Litvanci strahuju pred ruskom invazijom

Ceponis: Zapad mora pojačati borbu protiv ruske propagande

Rusija pokušava stvoriti lažnu povijest koja baltičkim državama odriče pravo postojanja, a paralele s njezinim opravdanjima aneksije Krima u ožujku 2014. alarmantne su, kažu visoki litvanski dužnosnici. Litvanski ministar obrane i dužnosnici iz odjela vojske za stratešku komunikaciju kazali su za Guardian da vrlo ozbiljno shvaćaju dezinformacijsku kampanju kojom  Moskva namjerava destabilizirati regiju. „Rusija je opasna“, kazao je ministar obrane Raimundas Karoblis. „Govore da naš glavni grad Vilnius ne bi trebao pripadati  Litvi jer ga je između Prvoga i Drugog svjetskog rata bila okupirala Poljska. To je povijest, naravno, ali Rusija se služi tim izgovorom.“ „Katkad [dezinformacija]dolazi iz Sputnika [vladine novinske agencije], katkad na njihovoj televiziji, ali obično od političara u Dumi.“

Ruska vojska u Kalinjingradu

„Sada se govori da Klaipėda [treći najveći grad u Litvi] nikada nije bio litvanski; da je to bio Staljinov dar nakon Drugoga svjetskog rata. Postoje stvarne paralele s aneksijom Krima… Govorimo o opasnosti za teritorijalni integritet Litve.“ Narednik Tomas Ceponis iz odjela za strateške komunikacije litavske vojske kaže da njegov tim prati dezinformacije, a većina njih ima sličnosti s propagandnim kampanjama o kojima su izvješćivali ukrajinski specijalisti.

Litva strahuje da bi kampanja mijenjanja povijesti mogla biti priprema terena za mogući napad konvencionalnim oružjem – ono što vojska zove „kinetičkim operacijama“. „Neki moji kolege iz Ukrajine rekli su mi da je razdoblje latentnih informacijskih operacija, nekinetičkih, trajalo 12 godina“, kazao je Ceponis. „Nakon toga, kad su pripremljeni uvjeti, prešli su na kinetičku operaciju. „Za nas je stvarno opasno to što vidimo da oni rade na sličnom narativu i za Litvu, a rade već mnogo godina.“

Problem interpretacije nacionalne povijesti za Litvu bi mogao biti pitanje preživljavanja, jer se njezin status stoljećima mijenjao – od velike regionalne sile preko teritorija druge nacije do neovisne, ali malene i ranjive države. Ceponis je kazao da su Rusi uložili mnogo truda i energije u priču na Krimu koja je obuhvatila oživljavanje carističkog izraza „Novorosija“, „Nova Rusija“, za dijelove istočne Ukrajine. Taj je izraz prihvatio Putin kad je 2014. dokazivao da Moskva ima pravo na uporabu sile, ali on se prvi put pojavio skoro desetljeće prije toga. Godine 2003., kada su prvi put govorili o Novorosiji, nikoga nije bilo briga za to, ali sada možemo otići unatrag i vidjeti te članke“, kazao je Ceponis.

Litvanska vojska kaže da na televiziji i u društvenim medijima ima sličnih kampanja koje dovode u pitanje postojanje neovisne litavske države, polažu pravo na dio njezina teritorija ili podržavaju ideju da se u toj zemlji nad Rusima vrši represija. Bivši potpredsjednik Dume Vladimir Žirinovski jedan je od onih koji Litvi osporavaju pravo na postojanje. „Po njemu bi istočni dio Litve, gdje se nalazi naš glavni grad, trebalo pripojiti Bjelorusiji, a zapadni Rusiji“, kaže Ceponis. Njegov je tim primijetio da su na Facebooku stvorene stranice zamišljenih „državica“ u baltičkom području koje podsjećaju na samozvanu Narodnu republiku Donbas i Luhansk u istočnoj Ukrajini. Neki profili možda izgledaju neukusno ili apsurdno, ali ako se dobro prezentiraju, mogu biti uvjerljivi, kaže Ceponis. „Ne mora se lagati sto posto, samo treba davati informacije selektivno, a to je zaista dobro u takvoj igri. Nisu svi ljudi povjesničari i političari, a običnom građaninu katkad je teško shvatiti.“ „Živimo u demokraciji i zato su svi naši građani postali cilj neprijateljske propagande“, dodao je.

Vilnius je već odavno nervozan zbog susjeda čijoj je kontroli umaknuo prije samo četvrt stoljeća.  Vlasti su pred sud izvele već četiri televizijske postaje zbog sadržaja koje su emitirale i privremeno ih suspendirale. Druga važna taktika jest učiti građane da sami otkriju propagandu i otkrivati očite dezinformacijske kampanje. Na terenu će Njemačka voditi skupinu od 1000 vojnika, među kojima su i vojnici iz Nizozemske, Belgije, Norveške i Luksemburga, koji će se stacionirati u Litvi zbog sve veće zabrinutosti zbog Putinovih namjera na Baltiku.  NATO-ove borbene skupine pod vodstvom Amerike, Kanade i Britanije  stacionirane su u Poljskoj, Letoniji i Estoniji.

Karoblis kaže da je stanje „zastrašujuće“, ali da su vojnici jako važni jer šalju poruku da Litva i druge države „nisu same“. Kazao je: „Ako dođe do najgoreg mogućeg scenarija, vjerojatno ne ćemo dobiti drugu šansu ako se predamo bez borbe.“ Dodao je: „Oni u Kalinjingradu (ruskoj enklavi na Baltičkom moru koja graniči s Poljskom i Litvom) grade kapacitete. Čini se da će ondje imati trajni raketni sustav srednjeg dometa koji može nositi nuklearno oružje. Pokrivat će istočni dio Njemačke, ili jug Švedske, na primjer. Ceponis je kazao da zapad mora pojačat borbu protiv ruske propagande. „Kaže se da je 'put u pakao popločan dobrim namjerama'. Ako danas izgubimo informacijski rat, sutra ćemo se možda boriti oružjem.“

Emma Graham-Harrison i Daniel Boffey, The Guardian