Hrvatski Fokus
Znanost

Agresivna ptičja gripa

Ne možemo zanemariti moguću pojavu ove bolesti kod ljudi

 
 
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC) od jeseni 2016. izvještava o pojavi ptičje gripe uzrokovane agresivnim virusom tipa H5N8. Uzročnik ptičje gripe je virus tipa A, a virusi tipa A dijele se u dvije grupe na temelju dva proteina: hemaglutinin (H) i neuramidaza (N). Poznato je 18 različitih vrsta podtipa H i 11 vrsta podtipa N. Većinu podtipova (osim dva) nalazimo kod ptica, a virusi tipa A prirodno uzrokuju infekcije kod ptica. Nadalje, ovisno o sposobnosti virusa da izazove bolest, virusi se dijele u dvije grupe – nisko patogene i visoko patogene viruse ptičje gripe, s napomenom da ovi posljednji uzrokuju visoku smrtnost (i do 100 %) kod oboljelih ptica. 
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/02/monthlyreview.org_wp-content_uploads_2015_12_mrp5892-e1462895545641.jpg
U listopadu i studenom 2016. osam europskih država izvjestilo je o pojavi visoko patogenog virusa ptičje gripe tipa A, podtip H5N8 i to kod divljih ptica, ptica u zoološkim vrtovima i u peradnjacima. Ovo je već druga pojava virusa ptičje gripe u Europi koja se navodno pojavila s migracijom divljih ptica iako ovaj virus kontinuirano cirkulira u Aziji od 2010.
 
Mađarska je 27. 10. 2016. izvjestila o pojavi ptičje gripe uzrokovane virusom podtipa H5N8 kod divljih labudova, a potom je bolest registrirana u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Srbiji te u Hrvatskoj. Bolest je prvo registrirana kod divljih ptica vodarica, uglavnom labudova, a potom i kod peradi u intenzivnom farmskom uzgoju. Krajem 2016. ptičja gripa uzrokovana virusom H5N8 potvrđena je na farmi u Ujedinjenom Kraljevstvu; Francuska je potvrdila pojavu ptičje gripe H5N8 na farmama pataka u jugozapadnom području radi čega je ubijeno više od 52.000 ptica. Bolest se pojavila i u Njemačkoj na farmama purana i pataka gdje je eutanazirano nekoliko desetaka tisuća peradi. No, još ranije od pojave ptičje gripe u Europi, bolest je potvrđena u Indiji i Izraelu, a prije toga u još nekim zemljama (Južna Koreja, Tajvan, Rusija).
 
Do 21. studenoga 2016. potvrđeno je najmanje 56 slučajeva ptičje gripe uzrokovane visoko patogenim virusom H5N8: bolest je potvrđena u osam europskih država i dvije države na Srednjem Istoku i to sve u mjesecu studenom. Najveće gubitke imaju velike peradarske farme u Njemačkoj, Austriji, Madžarskoj te u Izraelu i Iranu. Ptičja gripa (H5N8) potvrđena je i u Egiptu krajem 2016., a prema izvješću egipatskog Ministarstva poljoprivrede, virus H5N8 potvrđen je kod dvije uginule ptice vodarice – crne liske (lat. Fulica atra), dok izvor infekcije nije otkriven.
 
U Hrvatskoj virus ptičje gripe (H5N8) utvrđen je krajem prosinca 2016. kod domaće peradi u uzgoju za vlastite potrebe domaćinstava – kokoši, pataka i pilića u mjestu Križnica na lijevoj obali Drave u Virovitičko-podravskoj županiji. Ranije, u studenom 2016. u naselju Cerna na području Vukovarsko-srijemske županije utvrđena je ptičja gripa (H5N8) kod divljih labudova. U siječnju 2017. visoko patogeni uzročnik ptičje gripe (H5N8) utvrđen je na farmi peradi u Sopu Bukevskom kod Velike Gorice.
 
U svim slučajevima potvrđene ptičje gripe (H5N8), perad se eutanazira a jaja se neškodljivo unište; u zaraženim područjima provode se zakonom propisane veterinarsko-sanitarne mjere. Ptičja gripa je bolest koja uzrokuje goleme štete, najviše u intenzivnom uzgoju peradi. Tako se procjenjuje da je do početka prosinca 2016. u Nizozemskoj uništeno više od 190.000 pataka kako bi se spriječilo daljnje širenje visoko patogenog virusa H5N8 područjem Sjeverne Europe. U Nizozemskoj je virus ptičje gripe (H5N8) utvrđen na šest farmi koje su oko 70 km udaljene od Amsterdama. Prema izvješću BBC-a, virus H5N8 potvrđen je u to vrijeme i u Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Njemačkoj.   
 
ECDC tvrdi kako nema opasnosti za ljude jer do sada nije nigdje u svijetu nije potvrđena infekcija čovjeka s virusom H5N8. Iako ECDC smatra da je rizik prijenosa bolesti s ptica na čovjeka vrlo nizak, utvrđena je nova procjena rizika i brzog uzbunjivanja u slučaju pojave bolesti kod ljudi. ECDC ističe da se virus H5N8 gotovo uopće nije mijenjao od početka prve epidemije ptičje gripe u Aziji 2010. te stoga ne predstavlja ozbiljnu opasnost za ljudsko zdravlje. Naravno, to ne znači da možemo zanemariti moguću pojavu ove bolesti kod ljudi. Virusi naime, imaju sposobnost mijenjati se, pa je potreban stalan nadzor i praćenje bolesti kod divljih ptica i domaće peradi. No, protiv ptičje gripe bori se i Japan, gdje je još 2015. utvrđen visoko patogeni virus ptičje gripe. Samo u dvije japanske prefekture Niigata i Aomori potvrđena je ptičja gripa radi čega je eutanazirano 330.000 pataka i pilića.
 
