Hrvatski Fokus
Znanost

Hrvatska zakazala kod Pariškog sporazuma

Hrvatska katastrofalna u borbi protiv klimatskih promjena

 
 
Europska komisija je objavila izvještaj o tome koliko je koja članica EU-a zasad spremna ostvariti ciljeve dogovorene Pariškim klimatskim sporazumom iz prosinca 2015. godine, i prema kojem se Hrvatska nalazi na lošem, 20. mjestu. Dobili smo svega devet, od maksimalnih sto bodova, pri čemu su za implementaciju Pariškog sporazuma najspremnije Švedska sa 67 bodova, Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda, a od nas lošija samo Poljska, koja je dobila dva boda, dok devet bodova, odnosno 20. mjesto na ljestvici dijelimo s Italijom, Letonijom, Litvom i Rumunjskom. Slovenija ima, primjerice, 17 bodova, dakle gotovo dvostruko više od nas, koliko je dobila i Austrija, a Mađarska, primjerice, 22 boda.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/04/thebricspost.com_wp-content_uploads_2015_10_climate-l.jpg
Problem s Hrvatskom je, navodi Europska komisija, što smo prihvatili ciljeve zaustavljanja klimatskih promjena do 2030. godine, ali ne želimo prihvatiti zadano smanjenje štetnih emisija u zrak. Od ukupno 35 bodova, koliko je najviše moguće dobiti za »ambicioznost u postizanju ciljeva«, Hrvatska nije dobila niti jedan bod, kao ni jedan bod za namjeru da dovoljno smanji ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Niti jedan bod, od mogućih 20, nismo dobili ni za ciljeve vezane uz upravljanje šumama.
 
»Hrvatska želi oslabjeti prijedloge Komisije za manje zagađenja između 2021. i 2030. godine i manje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. To bi za nju značilo daleko više CO2 emisija«, stoji u izvještaju Komisije koja smatra da su, međutim, za implementaciju Pariškog sporazuma spremne samo Švedska, Njemačka i Francuska. Pariški sporazum je, podsjetimo, potpisan u prosincu 2015. godine, i njime su se svjetske vlade obavezale porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama, odnosno obećale da će nastojati taj porast ograničiti na 1,5 °C. Potpisnice su se, pa tako i Hrvatska, obavezale da će svakih pet godina obavješćivati o svojim doprinosima za postavljanje ambicioznijih ciljeva, no kako se navodi u izvješću o implementaciji, Hrvatska bi svoj položaj na ljestvici mogla poboljšati ako pristane na obavješćivanje jednom godišnje.
 
Premala ambicija
 
Potpisivanjem Pariškog sporazuma Hrvatska se obavezala na zajedničko provođenje mjera s ostatkom EU-a, što znači prosječno smanjenje emisije CO2 do 2030. godine za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine. Kako Hrvatska u usporedbi s ostalim članicama Europske unije ima nisku emisiju CO2 po stanovniku, naša je obaveza emisije smanjiti za sedam posto, no Komisija nam zamjera na premaloj ambicioznosti, koja bi zacrtano i nadmašila. Sve države članice će trebati pridonijeti ukupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU do 2030. godine iz sektora izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
 

Bojana Mrvoš Pavić, Novi list

Povezani članci

Socijalizam i komunizam iz biblijske perspektive

HF

Stota obljetnica Ivana Supeka

HF

Sustav naobrazbe Hrvata

HF

Kojoj budućnosti, Ante?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...