Graditelj i arhitekt iz Trogira

Josip Slade-Šilović – poštovatelj baštine

Josip Slade-Šilović (Trogir, 23. ožujka 1828. – Trogir, 15. lipnja 1911.), veliki hrvatski graditelj i arhitekt. Školovao se u Splitui Padovi, gdje je doktorirao filozofiju, a potom završio studij graditeljstva i inženjerstva. Od graditeljskih djela najznačajnija su mu: zgrada kazališta u Šibeniku, palača Moretti na Čiovu, brojne ceste, putovi i mostovi u Boki Kotorskoj i Kneževini Crnoj Gori. Sudjelovao je i u obnovi nekih renesansnih palača u rodnom Trogiru.

U sjemeništu u Splitu završio je srednju školu a zatim školovanje i usavršavanje nastavio na čuvenom sveučilištu u Padovi. Kao intelektualac širokog interesiranja i svestranog obrazovanja, 1850. godine stekao je titulu doktora filozofije. Znanstvena radoznalost, upornost i ogromna energija i talent pomogli su mu da 1853. godine stekne i titulu doktora matematičkih znanosti. Nakon završenih studija i stečenog svestranog obrazovanja, vraća se u rodni Trogir. Kao inženjer radi u više gradova u Dalmaciji. Tadašnje austrijske vlasti unaprijedile su ga u zvanje nadinženjera.

Jedan od podgoričkih bulevara nosi ime arhitekta Josipa Slade-Šilovića, rođenog 1828. godine u Trogiru, gdje je i umro 1911., a kojemu se rodni grad odužio samo uličicom na Čiovu. Sin Antuna Slade i Marije Lubin krenuo je u sjemenište, ali se odrekao svećeničkog poziva i kao bistar i marljiv odlikaš upisao se na sveučilište u Padovi. Tu je 1850. doktorirao filozofiju, a tri godine poslije matematiku i graditeljstvo. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj Šilović, pa je u znak zahvalnosti Josip prezimenu Slade dodao i njegovo. Potom je kao inženjer, među ostalim radio u državnoj službi u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Kotoru, Trstu i Šibeniku, gdje je projektirao kazalište Mazzoleni s detaljima naoklasike u granicama elekticizma. „Josip će povjesničarima umjetnosti ostati zanimljiv kao prvi arhitekt neogotike ovih prostora", kaže Radovan Slade-Šilović, dogradonačelnik Trogira, rodbinski povezan s arhitektom.
 

Poštovatelj baštine
 

„Sladi Šiloviću je 1861. godine povjerena gradnja kolne ceste između Sarajeva i Mostara. Ceste i mostove gradio je i u Crnoj Gori , gdje je postao miljenikom kneza Nikole I. Petrovića i živio je u Boki deset godina, pa gotovo da nema mjesta u kojem nije realizirao svoja djela.
Uz brojna izgrađena zdanja u Crnoj Gori, Josip Slade-Šilović nije mirovao ni u rodnom gradu. Tu je izgradio cestu preko Zagore do Lećevice, kuće Puović i Moretti na Čiovu, crkvu na gradskom groblju, veliki most na Čiovu, napajalište s pitkom vodom na Dobriću, a bio je i načelnik Trogira od 1901. do 1905. godine. U njegovo je doba restaurirana velebna trogirska Kneževa palača.
 

Neostvareni planovi
 

Sladin senzibilitet za očuvanje graditeljske baštine najbolje se iščitava iz nacrta za sklop od pet zgrada, među kojima i škole i suda, koje su zamišljene da ne narušavaju sklad Radovanova grada. Nažalost, nisu i ostvarene. Akademik Cvito Fisković prije dvadeset je godina napisao malu monografiju o životu i djelu Josipa Slade-Šilovića, a Bogdan Žižić snimio je dokumentarni film.

Neki graditeljski uspjesi Josipa Slade-Šilovića

1. Urbanistički plan Nikšića

2. Kazalište Mazzoleni Šibenik

3. Carev most iz 1894.g. nazvan tako u počast ruskoga cara Aleksandra III. koji je pomogao izgradnju poklonivši Crnoj Gori veću količinu žita

4. Katolička crkva u Cetinju

5. Put za Boku, nepotrebna vijuga u obliku slova M

6. Zetski dom, Cetinje

7. Palača kralja Nikole u Baru

Marta Kovačić