Hrvatski Fokus
Znanost

Glifozat potiče razvoj patogenih bakterija

Znanstvenici dokazali negativne učinke glifozata na zemlju i njezinu plodnost

 
 
Burne rasprave o herbicidu glifozatu i njegovim štetnim učincima na ljudsko zdravlje u punom su jeku. I dok neovisna istraživanja neovisnih i časnih znanstvenika dokazuju štetnost glifozata jednako na zdravlje ljudi i životinja, znanstvenici agrokemijskih kompanija tvrde suprotno, tj. da glifozat nije štetan a njihove tvrdnje uvažavaju i europske institucije koje bi trebale štititi ljudsko zdravlje (Europska agencija za kemikalije/ECHA, zatim EFSA i dr.). Sve više ljudi obolijeva od različitih karcinogenih bolesti, a poremećaji metabolizma i bolesti probavnog sustava sve su češći kako kod odraslih tako i kod djece.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/03/greens-efa-service.eu_medialib_media_img_1449228211014.jpg
Poznato je kako imunološki sustav ovisi o zdravlju probavnog sustava, prvenstveno crijeva i njegove mikroflore: ova dva sustava usko su povezana. Stoga je jedna znanstvena studija koju su proveli znanstvenici u Brazilu otkrila zapanjujuću interakciju (tj. povezanost) glifozata s razvojem patogenih mikroorganizama, prvenstveno bakterija. Rezultati ove znanstvene studije objavljeni su u znanstveno-recenziranom časopisu za mikrobiologiju – „Brazilian Journal of Microbiology / BMJ“ (BMJ, 2014; 45(3)). Provedena studija otkrila je naime, moguću snažnu povezanost herbicida glifozata s povećanim porastom razvoja patogene bakterije Pseudomonas aeruginosa u okolišu. Bakterija Pseudomonas aeruginosa je uobičajena u vodotokovima i u rezervoarima za vodu i to podjednako u aerobnim uvjetima (tj. u prisutnosti kisika) i u anaerobnim uvjetima (bez kisika) te može biti izvor infekcija uzrokovanih nečistom vodom.
 
Znanstvenici su također otkrili sposobnost glifozata na poticaj razvoja tzv. biofilma. Naime, u svim prirodnim ekosustavima, uključujući i organizme čovjeka i životinja, bakterije pokazuju sposobnost vezanja za površine i formiranja strukture pod nazivom 'biofilm.' A u 'biofilm' zajednici bakterije pokazuju posve druge, tj. nove osobine u odnosu na svoje „slobodne“ dvojnike. Noviju definiciju 'biofilma' postavili su 2002. znanstvenici Donlan i Costerton: „Biofilm je zajednica mikroorganizama koji su ireverzibilno vezani za površinu, međufazu ili nešto drugo, koji su uklopljeni u matriks ekstracelularne polimerne supstance i koji pokazuju izmijenjeni fenotip u odnosu na brzinu rasta i transkripciju gena.“    
 
Ovo otkriće signifikantno je za medicinu jer 'biofilm' kolonija P. aeruginosa je daleko patogenija i pokazuje svojstva rezistencije (otpornosti) na antibiotike što je otkriveno kod ozbiljnih i težih oblika infekcije kod ljudi, kao što su kožne infekcije i komplikacije plućnih bolesti povezane s kobnim stanjem poput cistične fibroze. „Roundup“ je svjetski najpoznatiji trgovački „brand“ kompanije Monsanto (od nedavno u sastavu njemačkog Bayera) a radi se o herbicidu koji sadrži glifozat. Pored toga, primjena herbicida „Roundup“ je čvrsto povezana s genetski modificiranim kulturama otpornim na glifozat. Radi toga je ovaj toksični herbicid postao široko rasprostranjen agrokemijski onečišćivač kojeg nalazimo u kišnim oborinama, zraku i vodi, radi čega se on sve više akumulira u velikim količinama u okolišu što uzrokuje poremećaj u prirodnoj ravnoteži mikroorganizama o kojima ovisi naš vlastiti mikrobiološki sustav (mikrobiom) i njegovo zdravlje. Znanstvenici su još ranije istraživali i dokazali negativne učinke glifozata na zemlju i njezinu plodnost jer ovaj herbicid mijenja bioraznolikost tla – osobito mijenja mikroorganizme u tlu. Naime, glifozat dokazano ubija korisne mikrobe u tlu koji imaju golemo značenje i neophodni su u poljoprivrednoj proizvodnji.
 
Takozvana mikrobiološka raznolikost tla esencijalna je za globalno zdravlje planeta: mikroorganizmi tla predstavljaju 50%  ukupne biološke raznolikosti u odnosu na broj vrsta (objavio časopis „Current Microbiology,“ 24. veljače 2012.). Herbicid „Roundup“ (glifozat) ima vrlo negativan i štetan učinak na mikrobiološku raznolikost tla, uključujući i mikroorganizme koji su važni u našoj prehrani, naročito se to odnosi na one iz svježe i fermentirane hrane. Metabolička aktivnost mikroorganizama tla sudjeluje u životno važnim ciklusima dušika, fosfata, kisika i ugljika i stoga su mikroorganizmi u tlu neophodni za cjelokupno zdravlje biosfere. Moram svakako citirati jednu od najpoznatijih Rooseveltovih izjava: „Nacija koja uništava svoje vlastito tlo, uništava samu sebe“ (Franklin Delano Roosevelt).    
 
