Hrvatski Fokus
Znanost

Seljaci diljem svijeta masovno gube zemlju

Međunarodni kongres o globalnim pravima seljaka

 
 
Njemački grad Schwäbisch Hall u razdoblju od 7. do 10. ožujka 2017. bio je domaćin međunarodnog kongresa pod nazivom „Globalna prava seljaka.“ Više od stotinu predstavnika iz brojnih udruženja seljaka i proizvođača hrane iz cijelog svijeta okupilo se u Schwäbisch Hallu na sastanku s političarima, zastupnicima organizacija za ljudska prava i aktivistima tzv. Globalnog Juga kako bi utrli put za snažniju pravnu zaštitu seljaka kao poljoprivrednih proizvođača. Uz podršku 40 partnera, kongres za Globalna prava seljaka rezultat je intenzivnog združenog rada organizacija koje se bore za prava seljaka: „Haus der Bauern Stiftung“ (HdB), „Bäuerliche Erzeugergemeinschaft Schwäbisch Hall“ (BESH), „European Coordination Via Campesina“ (ECVC), „Arbeitsgemeinschaft Bäuerliche Landwirtschaft“ (AbL) i FIAN International (FIAN).
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/03/pbs.twimg_.com_media_C5veOX5WAAABf9N.jpg
Seljaci obavljaju jedan od najvažnijih zadataka: oni prehranjuju većinu svjetskog stanovništva! Seljaci imaju golemo i neprocjenjivo iskustvo i znanja koja su sakupljana i čuvana kroz povijest a uključuju: obradu zemlje, uzgoj, kultiviranje i žetvu, svoju zemlju obrađuju na održiv način koji je primjeren lokalnim uvjetima. Na taj način oni čuvaju biološku raznolikost, poboljšavaju plodnost tla i doprinose razvoju zajednice. Usprkos svemu tome, seljaci su sve više žrtve snažnih pritisaka vlastite vlade i predstavnika lokalnih vlasti s jedne strane, te agrobiznisa i prehrambene industrije s druge strane.
 
Seljaci diljem svijeta masovno gube zemlju, onemogućava im se pristup zemlji i obradivim površinama a sve zbog nepoštene i nepravedne konkurencije lokalnih, moćnih elita i transnacionalnih korporacija. A to uključuje i nepoštene prakse korištenja (čitaj: krađe) genetskih baza njihovih biljnih vrsta te korporativni monopol. Drugim rječima, seljaci su žrtve otimanja zemlje i biopiratstva. Zbog toga oni gube bitku za svoj opstanak i često ostaju bez ikakvih prihoda, a time se nepovratno gube i njihova tradicionalna znanja i vještine. S druge pak strane, povećava se uvoz prehrambenih proizvoda, prvenstveno tzv. tržišnih kultura. Seljaci koji se uspiju održati postaju žrtve nasilja i njih se često kriminalizira.
 
Postojeći međunarodni pravni okvir ne pruža dovoljnu zaštitu seljaka od današnjih pritisaka brojnih korporacija. Zaklada „Haus der Bauern'“ (HdB) osnovana je 2012. i nastoji se izboriti za sve 'instrumente' koji će omogućiti jačanje seljačkih prava. Ona podupire rad svjetskog seljačkog pokreta „La Via Campesina“ te međunarodnu organizaciju za ljudska prava 'FIAN.' Sve navedene organizacije već nekoliko godina zajedno s drugim organizacijama uspješno rade kao zastupnici (seljaka) u Vijeću za ljudska prava pri Ujedinjenim narodima (UN Human Rights Council / UNHRC) u svrhu osnivanja Proširene međuvladine radne skupine za pravni nacrt UN-ove „Deklaracije o seljačkim pravima i pravima ostalih koji rade u ruralnim područjima.“ Predstavnici seljaka stoga su se i okupili u Schwäbisch Hallu kako bi izvjestili naprijed navedene organizacije o kršenju njihovih ljudskih prava te zajedno usvojili manifest o pravima seljaka. Manifest će poslužiti kao dokument UNHRC-u za usvajanje dokumenta i jačanje zaštite seljaka kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj osnovi.
 
Donald Trump kao novi predsjednik SAD-a snažno se protivi međunarodnim ugovorima o slobodnoj trgovini (kao što je npr. Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini/NAFTA između SAD-a, Kanade i Meksika, te TTIP, a odmah na početku svojeg mandata odbacio je Transpacifički sporazum o slobodnoj trgovini/TTP) iz više opravdanih razloga. Upravo iz  toga razloga europski birokrati iz Bruxellesa vrše snažan pritisak i ubrzavaju potpisivanje ugovora između EU-a i Kanade (CETA, Sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini), iako će taj ugovor naročito potkopati ruralno gospodarstvo a ljudi će ostati bez prava glasa i odlučivanja u svojim ruralnim zajednicama. Brojni stručnjaci tvrde da je CETA pravi Trojanski konj, koji kada uđe u primjenu, dodatno će snažno (u)gušiti socijalnu i gospodarsku zaštitu kao i zaštitu okoliša, a sve radi bogaćenja stranih investitora. Najopasnija je ratifikacija  mehanizma rješavanja sporova između investitora i država (radi se zapravo o privatnoj arbitraži; ISDS / Investor-State Dispute Settlement) na što upozoravaju i ugledni pravni stručnjaci i vrhunski suci (o tome sam također pisala).
 
