Predsjednik Sabora ne smije tužakati

Politiku uvijek treba voditi u interesu hrvatske nacije

 

 

• Tko ruši hrvatsku državu? Najveći protuhrvatski ološ. Tko tuži hrvatske političare i poduzetnike? Najveći protuhrvatski ološ. Kako li da klasificiramo ili vrjednujemo tužbu predsjednika Sabora Bože Petrova protiv Ivice Todorića da je prvi bogatun u Hrvata najobičnije smeće, lopov, kriminalac, ništarija, onaj koji vara „male ljude“ i slične gluposti? Drugim riječima, je li mali psihijatar, potomak slavnih neretljanskih gusara, postupio pravilno ili krivo? Je li pogriješio što je tužio najbogatijeg Hrvata samo zato što je najbogatiji i najmoćniji, bez obzira na ono što mu se trenutačno događa i podmeće? Dakako da je pogriješio. I to jako. Politiku uvijek treba voditi u interesu zajednice, nacije, naroda. Politika se ne smije voditi za sitne, privatne interese. Danas se rušenjem Agrokora ruši hrvatska država. To da Agrokor nije trebao izrasti u monopolnog diva, drugo je pitanje. To da Agrokor nije smio i trebao dobiti za jednu kunu sve poljoprivredne pikove, također je istina. Ali sada, kada je tako već više od dva desetljeća, svako daljnje političko i sudsko napadanje na Agrokor i Todoriće je jako štetno. Posebice kada su i slijepci vidjeli da se započetim urušavanjem Agrokora ruši hrvatska nezavisnost. To potvrđuje 6. travnja 2017. i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kada kaže da će „kriza u Agrokoru imati skoro sigurno posljedice na BDP“. Tko još ne vidi da su Rusi najaktivniji u tom poslu, a da Bruxelles (EU), Berlin, London, Pariz ili Washington šute. Ne vjerujte da ne znaju o čemu se radi i kakve su namjere Moskve. Time je još opasnija pozicija Hrvatske i njezina trenutačnoga političkog vodstva.

Božo Petrov

 

• O tomu što je Božo Petrov DORH-u prijavio Ivicu Todorića oglasio se i predsjednik Vlade Andrej Plenković, i to na dva načina: diplomatski i politički. Diplomatski je Plenković rekao: „Vjerujem da je Petrov Todorića prijavio iz svojih razloga, prije kao građanin nego kao predsjednik Hrvatskog sabora“, a politički: „Nisam imao nikakvih informacija o tom potezu, vjerujem da je to učinio iz svojih razloga“, i, nakon što je već dosta rekao, dodao: „Ne trebam komentirati ono što govore u Mostu“.

 

• Drugi hrvatski bogatun, Branko Roglić, ima promet od devet milijardi kuna. Agrokor mu je dugovao 12 milijuna kuna, što je malo više od jednog promila prometa. Unatoč tomu Roglićev Orbico poslao je zadužnicu. Kasnije se Roglić izvlačio da je to napravio menadžment tvrtke dok je on bio na putu. I nitko mu nije povjerovao, jer Mostu je u interesu da se preko Agrokora ruši HDZ. Tko još o državi da razmišlja.

 

• Vlaho Orepić, trenutačno prvi pandur u Hrvata, u razgovoru za jedan hrvatski medij hvalio je svoj Most da je „promijenio smjer političke odgovornosti od mentora prema narodu“ i dodao: „Priznao to netko ili ne, ali ta je atmosfera dovela do toga da vođe poput Karamarka i Milanovića uopće nemaju svoj smisao u politici. Vrlo će se brzo to pokazati za još neke vođe“. I sada novinar postavlja logično pitanje: „Mislite na Plenkovića?“ „Budimo iskreni, da Most nije odradio ono što jest, on ne bi bio predsjednik HDZ-a. I to je činjenica. Stvorio se politički ambijent u kojem je političar njegova profila došao na čelo jedne tako velike stranke“, odgovorio je Orepić. Što iz ovoga zaključiti? Možda da se kroz rušenje Agrokora pokušava srušiti i Plenkovića…  

 

• Hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić i 65 kolega iz 21 države EU-a uputili su pismo Europskoj komisiji i Vijeću za zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok II. Ja ne bih išao tako široko, samo bih nazvao mutter Angelu Merkel u Berlin, kancelarku „prijateljske“ Njemačke i zamolio ju da odustane od tu ruske podvale Amerikancima, koja je na štetu Hrvatske glede ukapljenoga naftnog plina na Jadranu. 

