Hrvatski Fokus
Uvodnik

Most zlorabi Agrokor za lokalne izbore

Nije slučajno da se Branko Roglić prvi pojavio sa zadužnicama

 
 
• Jako opasan "slučaj Agrokor" se nastavlja. Iako mediji i političari svakodnevno javljaju kako se provode intenzivni razgovori i dogovori oko saniranja štete i pronalaska izlaska iz velike krize, još uvijek nema najave spasa za poslovno carstvo Ivice Todorića. Izuzimajući strane interese i utjecaje u i oko Agrokora – jer su Rusi godinama ulagali u njega, a Amerikanci se napokon dosjetiše kako bi se trebalo nešto i njih pitati – usredotočit ćemo se na domaće pričuve kako spasiti što se spasiti dade. No, bez politike ne ide ni u Hrvatskoj. Iako Most ima četiri ministarstva ponaša se i vlada kao da ih ima četrnaest. Ovo dosad najozbiljnije posrtanje Agrokora svakim danom žele iskoristiti za skore lokalne izbore. Svi znamo kako ih je na vlast doveo Branko Roglić i njegov Orbico, a sada se Roglić pojavljuje prvi koji zadužnicama pokušava iznutra (iz Hrvatske) rušiti Agrokor potražujući, u usporedbi sa 17 milijardi kuna duga, svojih, u odnosu na potražavanja drugih, bijednih ili zanemarivih dvanaestak milijuna kuna. U isto vrijeme čelnik Mosta Božo Petrov zaziva sjednicu Sabora tijekom blagdana i nudi rješenje u obliku partijsko-političkoga upada u privatnu imovinu. Petrov govori o prinudnoj upravi i restrukturiranju koncerna uz ukidanje upravljačkih i vlasničkih prava Todorićâ. Pritom namjerno zaboravlja da smo u kapitalizmu gdje je privatna imovina zaštićena. Stoga je izvjesno da postoji dogovor između Roglića i Petrova u cilju nanošenje štete HDZ-u i Andreju Plenkoviću, koji s Malte poručuje da se učini napor i da se »ne širi bilo kakav osjećaj panike ili nekog "last minute" poteza, to bi bilo jako korisno i za njih, za hrvatsko gospodarstvo i za naš financijski sustav«. Plenković je još dodao kako je Vlada na tom tragu, a on „očekuje isto i od gospodarstva, politike, a i od medija“.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/03/1.bp_.blogspot.com_-pasZF8G90f0_UEO6y6d0XZI_AAAAAAAAAdQ_-ILCoDldzuw_s1600_pentagram.jpg
• Propast Agrokora ima i međunarodno političko pitanje, budući da je najveći kreditor kompanije, Sberbanka, u rukama drži dugovanje dominantne kompanije države koja nije članica samo Europske unije nego i NATO-a. Todorić je u proteklim godinama propustio brojne mogućnosti za reguliranje financijskih pitanja kompanije. Tada su mu u pomoć uskočile ruske banke Sberbanka i VTB banka. Sberbanka je Agrokor već otprije kreditirala s nekoliko milijuna eura za podmirivanje duga dobavljačima. Sada Rusi, po nekima opravdano, traže vodstvo korporacije. Krediti u iznosu od 5,7 milijardi eura ne mogu se samo tako zanemariti. Bez obzira što je Agrokor najveći zemljoposjednik u Hrvatskoj, što ima 7 milijardi prihoda i što godišnji prihod od prodaje kompanije doseže 15 posto hrvatskoga BDP-a.
 
• Rušenje Ivice Todorića, a time i Agrokora, ima i onu lošu stranu koja je nepoznata običnim smrtnicima. Naime, već se šuška kako Coca Cola namjerava otkupiti Jamnicu – koja drži oko 70 posto proizvodnje flaširane vode u Hrvatskoj – čime se gubi dio zadržanoga suvereniteta na području voda i ekologije. Dosad je svjetski koncern Coca Cola neuspješno pokušavala preuzeti hrvatska izvorišta pitke vode, jer mu to Agrokor nije omogućio. Zasad Coca Cola ima samo brand flaširane vode Bistra ispod planine Ivanščica.
 
