Hrvatski Fokus
Znanost

Nema više dvostruke certifikacije

Ukidanjem carina s Kanadom profitirat će manje kompanije

 
 
U Saboru je u održana zajednička sjednica triju odbora – za europske poslove, gospodarstvo i vanjsku politiku – na kojoj se raspravljalo o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Kanade i EU i njezinih država članica (CETA). Sklapanje tog sporazuma Europski parlament je odobrio 15. veljače, Privremena primjena CETA-e trebala započeti u proljeće 2017. i trajati do okončanja ratifikacije u nacionalnim parlamentima država članica EU-a, kada će CETA stupiti na snagu. Detalje sporazuma saborskim zastupnicima, ali i predstavnicima poslodavaca, sindikata i nevladinog sektora, predstavio je Pierre Pettigrew, posebni izaslanik kanadskog premijera za CETA i bivši kanadski ministar vanjskih poslova. 
https://i.cbc.ca/1.2339397.1383460391!/httpImage/image.jpg_gen/derivatives/original_300/pettigrew-cp-7178064.jpg
• Kakvi su Vaši dojmovi nakon rasprave u Saboru i kada možemo očekivati ratifikaciju CETA-e?
– Zadovoljan sam što je tako puno saborskih zastupnika, ali i drugih sudionika, došlo na raspravu, kako bi razgovarali o prednostima sporazuma. Teško je točno reći kada će proces ratifikacije biti okončan, jer i mi u Kanadu moramo proći tu proceduru. Kako bilo, narednih nekoliko mjeseci imamo privremenu primjenu CETA, po kojem nestaje 98 posto carina između Kanade i zemalja EU-a.
 
• Koje prednosti CETA donosi Hrvatskoj?
– Za vas je važno što se ukidaju neke vrlo visoke carine koje su plaćali oni hrvatski proizvođači koji su najviše izvozili u Kanadu, a bile su u rasponu od desetak do 15 posto. Dakle, u tom će se omjeru ubuduće povećati konkurentnost hrvatskih proizvoda u Kanadi.
 
• Koje će carine ipak ostati u onih dva posto?
– Riječ je o zaštiti osjetljivih, prvenstveno poljoprivrednih proizvoda za koje su određene kvote, ili sektori kao što su meso peradi i jaja. Ta je zaštita zapravo usmjerena prema trgovini s nama susjednim SAD-om. Za  CETA-u ona nije toliko važna, jer prilike za uvoz jaja iz Europe u Kanadu nisu toliko
česte. 
 
• Pobornici CETA-e tvrde da je to "najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključila do sada"?
– On to svakako i je, jer je vrlo progresivan. CETA je nova generacija sporazuma odnosno – sporazum XXI. stoljeća. Moram reći da se Kanada nikada nikome nije tako otvorila. Uz sve ono što tradicionalno takvi sporazumi sadrže, tu imamo poglavlja o zaštiti okoliša, radnom pravu… Iznimno je važno i poglavlje o mobilnosti radne snage, jer omogućava lakši pristup kanadskom tržištu. Tako u slučaju 'after sales services' više ne treba radna dozvola kako bi došli promovirati vaše proizvode u Kanadu.
 
• CETA tvrtkama iz EU-a omogućava i sudjelovanje u kanadskim javnim natječajima, odnosno ugovorima o javnoj nabavi?
– Da, i to na sve tri razine vlasti – federalnoj, regionalnoj i lokalnoj. Kanada je visoko decentralizirana federacija, vlade naših provincija imaju velike ovlasti u oblastima poput zdravstva i obrazovanja. Tako bi hrvatske tvrtke primjerice na lokalnoj razini mogle konkurirati na natječajima za javni prijevoz, na razini provincije mogao bi im biti zanimljiv angažman u poslovima oko dopreme električne energije, a na federalnoj razini radovi na energetskoj infrastrukturi, recimo dalekovodima. Hrvatski su poduzetnici svjesni da je sad pravo vrijeme za poslove s Kanadom i  nazivaju naše veleposlanstvo u Zagrebu kako bi se informirali.
 
• U EU postoje i brojni protivnici CETA-e. I u Saboru su predstavnici Zelene akcije rekli kako taj sporazum investitorima omogućava da od nacionalnih vlada zatraže stotine milijuna eura odštete ukoliko one uvedu socijalne, zdravstvene ili okolišne mjere koje negativno utječu na profite kompanija. Dio javnosti CETA-u naziva i novim kolonijalizmom, odnosno vladavinom iznadnacionalnih korporacija i prognoziraju da će zbog nje nestati mnoga radna mjesta? 
– Poznate su nam optužbe od strane civilnog društva, no sporazum je vrlo jasan, on ne dozvoljava takvo što. Nije istina da se ide u pravcu koji ste spomenuli, niti jedna država ne odriče se prava na svoje pravosuđe. Isto tako, ne vidim u kojoj bi od hrvatskih industrija radnici mogli ostati bez posla ako se počne uvoziti kanadska roba. Često čujemo kritike da CETA koristi velikim multinacionalnim kompanijama, a ona je dobra upravo za male i srednje tvrtke, koje više ne moraju trošiti novac i vrijeme na testiranje i certificiranje. Dosad su hrvatski izvoznici u Kanadu morali prolaziti dvostruku certifikaciju, a sada više nije slučaj – certifikaciju će obavljati u svojoj zemlji, jer ako je vaš proizvod dovoljno dobar za EU, dobar je i za tržište Kanade.
 
• Nakon ratifikacije u Europskom parlamentu, CETA-u trebaju ratificirati i nacionalni i regionalni parlamenti u EU. Što ako se to ne dogodi?
– U narednim mjesecima očekujemo da će taj proces biti dovršen i nadamo se da će Hrvatska među prvima ratificirati taj sporazum. Nikad se još nije dogodilo da EU dogovori sporazum koji uključuje ratifikaciju u pojedinim zemljama-članicama, a da one to nisu učinile. 
 
• Ali moglo bi se dogoditi, pa toliko toga se u zadnje vrijeme dogodilo po prvi puta u povijesti…
– U pravu ste, zato i jesam ovdje i radim na ratifikaciji sporazuma.
 

Saša Paparella, http://www.poslovni.hr/hrvatska/ukidanjem-carina-s-kanadom-profitirat-ce-manje-kompanije-324882

Povezani članci

“Većina znanstvenih istraživanja karcinoma uveliko je lažna”

HF

Čovjek koji je bio i ostao svoj

HF

Znakoviti muk institucija

HF

Tko brine za hrvatski identitet?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...