Dobro jutro grade

Silovita voda

 

 

Kopnim mi snaga ko Dunavske vode

U meni žal se neprestano budi

Kako ću te takva djeci ostaviti

Ne poznam te više, nisu to ti ljudi

Od nekud su stigli, oni te ne vole

Zanima ih samo njihovim se zvati

Siguran sam u to dobro osjetio

Samo su te takvi mogli preorati

 

Već odavno ne čuh ono“ dobro jutro“

Danas  su te fraze pravi suveniri

Vukovar je svoje izgubio čari

A duša se sjetna nikako da smiri

 

Odavno ni kava više slatka nije

I nebo je iznad izgubilo boje

A vjeđe mi dugo suhe bile nisu

Dok mramorne biste, opomene stoje

 

Dunav nije isto što bio je prije

Silovita voda sad je poput zida

Šarani i štuke „moji“ i „njihovi“

Ni ribe se više ne mrijeste od stida

 

A kava je okus davno promijenila

Ko dunavska voda pjeskovita, mutna

Tek Vuka ga plaha s vremena poljubi

Ne bili nestala ta tegobna slutnja

 

Ne čuju se više Sedam Tamburaša

S obe strane Dunava danas stoji straža

Rijetko zasviraju Cigani iz Vajske.

Bisernica slavnog Janike Balaža.

 

Vladimir Živaljić, Vukovar