• Most ima četiri ministarstva. U nijednom nije došlo do smjene kadrova SDP-a i HNS-a. Pod Mostom je Hrvatska elektroprivreda (HEP) koja tjednima izbjegavala s Inom potpisati ugovor o nabavi plina za kućanstva. Da nije došlo do krize oko Agrokora, Andrej Plenković bi i dalje molio a ne i naredio da se provede njegova odluka. Zato se u petak i očekuje smjena predsjednika Uprave HEP-a Perice Jukića. Bilo je dosta popuštanja Mostu.
 
• Jugonostalgičarska Deklaracija iz Sarajeva o „zajedničkom“ jugo jeziku ponukala je HAZU da se oglasi s ove kratke dvije rečenice koje je potpisao predsjednik Zvonko Kusić: „Hrvatski jezik Ustavom Republike Hrvatske definiran je kao službeni jezik u Hrvatskoj, jedan je od službenih jezika Europske unije, priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom. Apsurdne su, uzaludne i besmislene svake inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom“.
 
• Kapo Mosta, Božo Petrov, govori da su njegovu Maru Kristiću u Dubrovniku probušili gume na automobilu. Kako se Maro ponaša u Saboru i kako predlaže da se ukine kuna i uvede euro, bit će da su mu već odavno probušili mozak, a ne gume.
 
• »Mnogima« je zasmetalo što se na pozornicu HNK popela hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a nije kada se bivši predsjednik Ivo Josipović popeo na pozornicu splitske Spaladium Arene. Na to nas je podsjetio novinar Denis Kuljiš. Ona je to učinila kao vladarica, a on kao zaštitnik ZAMP-a i kartela za prikupljanje novca na nepošten način.  
 
• Pročelnik gradskog Odjela za gospodarenje imovinom Grada Rijeke, Vladimir Benc, nedvojbeno je u sukobu interesa. Četvrtina iznosa koji je Grad uložio u održavanje poslovnih prostora utrošeno je za prostor bivše tržnice na Turniću, čiji je zakupac RIS – Računovodstvo i savjetovanje, a koji je u više navrata bio vlasnički povezana s Vincom, tvrtkom u obiteljskom vlasništvu Vladimira Benca, i to u vrijeme dok je Benac bio gradski pročelnik. Nadalje, natječaj za održavanje gradskih objekata je poništen nakon što se zaboravilo na praktički trećinu objekata. Prethodnica Vladimira Benca, Željka Marković, završila je u zatvoru, što je dokaz da je u Gradu Rijeci puno kriminala. 
 
• Portal Index Matije Babića živi na mržnji prema svemu hrvatskome. Ispod se nalazi slika kojom poručuju svojim čitateljima kako ne će pisati o pobjedama hrvatske nogmetne vrste sve dotle dok hrvatske vlasti ne sruše uspješne čelnike Hrvatskoga nogometnog saveza. Dno dna.
• Kako su Muslimani rušili Bosnu i Hercegovinu pogledajte na ovom videu iz prve polovice 1993. Bit će Vam sve jasnije.
https://www.youtube.com/watch?v=h3QkJ7zbZ_4
 
Srećko Latal je bivši novinar iz Sarajeva, a sadašnji „politički analitičar“. Ova njegova „evolucija“ odraz je podilaženju Bošnjacima, pa Latal ovih dana kaže: „Od tri etnopolitička bloka, ipak, najveća odgovornost je na bošnjačkom, jer su Bošnjaci ti koji najviše hoće BiH, a mnogi Srbi i Hrvati ju ne će“. Kaže i laže. Jedini iz BiH koji žele u EU su Hrvati, dok Srbi ne žele, a Bošnjaci još manje žele. Njima je Turska bliže… Nadalje, Latal plaši Bošnjake da „Dragan Čović izlazi s idejama o formiranju trećeg entiteta, usprkos činjenici da je veliki broj Hrvata protiv toga, uključujući dobar dio Katoličke Crkve“. I to je laž u kojoj joj pomaže unitarni dio sarajevskih franjevaca kojima se od svakoga spomena riječi Hrvat, Hrvatska i hrvatski diže ono malo kose na glavi što im je preostalo.
 
