Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Zakoni pisani za uži krug pojedinaca

Kolakušić: Najavljeni zakon ne može biti suglasan s Ustavom

 
 
Sudac Trgovačkoga suda, Mislav Kolakušić, komentirao je najave Vlade o novom, posebnom zakonu za sistemske tvrtke.“U Hrvatskoj živimo po zakonima koji su pisani isključivo za korist užega kruga pojedinaca. Sad prelazimo na tamnu stranu svjetske povijesti prava, jer je taj krug sve manji”, kazao je Kolakušić Indexu. “Teško mi je zamisliti da bi najavljeni zakon mogao biti suglasan s Ustavom Republike Hrvatske i odredbom da je država dužna osigurati svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Spominje se da bi povjerenik otpisivao dugove, što je u direktnoj suprotnosti s ustavnom zaštitom prava vlasništva”, komentirao je Kolakušić održivost zakona.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/04/fenix-magazin.de_wp-content_uploads_2015_01_mislav-kolakusic.jpg
Mislav Kolakušić
 
Sudac Trgovačkoga suda komentirao je i zakone u Hrvatskoj. “Upravo ove najave govore kako imamo katastrofalne i potpuno nepromišljene zakone. Nakon 15 verzija stečajnog i predstečajnog zakona, opet idemo u izmjene. Razočaravajuća je činjenica da se za neodrživu socijalnu situaciju skoro milijun građana Republike Hrvatske ne želi odvojiti vrijeme za kvalitetnu izmjenu propisa kojima bi im se pomoglo i spriječila eksplozija novoblokiranih građana”, rekao je Kolakušić.
 
Iz Europskog suda javljaju o pravorijeku u dva slučaja koja propitkuju ovlasti javnih bilježnika u Hrvatskoj.Općinski sud u Novom Zagrebu je zatražio tumačenje odnosi li se pojam “sud” u “Uredbi o europskom nalogu za izvršenje” i “Uredbi o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima” i na javne bilježnike. Iz Suda Europske unije odgovaraju da: “Javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu se smatrati ‘sudom’ ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Za rješenja o ovrsi koja oni donose stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama.”
To je zapravo tumačenje Europskog suda identično kao što je ustvrdio i sudac trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić.
 
»Glavna je razlika između Hrvatske i ostalih država da u nas ovrhe provode neustavna tijela – javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi. Govori se da je to učinjeno da bi se olakšao rad sudova ali i to je neistina, primjerice u Sloveniji samo pet sudaca provodi ovrhe, naglasio je Kolakušić. Ovrhe su veliki biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca«, rekao je Kolakušić.
 
FINA je 6. III. 2017. objavila kako je ukupni dug građana u posljednje tri godine zapravo “eksplodirao” – od 24 narastao je na 41 milijardu kuna.Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u Studiju 4 naglasio je da je problem u našim institucijama koje ne štite građane već interese pojedinaca koji se bogate i vrijeme je da kažemo Dosta!Uveli smo propise koji nisu nigdje zabilježeni u modernom, demokratskom svijetu i to je dovelo do ogromnog broja blokiranih, a nakon toga događa se ta multiplikacija koja se širi poput raka. Sve je počelo izmjenama Ovršnog zakona kada je to preneseno na javne bilježnike, naglasio je. Manja je krivnja na građanima jer postoje institucije koje su bile dužne voditi brigu o njima – u slučaju kredita HNB, u slučaju kredita banke su trebale upozoravati građane, banke su olako davale kredite, a često jamci otplaćuju tuđe dugove, rekao je Kolakušić.
 
Zbog duga od 200 kuna ljudi mogu ostati bez nekretnine – nama to omogućuju propisi. Ovo što mi imamo nigdje nije zabilježeno, to postoji samo u republikama bivše Jugoslavije, Ako želimo biti Njemačka moramo imati apsolutno sve njene propise, bez izmjene i jednog zareza. Mi cijelo vrijeme kao prepisujemo zakone ali to je neistina pa imamo kaos. Glavna je razlika između Hrvatske i ostalih država da u nas ovrhe provode neustavna tijela – javni bilježnici ili financijska agencija, a drugdje to provode sudovi. Govori se da je to učinjeno da bi se olakšao rad sudova ali i to je neistina, primjerice u Sloveniji samo pet sudaca provodi ovrhe, naglasio je Kolakušić. Ovrhe su veliki biznis, radi se o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca, rekao je.
 
Moglo se to promijeniti, a sada možemo reći: Dosta je, ne možete nas više pljačkati i govoriti da je sve po zakonu! Gospodo nećete nas više uvjeravati da radite u našem interesu dok radite protiv naših interesa, naglasio je. Konkretno rješavanje problema znači zaustaviti pljačku, moramo odmah promijeniti Ovršni zakon i sve vezano uz njega! Po osobnom stečaju, ako je dobro napisan, u nekom razdoblju otplaćujete koliko možete i nakon proteka te godine vaš sud se briše. Ali ako ga pogrešno prenesete, onda imate zanemariv broj uspješnih slučajeva Kao i obično kod nas, ili se radi o pojedincima koji guraju te Riječ je ili o osobnom interesu pojedinaca koji kroz lobije guraju takve zakone ili se radi o apsolutnom neznanju ili nesposobnosti, naglasio je Kolakušić.
 
Predstečajne nagodbe su sigurno najveća pljačka u Hrvatskoj nakon famoznih pljački provedenih kroz stečajeve 2000. i kroz pretvorbu i privatizaciju od 1993. pa nadalje – najstrašnije je što ih je većina zaključena na temelju krivotvorene dokumentacije, koju je vrlo jednostavno prepoznati, smatra Kolakušić. Problem nije u mentalitetu, ljudi se ztbog straha povlače ali to vodi do toga da će naša djeca prati čaše u Dublinu. Ako to ne želimo,vrijeme je da kažemo dosta. Ovisi o nama, zaključio je.
 
Zakon o oprostu dugova odnosio bi se na oprost dugova blokiranih građana u iznosu manjem od prosječne plaće, a riječ je o dugovima prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima. Je li riječ o populističkoj mjeri ili rješenju za tisuće blokiranih? Kako će Zakon komentirati uredne platiše i Europska komisija, ostaje pitanje
 

Darko Kovačić

Povezani članci

Važnost zrakoplovne industrije

HF

Zašto će nafta ostati jeftina

HF

Nacrt Zakona o tržištu električne energije

hrvatski-fokus

Aktualno stanje u poslovnom registru

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...