Hrvatski korijeni na Srednjem istoku

Današnji turkmenistanski Serdar ranije se nazivao Kizil-Arvat

Serdar (perz. https://hr.wikipedia.org/wiki/Perzijski_jezikSardar, ranije Kizil-Arvat), grad https://hr.wikipedia.org/wiki/Gradu Turkmenistanu <https://hr.wikipedia.org/wiki/Turkmenistan> odnosno pokrajini Balkan <https://hr.wikipedia.org/wiki/Balkan_wela%C3%BDaty>. Smješten je oko 220 km <https://hr.wikipedia.org/wiki/Km> sjeverozapadno od glavnog grada Ašgabata <https://hr.wikipedia.org/wiki/A%C5%A1gabat>

Od starog vijeka <https://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_vijek> bio je naseljen iranskim plemenima <https://hr.wikipedia.org/wiki/Iranski_narodi> kao što su Dahi <https://hr.wikipedia.org/wiki/Dahi>, a u ranom srednjem vijeku <https://hr.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek> stanovništvo je turcizirano <https://hr.wikipedia.org/wiki/Turkijski_jezici> i danas su većina žitelja Turkmeni <https://hr.wikipedia.org/wiki/Turkmeni>. Suvremeni grad aktivnije se počeo razvijati nakon 1881. <https://hr.wikipedia.org/wiki/1881.> godine kada je izgrađena željeznica <https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznica> između Ašgabata <https://hr.wikipedia.org/wiki/A%C5%A1gabat> i Kaspijskog jezera <https://hr.wikipedia.org/wiki/Kaspijsko_jezero>. Prema popisu stanovništva iz1989. <https://hr.wikipedia.org/wiki/1989.> godine u gradu je živjelo 33.388 ljudi.

Arvat se zvala i huritska luka u Siriji. Herat je i dandanas veliki grad u Afganistanu.

Teo Trostmann