusija i Kina namjeravaju nastaviti jačanjem svojih pomorskih snaga", rekao je listu predsjednik Američkog vijeća brodograditelja Matthew Paxton.

Dakle, Rusija prestaje biti geopolitički neprijatelj broj 1 SAD-a (prema riječima Mitta Romneyja), jer Trump je to vidi u Kini, navodi se u uvodniku američkog izdanja Mercury News. List smatra da je to dobar izgovor za zauzimanje za poboljšanje odnosa s Rusijom i podsjeća kako se je Washington svojevremeno mudro odlučio na savez s Mao Zedongom kako bi uništio "komunistički blok" SSSR – Kina. Zašto se  sada ne bi sprijateljio s Vladimirom Putinom, kako bi uništio rusko-kinesko strateško partnerstvo i oslabio obje zemlje? Međutim, prema autorima, Rusija danas "nije zemlja siromašnih seljaka" kakva je bila Kina pod Maoom. Cilj Kine tada je bio "uhvatiti korak sa Zapadom na unutarnjoj fronti, a ne natjecati se u velikoj geopolitičkoj igri". Rusija, pak, sada igra na veliko i u tomu joj ne treba pomoć SAD-a, oni su sada protivnici.

Situacija oko Kine pri Trumpu se, očito, napuhava. On javno kritizira Peking što on umjetno smanjuje tečaj juana, podržava vladu "odmetničke države" – Sjeverne Koreje, uvodi carine na američku robu i militarizira Južno kinesko more. Svojim izravnim kontaktima s vodstvom Tajvana Trump dovodi u pitanje politiku "jedne Kine", koja smatra da je Tajvan dio Kine. Jačanje sukoba je očito. A Kina nije spremna odstupiti.

Englesko izdanje službenog glasila Komunističke partije Kine lista Jemim Jibao – list Global Times – upozorava je da će se Kina "osvetiti", ako Trump odustane od politike "jedne Kine". A za to je dovoljno da se u Washingtonu službeno primi vođe Tajvana. Osim toga, sredinom prosinca prošle godine, Kina je uhvatila u međunarodnim vodama Južnog kineskog mora američku bespilotnu letjelicu i vratila ju je tek nakon inzistiranja američkih vlasti.

Trgovinski rat je neizbježan

Situaciju pogoršava i činjenica da bi Trump mogao uvesti 45-postotnu carinu na uvoz kineske robe, što je njegovo predizborno obećanje. On je već angažirao savjetnike koji su s Kinom vodili trgovinski rat u administraciji Ronalda Reagana, među njima Petera Navarra, autora knjige "Budući ratovi Kine. Bojišta i cijena pobjede", koji je dosljedno istupao s kritikama američke politike prema Kinezima u posljednjih nekoliko godina. "Moguće je da će Trump uvesti carine", – izjavio nam je Aleksandr Bedritskij, doktor političkih znanosti, direktor informacijsko-analitičkog centra RISI. – To čak neće biti zaštitna mjera, nego pokušaj da se potakne domaću proizvodnju, o čemu je Trump više puta govorio. I to je jedna od glavnih točaka njegova programa za oporavak ekonomskog potencijala SAD-a".

Kako će reagirati Kina? "U principu, Kina je jedna od glavnih imatelja američkih vrijednosnih papira, pa odgovori mogu biti prilično oštri, – rekao je stručnjak – na primjer, zahtjev za otplatu nekih od dugova." Obje strane će patiti. Američke tvrtke i potrošači izgubit će pristup jeftinim kineskim tržištima rada i jeftinom kineskom uvozu, Washington također neće biti u mogućnosti posuđivati od Kineza, koji zaista drže više američkog duga od bilo koje druge zemlje. Kina će, pak, patiti "jer će morati tražiti druga tržišta, a to je uvijek skuplje. Osim toga, Sjedinjene Države mogu proglasiti embargo na prodaju ključnih proizvoda i tehnologija.

Politički problemi u Kini

Ian Bremmer, Predsjednik Eurasia Groupa vjeruje da će Kina imati i druge poteškoće. Na primjer, predstoji djelomična rotacija vodstva Središnjeg odbora Komunističke partije Kine na IXX. kongresu stranke ove jeseni. Tu fazu Bremmer naziva "jednim od najtežih trenutaka od početka ere kineskih reformi 1978. godine". To će biti borba između kandidata premijera Li Keqianga, kojega se na Zapadu smatra pobornikom tržišne ekonomije i kandidata kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji se "postupno pretvara u analogiju diktatora Maoa", piše Wall Street Journal. U takvom okruženju, Xi će biti odlučniji nego ikada da odgovori na izazove vanjske politike, kaže Bremmer. To jest, da prikuplja bodove na račun "vanjskog neprijatelja".

Dodajmo da je Kina je nakupila veliki korporativni dug, proizvodnja pada, na tržištu nekretnina je napuhani financijski balon. Bremmer kaže kako će "svaki krivi korak Xija izazvati globalnu ekonomsku nestabilnost". No, postoje i pozitivni aspekti u situaciji, na primjer, Trump će ukinuti ugovor o Transpacifičkom partnerstvu (TTP), kojeg je Obama stvorio kao ekonomsko oružje, predviđeno za izoliranje Kineza. Vjerojatno neće biti napretka ni u izgradnji proturaketne obrane u Aziji, koje također predstavlja trošak politike Obama-Clinton.

Zamjenik ravnatelja Instituta rusko-kineske strateške suradnje Andrej Devjatov vjeruje da je sukob Kine sa SAD-om samo izmišljotina radi prikrivanja. "Namjera je kinesko-američki dogovor, a glavni sadržaj tajnog sporazuma je da do 2020. godine između Kine i SAD-a neće biti rata, a računa se da je to dogovor za narednih 40 godina. – Glavna stvar je – ne obraćati pozornost na različite teme koje izvuku mediji, nego se čvrsto držati linije novoga tipa odnosa između SAD-a i Kine – odnosa supersila", – rekao je stručnjak.

Rusija i Indija – korisnici novog sukoba

Od jačanja sukoba između SAD-a i Kine koristi će imati Rusija i Indija. Malo je vjerojatno da će Vladimir Putin pasti u zamku poboljšanja odnosa s Trumpom, čiji je krajnji cilj da posvadi Moskvu i Peking. Putin će vješto balansirati i Moskva može čak i izvući korist iz cijele priče, jer će kineski proizvodi nakon povlačenja s tržišta SAD-a biti u potrazi za tržištem u Rusiji. Kina će u tom slučaju biti suzdržanija u svojim zahtjevima glede cijene ruskog plina i popustljiva na političkom planu. Što se tiče Indije, tijesni odnosi Washingtona s New Delhijem predstavljaju mnogo realniji plan za zadržavanje Kine, budući da među njima postoji borba za vodstvo u regiji. "Indija je najveća demokracija na svijetu, te je prirodni saveznik SAD-a. Ako glasate za mene, onda ćemo biti najbolji prijatelji. Ostvarit ćemo velike trgovinske poslove između dvije zemlje. Mi namjeravamo obaviti veliki posao s Indijom" – rekao je novoizabrani predsjednik SAD-a na sastanku s indijskom zajednicom u državi New Jersey.

Ljubov Stjepušova, Pravda, Moskva