Petar Franulović rođen je 1946. u Blatu na otoku Korčuli. Zvanje likovnog pedagoga (nastavnika) stekao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, u klasi profesora Mladena Veže. Od 1969. živi i radi u Zadru. Do odlaska u mirovinu, u Osnovnoj školi Šime Budinića u Zadru predavao je likovnu kulturu. S manjim prekidima, slikanjem se aktivno bavi od 1975. Franulovićevi motivi slikanja su uglavnom vezani uz more, pečati svojim platnima otoke i mrtvu prirodu. Svi radovi su izrazito koloristički, vatrometi boja. Prepoznatljivi su po kromatskom izričaju i jakom kolorističkom kontrastu iz kojeg zrači radost. Malo je znano ali nije sasvim (ne)znano kako je Petar Franulović pionirom rock'n'rolla u Zadru, gitarista kultnih zadarskih sastava i jedan od osnivača likovne Udruge s profesorom Borisom Žužom i… od prvih dana u – Art Forum Zadar. Nedavna izložba u galeriji Zadarta jedan je od povoda ovome razgovoru.
• Gospodine Franuloviću, imate li što dodati ovoj u uvodu bibliografskoj crtici?
– Moram priznati da ne volim velike hvalospjeve i uveličavanja samo nekih fragmenata iz vlastitog života što je posebno vidljivo u posljednje vrijeme pa se na primjer više spominje i priča o životopisu i uspjesima a manje o samim radovima. O tome ću nešto više reći u daljnjem tekstu i osvrnuti se na izložbu.
• I za Vas bi se moglo reći: kako živi tako i radi – vječno u potrazi za skladom i ravnotežom između okoline i vlastite nutrine!?
– To je točno. Nije lako uskladiti život umjetnika i uskladiti ga sa familijarnim životom koji mi je uvijek bio važan još od najranije mladosti. Naći ravnotežu i ritam u današnje vrijeme naglih i turbulentnih događanja u posljednjih dvadesetak- tridesetak godina teška je odgovorna zadaća. Slušam ljude oko sebe koji se bave sličnim poslom kao i ja koji inspiraciju i želju za radom i slikanjem mogu realizirati kad se nalaze u nekim teškim životnim trenutcima pa im slikanje ili pisanje dođe kao inspiracija i poticaj za rad. Kod mene je sasvim suprotno. Ja kad imam smiren i pozitivan poticaj i duševni mir i neku viziju boljeg, optimizam mogu kreirati i stvarati neopterećen dnevnim i tekućim problemima. Vječno u potrazi za skladom i ravnotežom između okoline i vlastitog psihičkog stanja.
• Vaše su slike narativne, govore svoju priču, govore radost.
– Točno, slike su narativne i pričaju same za sebe priče koje su lako razumljive čak i onda kad su u nekim dijelovima manje figurativne, ali svojim koloritom daju naslutiti ekspresiju nekog stanja ili radnje.
• U horizontali i vertikali kolorita, geometrijski ko u ribarsku mrežu ulovljenih struktura dominira ojačana osnovna crta.
– Osnovni horizontalni i vertikalni raspored u kompoziciji je određen linijom. Linija je više ili manje izražena ali je bitna, jer dijeli kolorističke površine i tako stvara dinamiku unutar zatvorenih i točno određenih ploha. Teksture su jače izražene u punijim nanosima špahtlom tako da bi se naglasila dinamika i ekspresija motiva.
• Zvanje likovnog pedagoga (nastavnika) stekli ste na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, u klasi profesora Mladena Veže. Što se iz tog vremena nosi kao znamen, u kakvom Vam je sjećanju ostao profesor Mladen Veža?
– Svoje zvanje i profesiju nisam odabrao slučajno. Interes za crtanjem i slikanjem pokazivao sam još u osnovnoj školi pa preko srednje škole do studija, tako da odabir studija nije bio upitan. Pogotovo što sam s radom u školi bio upoznat preko oca koji je bio profesor glazbe. Susret s profesorom Mladenom Vežom bio je veliki poticaj i iskustvo, koje nosim i koristim do dan danas. Bio je strog, odgovoran i smiren, ali je svaka intervencija na slikama koje smo radili bila duboko promišljena i važna za odgovorno ponašanje prema slikanju i slikarstvu. Od njega sam naučio da se boje ne treba plašiti, samo je treba pravilno rasporediti i upotrebiti na slici.
• Možemo jednako tako postaviti pitanje u kakvom ste sjećanju nastojali ostati Vi svojim učenicima, po čemu želite da Vas pamte?
