Hrvatski Fokus
Znanost

Hrvatska zakazala kod Pariškog sporazuma

Hrvatska katastrofalna u borbi protiv klimatskih promjena

 
 
Europska komisija je objavila izvještaj o tome koliko je koja članica EU-a zasad spremna ostvariti ciljeve dogovorene Pariškim klimatskim sporazumom iz prosinca 2015. godine, i prema kojem se Hrvatska nalazi na lošem, 20. mjestu. Dobili smo svega devet, od maksimalnih sto bodova, pri čemu su za implementaciju Pariškog sporazuma najspremnije Švedska sa 67 bodova, Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda, a od nas lošija samo Poljska, koja je dobila dva boda, dok devet bodova, odnosno 20. mjesto na ljestvici dijelimo s Italijom, Letonijom, Litvom i Rumunjskom. Slovenija ima, primjerice, 17 bodova, dakle gotovo dvostruko više od nas, koliko je dobila i Austrija, a Mađarska, primjerice, 22 boda.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/04/thebricspost.com_wp-content_uploads_2015_10_climate-l.jpg
Problem s Hrvatskom je, navodi Europska komisija, što smo prihvatili ciljeve zaustavljanja klimatskih promjena do 2030. godine, ali ne želimo prihvatiti zadano smanjenje štetnih emisija u zrak. Od ukupno 35 bodova, koliko je najviše moguće dobiti za »ambicioznost u postizanju ciljeva«, Hrvatska nije dobila niti jedan bod, kao ni jedan bod za namjeru da dovoljno smanji ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Niti jedan bod, od mogućih 20, nismo dobili ni za ciljeve vezane uz upravljanje šumama.
 
»Hrvatska želi oslabjeti prijedloge Komisije za manje zagađenja između 2021. i 2030. godine i manje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. To bi za nju značilo daleko više CO2 emisija«, stoji u izvještaju Komisije koja smatra da su, međutim, za implementaciju Pariškog sporazuma spremne samo Švedska, Njemačka i Francuska. Pariški sporazum je, podsjetimo, potpisan u prosincu 2015. godine, i njime su se svjetske vlade obavezale porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama, odnosno obećale da će nastojati taj porast ograničiti na 1,5 °C. Potpisnice su se, pa tako i Hrvatska, obavezale da će svakih pet godina obavješćivati o svojim doprinosima za postavljanje ambicioznijih ciljeva, no kako se navodi u izvješću o implementaciji, Hrvatska bi svoj položaj na ljestvici mogla poboljšati ako pristane na obavješćivanje jednom godišnje.
 
Premala ambicija
 
Potpisivanjem Pariškog sporazuma Hrvatska se obavezala na zajedničko provođenje mjera s ostatkom EU-a, što znači prosječno smanjenje emisije CO2 do 2030. godine za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine. Kako Hrvatska u usporedbi s ostalim članicama Europske unije ima nisku emisiju CO2 po stanovniku, naša je obaveza emisije smanjiti za sedam posto, no Komisija nam zamjera na premaloj ambicioznosti, koja bi zacrtano i nadmašila. Sve države članice će trebati pridonijeti ukupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU do 2030. godine iz sektora izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
 

Bojana Mrvoš Pavić, Novi list

Povezani članci

Propast braka i obitelji u Skandinaviji

HF

Pobjeda nekorumpirane znanosti

HF

Oxford University: Cjepiva protiv COVID-19 nisu učinkovita

hrvatski-fokus

Nezaobilazna pravila za život Jordana Petersona

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...