Hrvatski Fokus

Ronald Reagan je 1968. proglasio 10. travnja Danom hrvatske neovisnosti u Kaliforniji

 
 
10. TRAVNJA 1941.Koliko je državna simbolika bila važna i pojedinim američkim dužnosnicima, koji su vodili računa o svom građanstvu najbolje pokazuje proglas guvernera Kalifornije i kasnijega predsjednika SAD-a Ronalda Reagana, koji je 1968. proglasio 10. travnja Danom hrvatske neovisnosti u Kaliforniji, čime je pokazao da i sam razlikuje državu od režima.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/04/static.tvtropes.org_pmwiki_pub_images_RonaldReagan.jpg
Svaki narod kad postane nacija teži za ostvarenjem svoje nacionalne države. Ne države radi države, nego mehanizma koji mu na određenom području jamči i čuva osobnu, obiteljsku te skupnu slobodu. Hrvati su se zbog nepovoljnih povijesnih okolnosti i nedostatka one „fortune“ snalazili preko osam stoljeća u zajedničkim državama, ali i kao narod znatnim dijelom u podređenu položaju. Naravno, bilo je povijesnih prigoda, nu ih pojedinci nisu znali ili mogli iskoristiti, a kad su i pokušavali akcije su ostajale nedovršene, a sudbina njihovih protagonista tragična. Kad su se napokon poslije dvadesetogodišnjega ropstva u Kraljevini Jugoslaviji stekli uvjeti da se ustroji neovisna država, hrvatski je narod s oduševljenjem ne samo dočekao nego i podupro proglašenje Nezavisne Države Hrvatske.
 
10. travnja 1941. – oduševljenje naroda vlastitom državom
 
Naime, potpuno su krive optužbe da je ta država nastala voljom osovinskih sila. Iz svih dokumenta i događaja na području tadašnje Hrvatske nije teško zaključiti – da je hrvatski pokret otpora proti jugoslavenskoj, odnosno velikosrpskoj okupaciji trajao od uspostave te krvave diktature 1918. godine. Naravno, hrvatski se otpor manifestirao kroz parlamentarnu političku borbu sve do 1928. kad je velikosrpski političar na poticaj Dvora ubio skupinu hrvatskih zastupnika u Skupštini Jugoslavije, a od zadobivenih rana u tom pucanju, nešto kasnije je preminuo i predsjednik Hrvatske seljačke stranke te vođa cjelokupne oporbe Stjepan Radić. Kralj Aleksandar nakon toga suspendira ustav i uvodi t. zv. Šestosiječanjsku diktaturu. Tek nakon toga, kao odgovor na sva nasilja javlja se i organiziran otpor nasiljem protiv karađorđevićevske diktature. Taj je otpor potrajao sve do njemačkoga napadaja na Jugoslaviju, a što je hrvatski narod iskoristio. Hrvati su tada napustili Jugoslaviju ustrojili svoju državu, što se dogodilo 10. travnja 1941. unatoč nacističkim nastojanjima da očuvaju Jugoslaviju. Ta opća želja naroda očitovala se u nizu pothvata oko razoružanja jugoslavenske vojske, održavanjem mira i reda u gradovima te proglašenjem državnosti od Međimurja na sjeverozapadu Hrvatske 7. travnja, preko Bjelovara 8. travnja pa sve do Zagreba 10. travnja, kad je skupina hrvatskih nacionalnih mladića u utrci s Nijemcima zauzela nacionalnu radijsku postaju i preko nje proglasila državnu samostalnost. To oduševljenje naroda vlastitom državom osjetio je i zagrebački nadbiskup mons. Alojzije Stepinac, koji je kasnije pred jugoslavenskim komunističkim sudom izjavio kako bio ništarija da nije osjeti bilo svoga naroda za vlastitom državom.
 