Štoviše, znanstvenici su otkrili negativan učinak glifozata i na koraljne grebene što je zabrinjavajuće jer dokazuje da se štetnost glifozata širi i negativno utječe na zdravlje našeg planeta u cjelini. Naročito je pogođen najveći koraljni greben na svijetu, Veliki koraljni greben u Koraljnom moru blizu Australije („Marine Pollution Bulletin,“ Vol. 85(2), 30. 8. 2014.). Nadalje, također je dokazano da ova agrokemikalija mijenja sastav crijevnih bakterija kod životinja – negativno utječe na dobre, korisne bakterije u crijevu a potiče razvoj patogenih bakterija u crijevu, uključujući čak i bakteriju Clostridium botulinum koja je uzročnik botulizma (botulinus toksin ubraja se među najtoksičnije, pa su i vrlo male/niske doze smrtonosne).
 
Na kraju moram podsjetiti i na znanstvenu studiju čiji rezultati su objavljeni 2013. (o tome sam također pisala) a dokazuju povezanost modernih bolesti – celijakije i netolerancije na gluten sa štetnim učincima herbicida glifozata, osobito njegovim reziduama iz hrane. Obje bolesti naročito su raširene u Sjevernoj Americi i Europi i predstavljuju sve veći i ozbiljniji medicinski problem. Navedeno istraživanje proveli su američki znanstvenici Anthony Samsel, neovisni znanstvenik i konzultant, te Stephanie Seneff, MIT/Cambridge. Obje bolesti, celijakija i netolerancija na gluten, povezuju se s brojnim nutritivnim deficijencijama / nedostatcima te s reproduktivnim problemima (neplodnost, pobačaj, defekti novorođenčadi itd.) i povećanim rizikom od razvoja bolesti štitne žlijezde, zatajenja bubrega i karcinoma, osobito ne-Hodgkinovog limfoma. Celijakija je povezana s ozbiljnom neravnotežom dobrih, korisnih crijevnih bakterija što se objašnjava negativnim učinkom glifozata na crijevne bakterije.
 
Nadalje, znanstvenici su povezali glifozat i njegov metabolit AMPA s razvojem čak 50 štetnih nuspojava kod ljudi čime su dokazali da tvrdnja biotehnoloških i agrokemijskih korporacija te državnih institucija o tzv. 'bitnoj ekvivalentnosti' tj. jednakosti konvencionalnih usjeva s genetski modificiranim nije uopće točna. Štoviše, to je laž. A ljudi diljem svijeta postali su „ljudska masa pokusnih kunića“ kako ističe William Engdahl u knjizi „Sjeme uništenja.“
 
 
Ovaj kratak pregled samo je podsjetnik o znanstveno dokazanim štetnim učincima glifozata na zdravlje čovjeka, životinja i prirode u cjelini. Naime, Odbor za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije (ECHA) sa sjedišten u Helsinkiju, Finska, objavio je 15. ožujka 2017. svoje mišljenje o glifozatu u kojem tvrdi da on nije štetan, nije toksičan niti karcinogen i mutagen. Ovom objavom europske institucije koja bi trebala štititi zdravlje svih živih bića i okoliša, jednostavno su odbačeni i gurnuti „pod tepih“ svi znanstveni dokazi o štetnosti i karcinogenosti glifozata čime se ECHA priklonila već ranijem mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Odluka Europske agencije za kemikalije je razočaravajuća i zabrinjavajuća za sve koji brinu o zdravlju i okolišu.
 
Naime, ova odluka ECHA-e sada omogućava birokratima Europske unije da izdaju novu licencu za korištenje glifozata i to na razdoblje od 15 godina. ECHA potpuno ignorira znanstveno mišljenje na temelju kojeg je svjetska nauglednija organizacija za istraživanje karcinoma, Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2015. klasificirala glifozat u grupu tvari koje „vjerojatno uzrokuju karcinom.“ Štoviše, ECHA ignorira i jasno upozorenje 90 svjetski uglednih znanstvenika o štetnostima glifozata.
 
Franziska Achterberg, direktorica za prehrambenu politiku organizacije „Greenpeace EU“ izjavljuje: „…ljudi i okoliš i dalje će biti pokusni kunići kemijske industrije.“ U veljači 2017. koalicija europskih organizacija civilnog društva pokrenula je europsku građansku inicijativu kojom poziva Europsku komisiju da predloži zabranu glifozata, te da izmijeni postupak odobravanja pesticida i odredi razinu na koju će trebati smanjiti uporabu pesticida. Gotovo 500.000 ljudi već je potpisalo ovu peticiju. Prema izjavi Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu i člana Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Hrvatska mora sakupiti 8.250 potpisa. Jeste li potpisali peticiju protiv toksičnog herbicida glifozata u ime budućnosti djece i onih koji će tek doći?
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Novi kurikul povijesti

HF

Nalazi li se iza kalifornijske vodene krize zlokobni program?

hrvatski-fokus

Važno je ocjenjivanje – bez poznavanja uzroka

HF

Genetski modificirani komarci i Zika virus (1)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...