 

• Deklaracija jugonostalgičara o „zajedničkom jeziku“ i dalje je u žarištu. Nino Raspudić provedbu “policenetričnog zajedničkog jezika” zamišlja tako da će učenik u Varaždinu napisati kako je “kutarisao jednačinu” i da “Švajcarac obezbeđuje Rumunu činiju pirinča”. Zlatko Hasanbegović nije išao u praksu, zadržao se na opisu i pojasnio kako je ovdje uglavnom riječ o književnicima i političkim aktivistima, javnim radnicima, poznatim ‘teoretičarima jezika’ poput Dejana Jovića, Snježane Banović, Ante Tomića ili Ede Popovića, kojima je Hrvatska bila i ostala neželjena država.

 

• Sjećate se orjunaša i bivšeg ministra zdravstva iz crvenih Ploča Rajka Ostojića koji je Ministarstvo zdravstva preimenovao u Ministarstvo zdravlja, isto kao što je službeni naziv tih ministarstava u Srbiji. Dakle, orjunaš Rajko je išao ispod jezičnih standarda bivših socijalističkih republika Hrvatske i BiH osamdesetih godina kad su imali republičke komitete za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, a ne i za „zdravlje“.

 

• Dr. Nevenka Tromp, profesorica na Sveučilištu u Amsterdamu, u razdoblju od 2000. do 2012. godine radila je na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužiteljstva na istraživanju političkog i vojnog zapovjedništva. Ovih dana dr. Tromp uputila je pismo Dževadu Mahmutoviću, savjetniku člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića i profesor na tuzlanskom Pravnom fakultetu sa stanom u Tuzli u Titovoj ulici 34a I. kat! U tom pismu rekla mu je da je lažac oko neuspjele revizije tužbe Srbije za počinjeni genocid u BiH. Na kraju svoga pisma dr. Tromp ovako poručuje Mahmutoviću: „Prvo, ako imate imalo pragmatičnosti, onda ćete savjetovati predsjedniku Izetbegoviću da OTPUSTI SVE VAS KOJI ste ga savjetovali o reviziji. Ako vas predsjednik Izetbegović ne otpusti, ONDA ZNAČI da ste upravo radili ono što vam je on naredio i što je on želio. Drugo, da bi pokazao svoje dobre namjere, predsjednik Bakir Izetbegović bi sad trebao objaviti i CIJELI TEKST revizije. Tada ćemo svi skupa moći vidjeti kolike su bile šanse da OVAJ TAJNI TEKST REVIZIJE USPIJE. Ne objavite li tekst revizije, svi ćemo zaključiti da nikad na njoj niste niti ozbiljno radili i da vas je sram pokazati narodu što tamo ustvari piše“. Dakle, lagali su i dalje lažu i Bakir Izetbegović, i njegov savjetnik Dževad Mahmutović.

Nevenka Tromp

 