• „Hrvatska je jedna od država koja je potpisala Daytonski mirovni sporazum i ima obvezu poticati sve strane na provedbu Ustava“, istaknuo je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač u intervjuu za TV1 iz Sarajeva, Bulevar Meše Selimovića b.b., što je na tragu onoga što je dan prije ponovio njegov nasljednik Davor Ivo Stier u Washingtonu. Obojica, i Kovač, a i Stier, time poručuju bošnjačkoj unitarnoj javnosti kako misle ozbiljno kada kažu da se do sredine ove godine u BiH mora mijenjati zakonodavni okvir koji je sada na štetu Hrvata. "Ima više od 80 odluka Ustavnog suda BiH koje trebaju biti provedene. To je normalan poticaj BiH“, istakao je Miro Kovač i dodao „Treba da se promijeni Izborni zakon i ispoštuje odluka Ustavnog suda, kako Bošnjaci ne bi mogli birati hrvatske predstavnike u vlasti“. Kovač je poručio da BiH već jest federalizirana, pa je dodao da se ne bi opterećivao pričom o federalizaciji BiH. Kovač ističe kako "Hrvati žele promjenu Izbornog zakona i to treba riješiti, a onda krenuti s ubrzanom integracijom u EU. Bošnjački narod, kao najveći, ima i najveću odgovornost i vjerujem da će se stvar povjerenja riješiti kako bi se Hrvati bolje osjećali".
 
• "Poznato je da pogotovo s radikalne ljevice uvijek dolazi jedan antiamerički sentiment, a sada on dolazi i od strane radikalne desnice. Dakle ti se ekstremi na neki način zajedno opiru transatlantskom partnerstvu", kazao je hrvatski šef diplomacije Davor Ivo Stier za višednevnoga posjeta Washingtonu i dodao: "Međutim, pogotovo kršćanski demokrati, ljudi koji su uvijek gradili odnose sa SAD-om na temelju partnerstva, imaju i danas tu odgovornost za sigurnost Europe". Ovo što je izrekao Stier, jako je dobro i ima veliku važnost u sadašnjim promijenjenim konstelacijama nakon dolaska u Americi na vlast Donalda Trumpa. Prije svega tu se radi o potrebi nastavka euroatlantskoga puta Bosne i Hercegovine i nužnih reformi koje je potrebno provesti u toj zemlji, uključujući i reformu izbornog zakonodavstva.
 
• U jesen će ozbiljno započeti pregovori oko izlaska Velike Britanije iz EU-a, i tada će jedinstvo u EU-u 27 država vjerojatno biti narušeno. Baltičke države žele sigurnosna jamstva Londona; Poljska se nada da će Britanci dobro postupati s njezinim državljanima; Španjolska se boji secesije Škotske jer bi ona mogla biti presedan Kataloniji. Ali svaki britanski pokušaj agresivnog iskorištavanja povoljnog položaja naveo bi partnere, prije svega Francusku i Njemačku, da se primaknu bliže jedni drugima. Ako stvari budu tekle dobro, obje će strane brzo pronaći rješenja jednostavnih problema. Led bi bio probijen kad bi bila osigurana prava 3,4 milijuna građana EU-a koji žive na Otoku – i obrnuto.
 
• "Brexit je najočitiji dokaz za to da je Europska unija u dubokoj krizi", piše Frankfurter Allgemaine Zeitung. Popis indicija za to dugačak je. Jedni se žale na dugotrajno kršenje važećih europskih pravila, drugi na navodno nekontrolirano napredujuću centralizaciju, treći općenito na vladavinu bruxelleskih birokrata i europske elite koja se udaljila od građana. Gotovo posvuda u Europskoj uniji glasovi birača mogu se osvajati antieuropskim argumentima. No mimo antieuropskog refleksa ti argumenti u pravilu sadržajno gledano imaju malo toga zajedničkoga. Dok se jedni žale na to što njihova država izdvaja najviše novca za EU, drugi se žale na nepostojanje solidarnosti ili tvrde da im EU nameće štetnu štednju. Nacionalne države u doglednoj će budućnosti biti najvažniji okvir za djelovanje u politici, čime se EU drži načela Europske ekonomske zajednice koja su uspostavljena prije 60 godina. Britanci su prvotno i nakon brexita željeli zadržati pristup unutarnjem tržištu. No nakon što su uvidjeli da to nije moguće, srednjoročno će pregovarati s Bruxellesom o novom sporazumu o slobodnoj trgovini. Moguće je da će Velika Britanija i EU pripadati svojevrsnoj zoni slobodne trgovine. No ona će se znatno razlikovati od zajedničkog tržišta. Kada se kaže da je EU zajednica prava, onda to nije prazna fraza, tj. tko napusti Uniju gubi zaštitu te zajednice prava.
 
