Akademik Ivica Kostović utemeljitelj i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga
U sklopu 16. Tjedna Mozga, u četvrtak 16. ožujka u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je Simpozij o istraživanju i bolestima mozga kojeg su organizirali Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, Međunarodni institut za zdravlje mozga, Hrvatsko društvo za neuroznanost, Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ivica Kostović
U sklopu simpozija održan je minisimpozij Izazovi istraživanja mozga: prve tri i prvih trideset godina života, a zatim 15. znanstveni skup o poremećajima mozga.
Simpozij je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je kazao da je područje neuroznanosti i bolesti mozga posljednjih godina iznimno popularizirano u hrvatskoj javnosti, zahvaljujući prije svega akademiku Ivici Kostoviću i akademkinji Vidi Demarin. Posebno je istaknuo zasluge akademika Kostovića kao utemeljitelja i dugogodišnjeg ravnatelja Hrvatskog instituta za istraživanje mozga koji je napravio velike iskorake u medicini spojivši bazičnu znanost i praksu te povezivanjem s neuroznanosti s drugim područjima medicine, poput medijatrije.
Tajnik razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina spomenuo je da su dopisni članovi tog razreda trojica svjetski poznatih hrvatskih neuroznanstvenika koji djeluju u inozemstvu, Paško Rakić, Krešimir Krnjević i Nenad Šestan.
Razvitak i vulnerabilnost mozga tijekom prenatalnog razdoblja i prvih godina života ključne su teme u medicini, kognitivnim znanostima i sustavu odgoja i obrazovanja.
Znanstvenici se pitaju kako se interakcijom genetski ustrojenih neuronskih mreža i okoline razvijaju složene umne funkcije koje nas čine ljudima, od svijesti o sebi i drugima do naprednih kognitivnih sposobnosti i govorne komunikacije i jezika. Istodobno javnost treba upoznati s mogućnostima prevencije cerebralne paralize i drugih neurorazvojnih poremećaja, kao i spoznajama o autizmu i shizofreniji kao razvojnim poremećajima. Multidimenzionalni pristup neurorazvojnim poremećajima treba proširiti boljim slikovnim prikazom mozga (imaging) koji omogućuje ranu detekciju, ali i promovirati nove komplementarne terapijske pristupe kao što su robotski potpomognuta i kompjuterom unaprijeđena neurorehabilitacija, s razvitkom scenarija virtualne realnosti, rehabilitacijske robotike itd.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više