Milijuni peradi svake godine se uništavaju u svrhu sprječavanja svakog daljnjeg širenja virusa ptičje gripe zbog čega su sve češće kritike na račun intenzivnog uzgoja peradi na golemim farmama što mnogi stručnjaci smatraju neodrživim načinom farmskog uzgoja. Također se sve češće govori i o mogućem cijepljenju peradi protiv ptičje gripe, iako veliki farmski sustavi nisu 'oduševljeni' takvom idejom odn. odlukom. Onog trenutka kada se perad počne cijepiti protiv ptičje gripe tada će to ujedno biti i priznanje da je ova bolest peradi postala endemska bolest u SAD-u, Europi i Aziji, što će vjerojatno imati određene posljedice za tržište. Međutim, velike peradarske farme nemaju baš drugog izbora – moraju reagirati što je prije moguće ili bi se svi mogli suočiti s ozbiljnim posljedicama u budućnosti.
 
Naime, Robert G. Wallace je napisao knjigu pod naslovom: „Big Farms Make Big Flu“ („Velike farme stvorile su veliku ptičju gripu“), dok je „Institute for Agriculture and Trade Policy“ na svojem blogu objavio članak u kojem se argumentirano dokazuje kako su upravo velike peradarske farme s intenzivnim uzgojem peradi glavni krivci za pojavu i širenje virusa ptičje gripe („Deadly bird flu strains created by industrial poultry farms“), a članak je objavio i „Independent Science News“ („Znanstveno neovisne novosti“).  
 
Naime, brojne su pojave ptičje gripe zabilježene upravo u velikim farmskim (peradarskim) sustavima, a pojava bolesti uzrokuje goleme štete i znatno smanjenje broja peradi u intenzivnom uzgoju diljem Europe, Azije i Srednjeg Istoka, te dakako i diljem SAD-a (H5N2 od 2015.). U Kini je 1997. potvrđena ptičja gripa uzrokovana virusom H5N1, a od 2003. ova bolest je usmrtila 452 ljudi. Od virusa H5N1 nastali su svi trenutno poznati virusi ptičje gripe: H5N2, H5N3, H5N5, H5N6, H5N8 i H5N9 koji se svi zajedno nazivaju H5Nx.
 
Veliki farmski sustavi za intenzivan uzgoj peradi za pojavu i širenje ptičje gripe okrivljuju divlje ptice vodarice. Tako su i za pojavu ptičje gripe uzrokovane virusom H5N2 u američkoj saveznoj državi Minnesoti „optužene“ divlje ptice vodarice. Međutim, ornitolozi su sakupili golem broj uzoraka za testiranje te nisu dokazali postojanje virusa H5N2 kod divljih vodarica u Minnesoti. Postavlja se pitanje: kada bi istraživanje dokazalo infekciju divljih ptica vodarica s virusom ptičje gripe, što bismo zapravo dokazali? Kako možemo na taj način opravdati prisutnost virusa H5N2 ili bilo kojeg drugog virusa ptičje gripe u intenzivnom uzgoju purana, pataka, kokoši nesilica i dr. u Minnesoti na primjer, ili diljem Euroazije?
 
Istina je sljedeća: do 2005. nigdje nije utvrđena pojava visoko patogene, smrtonosne ptičje gripe kod divljih ptica vodarica. Bolest se sada javlja kod divljih ptica ali kao posljedica pojave bolesti na velikim peradarskim farmama. Naime, agroindustrija je velika vlažna, močvarna staništa pretvorila i pretvara u obradive površine na kojima se uzgaja hrana, tj. žitarice za hranidbu peradi i drugih životinja u intenzivnom uzgoju. Divlje ptice, uključujući vodarice, sada nemaju izbora već se moraju hraniti na ovim golemim poljima agroindustrije. Matematički modeli evolucije patogenih mikroorganizama pokazuju da intenzivni uzgoj životinja (držanje tisuća i tisuća komada peradi na jednom mjestu, u homogenoj monokulturi) predstavlja izvrstan medij, tj. 'hranu' za rast i širenje uzročnika gripe ali i drugih patogena.
 
Znanstveni istraživači Sveučilišta Utrecht (University of Utrecht) i Scripps Research Institute dokazali su evoluciju jedne važne molekule – a to je hemaglutinin, H kod H5 na primjer, koju virus gripe koristi za ulaz u stanice domaćina. Naime, virus se prije isključivo vezao za receptore u crijevu ptica vodarica, ali sada ima sposobnost vezanja za stanice u ždrijelu peradi. Na sreću, znanstvenici Sveučilišta Utrecht nisu pronašli i dokazali prilagodbu virusa H5N8 na receptore sisavaca. To znači da u ovom trenutku nije moguć prijelaz virusa s ptica na čovjeka. Međutim, budući da na velikim peradarskim farmama svakodnevno radi i veliki broj ljudi, ne smijemo nikako zanemariti mogućnost pojave i širenja bolesti kod čovjeka. „U uzgoj peradi moramo uvesti sigurnije modele samog uzgoja, i to prije nego se neka nova smrtonosna pandemija proširi globalno.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Iznimni prsten Marina Soljačića

HF

Bolest kvrgave kože

HF

Branimir Gušić osnivač hrvatske medicinske geografije

HF

Umiru cijepljeni, a ne necijepljeni

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...