Trump pružio Plenkoviću argument više za otkup Ine
Prvi američki energetski plan kojim se administracija predsjednika Donalda Trumpa vraća tradicionalnoj energetskoj politici i stavlja primat na fosilna goriva promijenit će svjetsku energetsku politiku, a na lokalnoj razini Hrvatskoj se otvara prilika za emancipaciju od politike Europske unije koja inzistira na čistoj energiji i forsira obnovljive izvore energije. To je i logično s obzirom na to da su najveće političke sile s naglaskom na Njemačku razvile tehnologiju i opremu za investicije u obnovljive izvore energije, ali i da je riječ o zemljama koje nemaju dostatne zalihe fosilnih energenata. Budući da je Hrvatska bogata naftom i plinom u odnosu na svoju potrošnju, stručnjaci drže da bi trebala iskoristiti zaokret u energetskoj politici SAD-a koju će slijediti i veći dio svijeta, za privlačenje novih investicija koje bi mogle dovesti do energetske samodostatnosti. Naftaši u Trumpovu planu iščitavaju povratak industrije na velika vrata, a svakako i kao argument više u korist povrata Ine u hrvatske ruke.
– Hrvatska je ionako uvjete Sporazuma iz Kyota, ali i ciljeve EU do 2030. ispunila pa je promjena američke politike prilika da se emancipira i razvija vlastitu energetsku strategiju. Trumpov zaokret može biti dodatni argument Vladi da preuzme kontrolu nad Inom uz zadržavanje potpune kontrole nad elektroindustrijom – zaključak je naftnog stručnjaka profesora Igora Dekanića koji podsjeća da je nafta financijski nezamjenjiv energent u transportu pa time postaje jako bitna i za domaći turizam. Kako Mađarska ima nižu cijenu benzina od Hrvatske, procjenjuje se da na činjenici da turisti “toče gorivo” u Mađarskoj na putu do hrvatske obale domaće gospodarstvo gubi i do 15 posto ukupnog turističkog prometa. To bi se moglo neutralizirati većom proizvodnjom nafte.
Nema podizanja cijene Ine
A povratak fosilnim gorivima donijet će, kažu stručnjaci, povećanje interesa za upstream, odnosno za ulaganja u istraživanja i razvoj pa Hrvatska ima priliku razviti potencijale u središnjoj i sjevernoj regiji i na Dinaridima. Otvaranje natječaja pobudilo bi interes, a moguće je da bi i američke kompanije bile zainteresirane, tvrde naftaši. Prije svega interes za nova istraživanja ovisit će o cijenama nafte, ali i ona bi se revitalizacijom fosilnih goriva mogla oporaviti. I dalje se vrti oko 55 dolara po barelu, ali nije nemoguće da Trumpov plan ubrza njezin oporavak. Istraživanja nafte u Jadranu neće biti popularna dok se cijena nafte ne oporavi na minimalno 80 dolara, ali bi plinska istraživanja mogla biti interesantna.
U tom kontekstu važna je politika razvoja Ine, koja, ako se vrati u hrvatske ruke ili se sklopi sporazum s postojećim partnerom MOL-om o većim ulaganjima u nova polja, može biti predvodnica investicija. Gledano u tom kontekstu čini se i da je Trumpov plan podigao vrijednost Ine, ali stručnjaci ne očekuju da bi Mađari mogli na toj osnovi podizati cijenu dionica u Ini. Orijentacija na niskougljičnu strategiju Hrvatsku je gurnula u veći uvoz tuđe tehnologije, tvrdi Dekanić koji očekuje da će zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske i Francuske i dalje inzistirati na razvoju obnovljivih izvora energije u zemljama EU, s obzirom na to da im to osigurava izvoz i razvoj domaće industrije. Zemlje siromašne energentima u Europi i dalje će inzistirati na “čistoj energiji”, ali naftaši očekuju da bi se zemlje bogate prljavim energentima poput ugljena, kakva je Poljska, mogle suprotstaviti pritisku i stvoriti prostor za emancipiraniju politiku.
OPEC odgovorio Trumpu
Trump nije morao dugo čekati na odgovor OPEC-a koji je u Prvom američkom energetskom planu nazvao kartelom o kojem će Amerika prestati ovisiti. Dvije najveće članice te organizacije poručile su mu da je isto obećavao i predsjednik George W. Bush pa je za njegova vladanja OPEC-ova isporuka SAD-u porasla deset posto. Ministar energetike Saudijske Arabije Khalid Al-Falih podsjetio je Trumpa da je SAD duboko integriran u globalno naftno tržište, a njegov kolega iz Venezuele Nelson Martinez i dalje očekuje da će izvoz nafte u SAD ostati stabilan. SAD dnevno uvozi oko tri milijuna barela nafte od čega 1,8 milijun od Saudijske Arabije i Venezuele te oko 400 tisuća barela iz Iraka. Svaki američki predsjednik od Richarda Nixona pa do danas Amerikancima je obećavao da će smanjiti ovisnost o stranoj nafti. OPEC se nije uzrujao Trumpovim najavama, već je poručio da čekaju imenovanje novog ministra za energetiku te da se raduju suradnji. Napomenuli su i da pomažu naftnoj industriji SAD-a i gospodarstvu kroz dogovor o smanjenju ukupne proizvodnje kojim nastoje povećati cijenu nafte. Al-Falih je naglasio i da bi Saudijska Arabija mogla preusmjeriti izvoz nafte na druga tržišta ako SAD prestane kupovati od njih ističući da je naftno tržište vrlo razvijeno pa se nema razloga uzrujavati američkom politikom.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više