USTAV – Razvitak ustavnosti u svijetu (6)

Najstariji pisani ustav je Ustav Sjedinjenih Američkih Država donesen 1787. godine

Bit pojma ustavnosti je u ograničavanju najviše vlasti u državi. Zbog toga prvi dokumenti ustavnog značaja nastaju kao formalno jednostrani akti vladara, kojima oni jamče određena prava svojim podanicima. Takav dokument je slavna engleska Magna Charta iz 1215. godine, kojom Kralj nabraja preuzima niz obveza prema svojim barunima, te im priznaje pravo da odbiju poslušati njegove zapovijedi u kršenju tih obećanja. Dakako, vladar je na takve ustupke bio natjeran silom, a silom je pokušao opozvati svoja obećanja. To su korijeni kasnije tradicije donošenja tako zvanih oktroiranih ustava, kojima suveren formalno jednostrano i dobrovoljno dodjeljuje privilegije. U revolucionarno doba, u Engleskoj krajem 17. stoljeća, a u Francuskoj krajem 18. stoljeća, ustavi dobivaju formalni oblik sporazuma između Kralja i narodnog predstavništva. To su tako zvani ustavni paktovi kojima su uspostavljene europske ustavne ili ograničene ustavne monarhije. Za razliku od toga, u kolonijama u Sjevernoj Americi su u drugoj polovici 18. stoljeća donošeni ustavni dokumenti koji su negirali suverenitet engleskog Kralja. Ustav SAD iz 1787. godine donesen je i potvrđen voljom naroda u državama članicama. Tako je nastala tradicija ustava kao akata naroda (puk, populus, the people), to jest narodnih ustava.

Najstariji ustavi

Najstarijim pisanim ustavom smatra se Ustav Sjedinjenih Američkih Država donesen 1787. godine. Međutim, i u samim SAD tom su aktu prethodili ustavi država koje su se kasnije udružile u američku federaciju (Virginija 1776., Massachussets 1780.), dok povjesničari ukazuju i na ranije povijesne dokumente ustavnog značaja (Connecticut 1638). U Europi, prvim se pisanim ustavima smatraju revolucionarni Ustav donesen 1791. godine u Francuskoj, te Ustav Poljske iz 1791. godine. Nakon napoleonskih ratova, početkom 19. stoljeća doneseni su ustavi Španjolske iz 1812., Norveške iz 1814., Švedske iz 1809., Belgije iz 1831. godine.

Ustavi kao pisani dokumenti rezultat su ideja građanskih revolucija 18. stoljeća, kao i borbi i ratova uzrokovanih imperijalnim pokušajima širenja revolucije u Europi. Posebno su važne ideje razvijene za vrijeme borbe za nezavisnost u Sjevernoj Americi, kao izraz nastojanja da se ideje zbog kojih je podignuta revolucija i promjene koje su postignute, utvrde i učine temeljem novog poretka u političkoj zajednici. Pisanim se ustavima nastojalo uspostaviti novi tip društvenog poretka, demokratsko državno ustrojstvo utemeljeno na shvaćanju o uzajamnim pravima i dužnostima nositelja vlasti i onih kojima se vlada. Ustavi su imali stabilizirati takvo ustrojstvo, te omogućiti njegovo trajno održavanje i razvitak. Ideja demokratskog ustava temelji se na uvjerenju kako riječi zapisane u svečani dokument mogu utjecati na način ponašanja nositelja vlasti u državi, napisao je najpoznatiji istraživač novog američkog sustava, Alexis de Tocqueville (1805.-1859.).

Zbog toga su prvi ustavi utemeljeni na načelima koja izražavaju tadašnje shvaćanje demokracije kao vladavine naroda:

– narodni suverenitet i politička prava;

– jednakost građana pred zakonom;

– jednaka jamstva i zaštita sloboda i prava;

– dioba vlasti kao instrument njezina ograničavanja;

– predstavništvo kao izvor mandata za obnašanje svih državnih funkcija;

– izborno pravo;

– poštivanje lokalnih sloboda.

Svako od tih načela ima svoje značenje, i tumačenja tih načela kao i pravno uređivanje njihove provedbe mijenjaju se povijesnim razvitkom, ali temeljna ideja ostaje jednaka svom izvornom značenju ustavne vladavine. Dokument koji ne vodi računa o ograničavanju vlasti, makar se nazivao ustavom, u svojoj biti to nije jer povjerava obnašanje vlasti pojedincu ili skupini ljudi bez ikakvih ograničenja. Pojam „ustav diktature“ ili „ustav tiranije«jest, kako smo već naglasili, contradictio in adjecto, jer istinski ustav  je oduvijek namijenjen da čini okvir demokratske vladavine.

(Nastavak slijedi)

https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=Funkcije+ustava+u+demokratskom+dru%C5%A1tvu