Armenski sakralni objekti (I.)

Najstarija očuvana armenska bazilka je Jererujška bazilika iz V. stoljeća

Ustanovljivanje kršćanstva u Armeniji 301. godini zahtijevalo je gradnju i smještanje velike količine vjernika u armenskim crkvama. Bazilika je najbolje zadovoljavala zahtjevima toga razdoblja i zato prve očuvane sakralne zgrade iz 5. – 6. st. u Armeniji pripadaju upravo bazilikama. Bazilika je (grč. Basileusov dom, kraljevski dom) u armenskoj arhitekturi pravokutna građevina koja je podijeljena stupovima u tri broda, a srednji brod je veći od bočnoga. Najstarija očuvana armenska bazilka je Jererujška bazilika iz 5. st. koja se nalazi u selu Anipemza Širačkoga marza (županije) Armenije.

Krajem 6. – 7. st. otvara se nova stranica armenske građevine, pojavila se je tijekom idućih stoljeća križno-kupolasta (središnjo-kupolasta) kompozicija crkvene arhitekture. Najveću izrazitost i klasično savršenstvo u tom arhitekturnom stilu dobila je poznata crkva sv. Hripsime iz 618. god. u Ečmiadzinu koju je pak sagradio katolikos Komitas Ahceci (615. – 628.).

Pravokutni plan crkve sadrži križ koji je tvoren pomoću četiriju apsida na dvjema osima simetrije. Uglate granice su četvorne, skladna unutrašnjost bogata je prostranim oblicima. Vrhunac svega toga je križ. Pročelja su glatka, s udubljenim parnim nišama, što daje crnobijelu sliku koja oživljava pročelja crkve.

Razvoj je kupolaste crkvene arhitekture u Armeniji išao je u dvama samostalnim smjerovima. Osim križno-kupolaste kompozicije crkvene arhitekture arhitekti su urešavali sakralne zgrade kupolama i bazilikom. Od spojenja stare, drvetom pokrivene bazilike i križno-kupolastoga sustava pojavio se je novi arhitekturno-umjetnički smjer. Ovo se je odrazilo ne samo u gradnji kupole nad bazilikom nego i u oblikovanju posebne kompozicije crkava gdje se je bazilična izduženost dopunjavala križno-kupolastim elementom – kupolom u obliku bubnja kojoj su dodani svodovi na sve četiri strane. U Armeniji je nakon 7. st. proširena kupolasta bazilika. Jedna od prvih kupolastih bazilika je crkva sv. Gajane u Ečmiadzinu koju je sagradio 630. god. katolikos Ezr 1. Paražnakertci (630. – 641.).

Artur Bagdasarov, HKV