Hrvatski Fokus
Kultura

Dalmatinska klapska pjesma

Predstavljena knjiga Vedrane Milin Ćurin Žene u klapskom pjevanju

 
 
Pred brojnom publikom u dvorani Akademije na splitskim Gripama u četvrtak, 2. ožujka 2017. predstavljena je knjiga doktorice znanosti Vedrane Milin Ćurin „Žene u klapskom pjevanju“. Knjigu su predstavili: akademik Jakša Fiamengo, dr. sc. Vito Balić i recezentica izdanja doktorica znanosti Ivana Tomić Ferić. U glazbenom dijelu promocije nastupile su ženske klape Filip Dević iz Splita i Neverin iz Kaštel Lukšića.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/03/www.scst_.unist_.hr_images_knjiga_klape.jpg
Knjiga Vedrane Milin Ćurin znanstveni je dokaz o tradiciji ženskog klapskog pjevanja koje se, prije svega, zbog povijesno – socioloških uvjeta drugačije razvijalo u odnosu na muško. Ujedno, ova je knjiga prvi znanstveni rad o ovoj temi zbog čega je njeno objavljivanje od strane splitske Umjetničke akademije još značajnije.
 
„U stručnoj, znanstvenoj literaturi o ženama u klapskom pjevanju dosad se napisalo malo ili gotovo ništa. Koliko sam upoznata, jedna jedina diplomska radnja na tu temu napisana je na UMAS-u. Kao da se ta tema dosad izbjegavala. Zbog toga sam prije petnaestak godina počela prikupljati podatke o ženskom klapskom pjevanju. Htjela sam istražiti kako je to izgledalo u prošlosti u odnosu na današnju situaciju. Od prvih zapisa do danas. Ženama se često spočitavalo da nisu živjele klapski. Htjela sam provjeriti koliko su ti argumenti istiniti. Naravno, tu su i notni zapisi, bilješke, stručna literatura. Za potrebe knjige proveli smo i anketu među članovima ženskih i muških klapa te voditeljima, te dobili vrlo zanimljive informacije. Sve smo to provukli kroz dvjesto i nešto stranica ove knjige“, kazala je autorica Milin Ćurin.
 
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu je poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji. Javlja se u pučkim slojevima društva kao rezultat sklada postojećeg duhovnog stanja u mediteranskim gradićima toga doba. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma) i postojanja klapa, do stručno postavljenog i organiziranog oblika pjevanja koji se u današnje vrijeme svojim načinom prezentacije više ubraja u stilove popularne nego tradicijske glazbe. Razlike u formalnim i organizacijskim oblicima klape kroz povijest značajne su te se govori o tri modela klape: tradicijska (pučka), festivalska i današnja (moderna) klapa.
 
Naziv dalmatinska klapska pjesma novijeg je datuma, a u glazbeno-folklornu terminologiju  uveden je tek u 70-tim godinama 20. Stoljeća.To je rezultat suradnje stručnjaka i pjevača okupljenih oko prvog Festivala Dalmatinskih klapa osnovanog 1967. godine u Omišu. Omiški je festival uvelike zaslužan za promociju klapskog pjevanja i prva je institucija koja je klapsko pjevanje prezentirala kao organizirani oblik tradicijskog (a kasnije i umjetničkog) glazbovanja.

 

Ženske su klape započele nastupati na omiškom fetivalu sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća, a od 1991. ženske klape imaju svoju festivalsku večer. Poznat je slučaj prve ženske klape 'Zadranke' osnovane 1977. U svojoj su bogatoj povijesti dva puta bile apsolutne pobjednice omiškog Festivala natječući se ravnopravno s muškim klapama. Na Festivalu 1990. dobile su posebnu nagradu za doprinos očuvanju dalmatinske, klapske pjesme (čiji je način pjevanja u međuvremenu postao dio svjetske nematerijalne, kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a). U obrazloženju je tada navedeno: „Zadranke su pokazale da je moguće stvoriti posebnu varijantu u klapskom pjevanju, izjednačivši se u vrsnosti nastupa s najboljim muškim klapama. Zadranke su utvrdile izvođački standard u ženskom klapskom pjevanju koji je bio i ostao uzorom za niz ženskih skupina koje su se iz godine u godinu pojavljivale na FDK u Omišu.”

 

Vedrana Milin Ćurin se rodila 26. veljače 1953. godine u Trogiru. U Splitu je završila gimnaziju Marko Marulić i paralelno Srednju glazbenu školu Josip Hatze, teoretski smjer. Diplomirala je 1979. godine muzikologiju i glazbenu publicistiku na Muzičkoj akademiji te pedagogiju (kao B predmet) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu 1991. godine sa temom Spontano pjevanje na otoku Murteru – kontinuitet i promjene pod mentorstvom dr. sc. Jerka Bezića i mr. sc. Dunje Rihtman Šotrić. Godine 2012. obranila je doktorsku disertaciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu sa temom Žene u klapskom pjevanju te stekla znanstveno-nastavno zvanje docentice u području humanističkih znanosti, znanstveno polje znanost o umjetnosti.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Mladen Bolfek – umjetnik širokih interesa

HF

Dubrovačke riječi Ernesta Katića

HF

Osebujni svijet oblika Mladena Žunjića

HF

Kako je govorio Kurosawa

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...