Hrvatski Fokus
Znanost

Donald Trump održao riječ

Povlačenje iz TPP-a dobitak za Kinu

 
 
Trumpovo povlačenje iz pacifičkog trgovinskog sporazuma je strateški dobitak za Kinu, a poraz za japanskog premijera. Naime, američki predsjednik Donald Trump ispunio je obećanje koje je dao u predizbornoj kampanji i u pretprošli ponedjeljak dao nalog za formalno povlačenje iz trgovinskog sporazuma 12 pacifičkih zemalja. Sada će se morati baviti posljedicama u koje se ubrajaju nove sumnje u američke ekonomske obveze i strateški dobitci Kine. Transpacifičko partnerstvo (TPP), o kojemu je pregovarao i koje je potpisao predsjednik Obama, već je bilo na aparatima za održavanje života kad  su Trump i Hillary Clinton u kampanji govorili protiv njega. Obama se nadao da će ga progurati kroz Kongres, ali kako je trgovinu ignorirao tolike godine, predsjednikova moć uvjeravanja bila je ravna nuli.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/02/www.asianews.it_files_img_USA-Trump-TTP.jpeg
Obama je naglašavao stratešku važnost toga sporazuma kao protuudarac kineskoj mekoj snazi na Pacifiku i bio je u pravu.  Ali nikad nije konzistentno argumentirao gospodarskim prednostima sporazuma, a Trump je TPP  iskoristio kao političkog krivca za sve. Sporazum ima mane, s posebnostima za ovu ili onu zemlju,  ali stručnjaci iz Instituta Cato smatraju ga  ekonomskim plusom za SAD.
 
Što sada? Trump nije zainteresiran za nove multilateralne sporazume, ali Kina jest. Peking hvali  partnerstvo koje je konkurent TPP-u, Regionalno ekonomsko partnerstvo, a mnoge zemlje u Aziji pridružit će se kad vide da SAD odlazi. Malezija, Filipini i Tajland već se pomalo okreću od SAD-a Kini, a i ostali će se početi pitati koliko je SAD odan zapadnopacifičkoj regiji. Američki trend u trgovini već je izazvao čudo da je kineski predsjednik Xi Jinping na godišnjem skupu u Davosu prošli tjedan propovijedao o dobrobitima slobodne trgovine. Problem je u tome da Kina propovijeda o slobodnoj trgovini za izvoz svojih proizvoda, ali kod kuće često prakticira nešto posve drugo.
 
Kinezi kod kuće uvozu nameću mnogostruke  barijere. Subvencioniraju pretjeranu proizvodnju robe kao što je čelik, što šteti stranim proizvođačima i radnicima. Političkim mjerama ograničuju stranu konkurenciju i tako mogu izgraditi „nacionalne šampione“ u industriji kao što je, primjerice, proizvodnja  kompjuterskih čipova.  Ukratko, Kinezi nastavljaju provoditi mješavinu slobodne trgovine i merkantilizma, a azijski trgovinski sporazum  nastojat će bez sumnje nastaviti po istom uzorku. TPP bi bio širio bolji zapadni model trgovinskog sustava utemeljenog na propisima. Trump i njegovi  savjetnici ciljaju na Kinu radi novih pregovora o američkoj trgovinskoj politici, iako s malo detalja o strategiji ili krajnjem cilju – osim smanjenja američkog trgovinskog deficita  s Kinom. Ironija je to da bi Trump imao bolje uvjete u pregovorima s TPP-om u džepu. Kad bi se Kina oduprla ustupcima u otvaranju trgovine kod kuće, a rezultat bio trgovinski rat, SAD bi se mogao osloniti na zemlje TPP-a za alternativne dobavljače i potrošnu robu. Sada Kina može iskoristiti azijski trgovinski ugovor za utjecaj na te američke trgovinske partnere.
 
Trumpu će biti potrebna strategija smirivanja osobito u slučaju Japana. Premijer Shinzo Abe svoju je vladu vezao za brži rast od gospodarskih reformi. TPP mu je trebao biti moćno sredstvo kojim će nadvladati domaću političku oporbu  slamanju japanskih ekonomskih kartela. Trump bi učinio dobro da razmisli o tome da kostur TPP-a ugradi u bilateralni trgovinski sporazum SAD-a i Japana. U svakom slučaju, Rex Tillerson morat će na jedno od svojih prvih putovanja u inozemstvo na dužnosti ministra vanjskih poslova otići u Tokio.
 
Veći je udarac od propasti TPP-a to što ta propast simbolizira američko povlačenje iz vodstva globalne trgovine.  Skoro 90 godina, od carinskog zakona Smoot-Hawley, a osobito od završetka Drugog svjetskog rata, SAD je zagovarao svijet slobodnijih tržišta i liberalne trgovine.  Nisu svi Amerikanci jednako profitirali, ali konsenzus o slobodnoj trgovini održao se u razdoblju visokog rasta 1980-ih i 1990-ih. Raspao se u Obaminom razdoblju sporog rasta. Pitanje je što će popuniti trgovinski vakuum ako se SAD povuče u svoju vlastitu vrstu merkantilizma. Financijska tržišta računala su s neuspjehom TPP-a tako da on nije velik ekonomski udarac, a možda će Trumpova administracija povući neke svoje najgore izjave o trgovini. Gospodarska šteta doći će sljedećih mjeseci ako trgovina postane igra u kojoj se vlastiti interesi ostvaruju uništavanjem susjeda, a uspjeh države mjeri jednostavnim trgovinskim suficitom. Tada ćemo  propast TPP-a gledati kao prijelomni trenutak radi kojega treba žaliti.
 

Melita Novak

Povezane objave

Međunarodni dan šuma – 21. ožujka

HF

Merkel i Obama guraju TTIP

HF

U Britaniji progovorili – pogrebnici

hrvatski-fokus

U Finskoj se za školstvo izdvaja sedam posto BDP-a

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više