• Sjeća li si još netko prijašnjeg ministra policije Ranka Ostojića, koji se hvalio da je bio pametan tijekom emigrantskoga vala na i kroz Hrvatsku? Ostojić je govorio da je bio dalekovidan i da ih nije evidentirao, jer da jest, sada bi nam iz Zapadne Europe vraćali nepoželjne migrante s Istoka, hvalio se. No, nije baš tako. Zapadna Europa svakodnevno nam vraća njima nepoželjne migrante, a mi ih nemamo gdje prihvatiti. Trenutačno u Hrvatskoj ima 608 tražitelja međunarodne zaštite, onih koji su deportirani iz država EU-a, i to prema opasnoj Dublinskoj uredbi, koja je na snagu stupila prije izbijanja velikog izbjegličkog vala, u kojem je od rujna 2015. do ožujka 2016. kroz Hrvatsku prošlo blizu milijun ljudi. S prvim mnoštvenim deportacijama migranata u Hrvatsku prošle godine prva je započela „prijateljska“ Austrija iz koje je lani u Hrvatsku vraćeno 378, a ove godine 19 migranata. Ove godine, samo do polovice ožujka, Njemačka nam je vratila 50 ljudi, a prošle godine 85. Švicarska nam je vratila 94 migranta, a vratili su nam ih još Nizozemska, Slovenija, Švedska, Finska, Grčka… Da i Grčka? Prva država u koju ulaze i iz koje su išli i prema Hrvatskoj! Vratili su nam 206 Afganistanaca, 158 Sirijaca, 15 Iračana, 69 Iranaca, 31 Alžirca, 24 Marokanca te po nekoliko Albanaca, Egipćana, Eritrejaca, Kubanaca, Libijaca, Nigerijaca, Pakistanaca, Rusa, Somalaca, Šrilančana i iz BiH! Nije objašnjeno tko je vraćen ih BiH. Vraćeno nam je i deset osoba bez državljanstva. Problem je što sve te ljude ne možemo zadržati, a niti poslati nekome drugome. I zato hvala Ranku Ostojiću što nam je omogućio da se njima bavimo. A kako nam iz dana u dan vraćaju nove ljude, uskoro će njihov broj premašiti brojku od tisuću.

 

• Kremlj je Mađarskoj osigurao kredit od 10 milijardi dolara uz rok otplate na 30 godina, uz kamate ispod tržišnih. Sberbank je preuzeo vlasništvo nad austrijskim Volksbankom i njegovim podružnicama u drugim državama, ali i nad turskim Denizbankom… Ove vijesti potvrđuju tezu kako rusko prijašnje kreditiranje, a današnje ucjenjivanje Agrokora nije čisto poslovno, ono je – možda i više – političko, geopolitičko „pomaganje“. Zato je dobro znati ono što piše ameripčki Bloomberg, a on piše da su Rusi zainteresirani za ulaganja u državama poput Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije ili Slovačke, zato što su to male zemlje, pa im ne treba jako puno novca da bi u njima stekli utjecaj.

 

• Na sajam knjiga u Liepzigu Ministarstvo kulture je poslalo dvojicu pisaca, Slobodana Šnajdera i Damira Karakaša, potpisnika jugonostalgične „Deklaracije o zajedničkom jeziku“. Dakle, u Leipzig su poslani oni koji tvrde da ne postoji hrvatski jezik, nego da je on dio „zajedničkog jezika“, čime se gubi smisao postojanja samoga Ministarstva kulture.

 

• Činjenica je da je deklaracija o „zajedničkom jeziku“ unitarna, no posebno je unitarna u Bosni i Hercegovini, a tu unitarizaciju predvodi Bošnjak Enver Kazaz iz Sarajeva. Kazaz javno govori kako želi ovu inicijativu pretvoriti u model stvaranja interkulturalnih škola u kojima se nastava ne bi odvijala po pojedinim nacionalnim programima i, zamjenom teza, pokušava opravdati svoj rasistički naum: "Ova deklaracija dokazuje ono što je očigledno, dokazuje da su djeca u BiH danas u obrazovnom sustavu izložena nacionalnoj ideološkoj mržnji". Kazaz se zalaže za „interkulturalni model obrazovanja“ za BiH, što je nasilno nametanje bošnjačkoga jezika, jezika Bošnjaka, pod nazivom nepostojećeg „bosanskog jezika“ kao službenog jezika za tamošnje Bošnjake, Hrvate i Srbe.

Greg Ip

 

• Prije neki dan Greg Ip, glavni ekonomski analitičar The Wall Street Journala iz New Yorka napisao da je „Francuska izuzetno prikladna kao bojno polje za nacionalizam. Moderna nacionalna država seže do Vestfalskog mira 1648., kada je Francuska, stavljajući nacionalne interese ispred vjere, stala na stranu njemačkih protestantskih plemića da bi ograničila moć katoličkog Svetog Rimskog Carstva. Tri stoljeća kasnije promijenila je smjer i odlučila – s Njemačkom – podrediti suverenost sve čvršćoj Europskoj uniji“. Ovo su misli, podatci i teze koje bi uvijek trebali imati na umu. A posebice sada kada je Europska unija u velikim problemima, a s njome i mi svi zajedno. Ip je ovo napisao u povodu francuskih predsjednički izbora.

 

Marijan Majstorović