Većina poljoprivrednih proizvođača diljem EU-a znade da CETA predstavlja veliku opasnost za njihov opstanak te da će u potpunosti ugroziti njihova sredstva za život. Kanadski farmeri već su pripremljeni na snažan pritisak koji će svi osjetiti nakon prihvaćanja CETA-e, a također znaju da će mnogi propasti i nestati kao farmeri, a oni koji uspiju opstati morati će raditi još više, prodavati više ali sve za manju cijenu. „1,2 milijarde ljudi na globalnoj razini danas se bavi seljačkom poljoprivrednom proizvodnjom. Oni i njihove obitelji zajedno čine polovicu svjetske populacije i oni su 'kralježnica' našeg ukupnog prehrambenog sustava. No, paradoksalno je da upravo oni sve više gladuju i pate od kronične pothranjenosti, a to potvrđuje i UN: 80 posto ljudi koji danas gladuju živi u ruralnim područjima. Obradive površine otimaju se seljacima u svrhu korporativno-agroindustrijskog uzgoja GMO-a, biljnih kultura za bio-gorivo itd., jednom riječju – za potrebe moderne poljoprivrede“.
 
Elizabeth Mpofu, glavna tajnica „La Via Campesina,“ održala je 8. ožujka u Schwäbisch Hallu govor  koji je ostavio snažan dojam na sve, prenosim samo kratak odlomak: „Diljem svijeta stotine tisuća seljaka – poljoprivrednih proizvođača danas je ugroženo zbog golemog snažnog pritiska korporativne agroindustrije. Oni su žrtve nasilja, deposedacije, raseljavanja, kriminaliziranja, doživljavaju brutalne napade od bogatih i moćnih, sudske vlasti ih progone ili budu čak i ubijeni samo zato jer su branili svoja ljudska prava – pravo na zemlju, prirodna bogatstva, kulturu i tradicijske vrijednosti. No, mediji o tome šute, ne izvještavaju, niti počinitelji budu kažnjeni: zakon brani pravo jačega, tj. na strani je moćnika. …. Svjedočimo zagovaranju i promoviranju sporazuma o slobodnoj trgovini (npr. TTIP, CETA, TTP, EPA, RECP) s namjerom dominacije i monopola na novo osvojenim tržištima, sve u ime stvaranja profita. Ne poštuje se pravo čovjeka ni pravo prirode…“ (cijeli govor možete pročitati na: www.viacampesina.org)
 
A za kraj još jedna važna obavijest: Kako su masovni „mainstream“ mediji već objavili, u Rimu će se 25. ožujka 2017. održati „summit“ Europske unije u povodu obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja tzv. Rimskih ugovora (25. 3. 1957.) na kojima je utemeljena današnja Europska unija. Prema pisanju HINA-e (20. 2. 2017.) „europski čelnici trebali bi finalizirati zajedničku viziju budućnosti EU-a nakon Brexita. Zbog ekonomske i financijske krize u EU, mnogi ljudi su osiromašili, nezaposlenost je velika – osobito među mladima, nejednakost sve više raste itd. Osim toga, EU je okružena nestabilnošću i ratom od Ukrajine do Turske, Bliskog Istoka i sjeverne Afrike, suočavamo se s velikim valom migranata i izbjeglica itd.“
 
Iz svih navedenih razloga najavljen je veliki „Mimohod za Europu“ koji će se naravno, održati u Rimu, 25. ožujka. No, to nije sve. Naime, i „Pokret seljaka“ – Europska koordinacija „La Via Campesina“ zajedno sa svim udruženim organizacijama umreženim za prava seljaka također će 25. ožujka sudjelovati na „demonstracijama“ u Rimu zahtijevajući zdravu i kvalitetnu hranu, pristojan i častan posao te održivu poljoprivrednu politiku u EU ali i izvan nje: „Zahtijevat ćemo promjene, tražimo drugu, novu Europu, onu koja će brinuti o narodu / narodima i ljudima“.
 
Sve što je obećano Rimskim ugovorima i u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (CAP) nije ostvareno i sve je posljednjih 60 godina u potpunosti ignorirano. Umjesto obećanog dostojnog rada i života poljoprivrednika u ruralnim područjima, stabilnog tržišta i osigurane zdrave hrane koja je po cijeni dostupna svim potrošačima, mi smo svjedoci primjene mjera od europskih institucija koje prvenstvo daju isključivo korporativnom agrobiznisu. A takva politika europskih birokrata iz Bruxellesa izazvala je pravu katastrofu u području europske poljoprivrede i njezinih ruralnih područja kao i u mnogim drugim sektorima koji prate 'seljačku' poljoprivrednu proizvodnju. Stoga će Pan-Europska seljačka delegacija 25. ožujka u Rimu sudjelovati u europskom socijalnom pokretu za „Našu Europu“ s početkom u 11 sati.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Gutenberg i slavenski svijet

HF

Trebaju li Hrvatskoj dva nova javna sveučilišta?

HF

Međunarodni dan šuma – 21. ožujka

HF

Katolici kreacionisti

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...