Hrvatski Fokus
Hrvatska

Zaboravljeni Hrvati u Kenđiji

Zbog problema na granici uzimaju srpsko državljanstvo

 
 
Ako nije predizborno vrijeme Kenđije se rijetki sjete, posebice kada je o političarima riječ. Zato je Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije ponovno pokrenula pitane ovoga naselja na hrvatskom teritoriju na lijevoj obali Dunava. Riječ je, podsjetimo, o površini veličine desetak tisuća hektara, na kojoj živi nekoliko obitelji s hrvatskim dokumentima. Njihovi automobili i radni strojevi nose belomanastirske registracijske pločice, katastarske čestice u njihovom vlasništvu vode se kao da su u Hrvatskoj, ali žive u “tuđoj” državi, s one strane Dunava. Do problema je došlo zbog višegodišnjeg spora oko riječne granice. Već godinama, naime, zbog tko zna kojih razloga, nema odgovora na pitanje kada će se Hrvatska i Srbija o njoj dogovoriti. Hrvatska je do sada inzistirala na katastarskoj granici, dok se Srbija zalagala za primjenu zemljopisnih kriterija, odnosno provođenje razgraničenja sredinom toka Dunava. A dok je situacija takva kakva jest, nekolicina stanovnika Kenđije muku muči s brojnim administrativnim i sličnim zaprekama, između ostalih i postupci graničnih policija obje države. Za razliku od svih dosadašnjih vlada i resornih ministarstava.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/02/www.glas-slavonije.hr_Slike_2017_02_284076.jpg
– Zajednica povratnika prvi je put pokrenula pitanje teritorija i života hrvatskih državljana na lijevoj obali Dunava u Kenđiji još 2009. godine. Obratili smo se tadašnjoj predsjednici vlade Jadranki Kosor, koja je naš upit proslijedila nadležnim ministarstvima. Zbog problema na granici dopise smo slali i Ravnateljstvu policije te Upravi za granicu, koji su nam odgovorili kako nije bilo nikakvih pritužbi ljudi iz Kenđije na postupanje policije na graničnom prijelazu Batina – priča Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, naglašavajući kako su stvari na terenu pokazivale neku drugu istinu.
 
Zbog problema na granici, nastavlja Pek, većina stanovnika Kenđije, posebice mladi, preuzeli su srpsko državljanstvo, prije svega zbog posla i mogućnosti prodaje svojih poljoprivrednih proizvoda u Somboru ili Apatinu.
– Tamo se i nadalje događa uzurpacija hrvatskog državnog zemljišta, divlja gradnja kuća, vikendica i nezakonita sječa šuma – tvrde povratnici, koji su odlučili uputiti dopis ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću, te ministru vanjskih i europskih poslova Davoru Ivi Stieru, kako bi ih upoznali s problemom i zatražili hitno definiranje međudržavne granice.
 
Stava su kako je sada pravo vrijeme za otvaranje toga pitanja, budući da je Republika Srbija u pregovorima za ulazak u EU. Ponudili su i neka rješenja. Jedno je spajanje dvaju obala hrvatskog teritorija kompom, koja je tamo prometovala prije otvaranja Batinskog mosta.
– To nije samo interes Baranjaca i hrvatskih državljana koji žive u Kenđiji, nego to mora biti i državni interes. Ako je RH odlučila spojiti dvije morske obale pomoću Pelješkog mosta koji će stajati milijarde kuna, držimo da mora biti isti interes spajanja dvaju obala uz nemjerljivo manji trošak – kažu, naglašavajući kako je sve skupa stvar političke volje. Drugo rješenje je, tvrde, zamjena manjih dijelova teritorija na lijevoj obali Dunava, nakon čega bi Batinski most u cijelosti bio na hrvatskom teritoriju, dok bi granica s Republikom Srbijom bila pomaknuta malo prema istoku. No, zaključili su, to je stvar ekspertnih timova za granice i dogovora dvaju država.
Prema katastru bez dijela zemljišta ostao bi čak i Sombor
 
Podsjetimo, katastarskog hrvatskog teritorija na lijevoj dunavskoj obali (''u Srbiji'') neusporedivo je više nego srbijanskog s desne, hrvatske riječne obale. I dok je hrvatski teritorij u Srbiji bogat šumom i plodnim zemljištem, 900-injak hektara srpskog teritorija u Hrvatskoj većinom je neplodno zemljište. Na lijevoj su obali ostale i dvije veće hrvatske eksklave, te niz manjih. Poznavatelji situacije kažu kako je ona kod Apatina najvažnija i politički najriskantnija, budući da obuhvaća dio tog vojvođanskog grada, a u slučaju katastarskog razgraničenja bez dijela gradskog zemljišta ostao bi čak i Sombor, što Srbija, dakako, ne želi. U katastarskim planovima, naime, stoji kako se s lijeve, vojvođanske strane Dunava, nalaze dijelovi k.o. Draž (Karapanđa i Kenđija), dijelovi k.o. Zmajevac (Kalandoš i Šmaguć, koji se prostiru do potkućnica sela Bački Monoštor), potom Adica, Kazuk i Zmajevačka kučka, kao i dijelovi k.o Kopačevo (Poluostrvo, Varošviz, Zverinjak i Srebrnica). Ukupno je to desetak tisuća hektara, dok je, za usporedbu, površina katastarske općine Osijek 6576 hektara. Zbog problema na granici većina stanovnika Kenđije, posebice mladi, preuzeli su srpsko državljanstvo prije svega zbog posla i mogućnosti prodaje svojih poljoprivrednih proizvoda u Somboru ili Apatinu.
 

Ivica Getto, http://www.glas-slavonije.hr/324775/1/Zaboravljeni-Hrvati-u-Kendjiji-uzimaju-srpsko-drzavljanstvo

Povezani članci

MAJKO, TKO SU ONI?

HF

Poticaj domoljublju

HF

AFORIZMI – Toplokrvna socijalna radnica

hrvatski-fokus

Kriv si, Ranko Ostojiću!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...