• Bosna i Hercegovina i Sjeverna Irska imaju sličnosti. Da, imaju sličnosti. Dok u BiH Srbi i Bošnjaci ne žele u Europsku uniju, a žele samo Hrvati, u okupiranom sjeverozapadnom dijelu Irske tamošnji Irci katolici žele ostanak u Uniji, za razliku od protestantskih unionista koji podržavaju London i brexit. Kao što hercegbosanski Hrvati žele ići za Hrvatskom u Uniju, isto tako katolički republikanci u Sjevernoj Irskoj žele biti povezani s maticom Irskom koja je članica Unije. No, sada sjevernoirski katolici nisu usamljeni. S njima su Škoti, koji bi vrlo lako mogli tijekom sljedeće dvije godine razlaza Londona s EU-om napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo i tako ubrzati Sjevernu Irsku na odcjepljenje.
 
Nenad Stazić izjednačava komunizam i Domovinski rat. Nije to nikakva novost, nego konstanta „reformiranih komunista“ od 1990. do danas.
 
• Otkriveno je i potvrđeno da su britanske banke sudjelovale u velikoj operaciji ruskih kriminalaca, povezanih s ruskim vlastima i tamošnjom tajnom službom FSB-om, u kojoj je oprano gotovo 740 milijuna dolara. U skandal pranja novca uključeno je 17 banaka, među njima HSBC, Royal Bank of Scotland, Lloyds, Barclays i Coutts. Između 2010. i 2014. godine iz Rusije je izneseno između 20 i 80 milijardi dolara. U operaciju je uključeno oko 500 osoba: ruski oligarsi, moskovski bankari i ruski obavještajci iz FSB-a. U upravi jedne od moskovskih banaka nalazio se i Igor Putin, rođak ruskog predsjednika Vladimira Putina.
https://i.guim.co.uk/img/media/111e7ab1687708eab3e05c6818506cc9d4028ab2/0_0_1734_1040/1734.jpg?w=640&h=360&q=55&auto=format&usm=12&fit=max&s=aaee0d7e60f9960c12ffeb1bf26768c0
• Protokol o članstvu Crne Gore u NATO ratificiralo je 26 od 28 članica NATO-a. Do 29. ožujka 2017. ostala je još samo Španjolska, jer je SAD ipak napola riješio i tu enigmu. Nakon pritiska i naredbe američkoga državnog tajnika Rexa Tillersona Senat je ubrzao postupak ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, no nije bilo jedinstveno. Dvojica od stotinu senatora, senatori Rand Paul i Mike Lee, bili su suzdržani. Službeni dokument mora još svojim potpisom odobriti predsjednik Donald Trump. Donji dom Parlamenta Španjolske već je ratificirao protokol, a da bi procedura u potpunosti bila završena potrebno je da dokument bude usvojen i u Gornjem domu.
 
• Predsjednički kandidat u Srbiji, Nenad Čanak, čelnik Lige socijaldemokrata u svojoj je kampanji tijekom posjeta Sandžaku izrekao da se zalaže za decentralizaciju Srbije u kojoj će biti tri pokrajine – Vojvodina, Šumadija i Moravska, te dvije autonomne pokrajine – Beograd i Sandžak.
 

Marijan Majstorović

Povezani članci

Erjavec ustrajava na ratnoj retorici

HF

Totalitaristička vlast zanemaruje rezoluciju Vijeća Europe br. 2361

hrvatski-fokus

Milijan Brkić je u pravu

HF

Medijski totalitarizam i postrožavanje mjera

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...