– Moram priznati da sam u početku svog rada u školi znao biti više puta razočaran odnosom prema predmetu od ostalih kolega u školi, što nisam shvaćao kao osobnu uvredu nego kao odnos u društvu prema kulturi općenito što se vidi i danas. Nadam se da će se stvari ipak u školi promijeniti na bolje. Shvatio sam da djeci treba nešto drugo od onoga što su pravila postojećeg kurikula nudila, pa sam se tako i ponašao. Postojeći propisani propis pokušao sam prilagoditi učenicima. Moram priznati da mi godi kad mi se bivši učenici jave i imaju pozitivan stav prema mojem radu i odnosu prema njima.
• Kolika je općenito zainteresiranost zadarskih učenika za likovnu kuturu?
– Već sam rekao da je odnos učenika prema likovnoj kulturi u Zadru slabo izražen ali tomu nisu krvi ni učitelji ni roditelji niti djeca nego stanje u društvu općenito pa tako i prema likovnoj kulturi. Jasno, ne treba stvari generalizirati. Interes postoji i vjerojatnost da će se poboljšati također je izvjesna. Tome će pridonjeti i turizam koji se još traži u Zadru, ali perspektiva postoji.
• Što mislite o zadarskoj likovnoj – umjetničkoj sceni?
– Mislim da je glavni krivac za ovakvo stanje na likovnoj sceni pomankanje objektivne kritike. Ona se uglavnom svodi na dvije razine. Ili se nešto vezano za likovnost glorificira ili se pak neki događaji potpuno marginaliziraju. Mislim da bi tu trebalo napraviti malo reda. U Zadru živi i radi puno ljudi koji se bave ovim poslom. Mislim da bi njihove radove trebalo izložiti sudu javnosti. Ali poslije treba dati više mišljenja o tim radovima. Ovdje moram istaknuti i rad medija koji nisu još postigli razinu objektivnog i stručnog osvrta na likovna događanja u gradu. Na tome se mora raditi. Na svakoj izložbi ima boljih i lošijih radova. To treba istaknuti. Vrlo je važno da i sam umjetnik nešto kaže o svojoj izložbi, a ne da stručno napisani tekst čita netko tko ne razumije slike pa se tako zna dogoditi da umjetnik čuje neke stvari o svojim radovima koje ni sam ne vidi na slikama. Još uvjek su nam važnija imena ljudi koji izlažu a manje njihovi radovi. Ovdje neću dalje nabrajati i kritizirati jer to nije potrebno.
• Kakva je po Vama suradnja umjetnika grada Zadra? Toliko je udruga i dojma sam da svatko vuče sebi, vuče sve većem udaljavanju jednih od drugih.
– Broj udruga u Zadru. Što na to reći. Mislim da je iz ovoga što sam prethodno naveo jasno da toliko udruga nije potrebno i da bi među njima morala postojati bolja komunikacija. U svakom slučaju više komunikacije a manje osobnog ega bi bilo korisno. Ništa u životu pa ni u ovim stvarima nije crno-bijelo.
• Volim šport, i sam sam se bavio športom, pa ne mogu ne zamijetiti prezime koje je obilježeno između ostaloga i uspjesima vrsnoga tenisača?
– Točno. Moram priznati da nisam športski tip, ali je zato moj daljnji rođak Željko Franulović bio dobar u familiji. Životni putovi nas nisu spajali nego razdvajali ali još uvijek imamo zajedničke korijene u Blatu na Korčuli.
• Toliko neupitnih ljudskih veličina i iz svijeta umjetnosti i kulture opčenito nekao je nepravedno pomjereno u stranu i čekaju svoje vrijeme, jer nisu mogli oduprijeti se nametljivim samoreklamerima. Tihuju u svom gospodstvu tišine.
– Točno. Ima puno samozatajnih ljudi koji se ne mogu ni približiti svijetu umjetnosti i kulture. Ne zato što to nezaslužuju nego jednostvano nisu tamo gdje bi trebali biti. Ali postoje ljudi koji se neznaju gurati. Možda je i bolje da se o nekima ne govori, tako imaju svoj mir koji im ne može nitko platiti.
• Što mislite o likovnoj kritici, kritičarima? Ima li je zadarska likovna scena uopće?
– Što se tiče likovne kritike to sam već govorio. Ona je uglavnom pristrana i neobjektivna. Neke nas izložbe ne ostavljaju bez daha, ali to ne znači da su promašene. Obično na izložbama ima dobrih i manje dobrih radova, ali to treba objektivno valorizirati. To se odnosi na sva kulturna događanja u Zadru. Nadam se boljem.
• Ima li nešto što Vas nisam pitao a rado biste odgovorili na to?
– Mislio sam da ću sve reći u par rečenica ali vidim da sam se dobro raspričao. Što još reći pametno? Nadam se što boljoj kulturnoj i likovnoj sceni u našem gradu. Vidimo se na novoj izložbi. (Ako Bog Da).
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više