Druga je pak stvar što ta država nije bila demokratskoga karaktera, što je zahvaljujući ratnim okolnostima bilo nemoguće organizirati slobodne izbore, ali se, uza sve to našla, i u savezničkom sklopu Njemačke i Italije. Unatoč tomu što su Talijani izmislili fašizam, a Nijemci nacizam, ni Italija ni Njemačka nisu izgubile pravo na svoju samostalnu državu, odnosno ni Talijani ni Nijemci poslije Drugoga svjetskog rata nisu kolektivno kažnjeni kao Hrvati. Hrvatima je uništena država, a trećina pučanstva je smaknuta ili izbjegla s hrvatskih područja što su ih zauzele jugoslavenske komunističke snage. Nije ni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman na Prvom općem saboru HDZ-a 1990. tek tako ustvrdio kako je NDH, između ostaloga, bila i izraz povijesnih težnji hrvatskoga naroda za svojom državom. Jednako kao što je razdoblje prve Jugoslavije bilo povod za dugotrajnu borbu Hrvata za slobodom, što je na kraju i rezultiralo stvaranjem samostalne hrvatske države, jednako je tako i u razdoblju komunističke Jugoslavije postojao kontinuirani otpor diktaturi i okupaciji Hrvatske.
 
Hrvatska zastava uvijek na Marjanu
 
Navodim tek, primjera radi, skupinu hrvatskih mladića koja je već 1947. u proljeće, 10. travnja skinula jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan i umjesto nje postavila hrvatski barjak dugačak 18 metara! Jedan od sudionika te hrabre akcije, Frane Tente ubijen je godinu dana kasnije u Lepoglavi u 20. godini života. On je bio tek jedan od tisuća Hrvata koji su smrću platili svoje domoljublje. U toj skupini mladića i djevojaka koji su pisali i bacali letke te koja je prosvjedovala i izvela akciju bili su: Frane Bettini (22), Ivica Bavčević (22), Nikola Pensa (22), Jelka Betica (42), Vlaho Zelinak (45), Borica Jonić (20), Ruža Anić (19), Katica Šanić (20), Jakov Kirigin (19), Tomislav Karaman (21), i Vjekoslav Matijević (20). Režimski su mediji tada vješanje hrvatske zastave nazivali “vješanjem ustaške zastave”, a akciju “izdajstvom ostataka fašizma”. Slobodna Damacija je svojedobno razgovarala s još jednim tada živim svjedokom – Nikolom Pensa (91). On je prema pisanju tih novina izjavio: „Sastajali smo se u nekoga od nas kući i sanjali slobodnu Hrvatsku, pokušavali nešto napraviti širenjem glasa o potrebi za hrvatskom nezavisnošću u tadašnjem komunističkom teroru. Tako smo Frane Bettini i ja došli na ideju da desetoga travnja zamijenimo jugoslavensku zastavu na Marjanu hrvatskom trobojnicom. Zašto deseti travnja? Ne zbog veličanja NDH nego zbog jedinog datuma koji je u to vrijeme asocirao da je Hrvatska ostvarila državnost.“
 
Simbolika vrha Marjana uvijek je bila hrvatska zastava, simbol hrvatstva i zadržala se tako do današnjih dana. Ta je zastava predstavljala hrvatski prkos nenarodnim i nehrvatskim režimima! Upravo onako kako je istaknuo i Pensa svekoliko je hrvatsko iseljeništvo obilježavalo Dan hrvatske državnosti 10. travnja. Koliko je ta simbolika bila važna i pojedinim američkim dužnosnicima, koji su vodili računa o svom građanstvu najbolje pokazuje proglas guvernera Kalifornije i kasnijega predsjednika SAD-a Ronalda Reagana, koji je 1968. proglasio 10. travnja Danom hrvatske neovisnosti u Kaliforniji, čime je pokazao da i sam razlikuje državu od režima. Naravno predsjednik Reagan nije svojim kalifornijskim činom odobravao nedemokratski režim i njegove postupke, što je kasnije i demonstrirao primjerice izručenjem Andrije Artukovića bivšoj komunističkoj vlasti u Jugoslaviji. Reagan nije bio jedan od onih koji osuđuju želju naroda za svojom neovisnom državom. Oni koji pak to čine nisu ništa drugo nego jajčani blizanci fašista, nacista i komunista. Slično Reaganu postupale su i mnoge kanadske ustanove i dužnosnici, a ovdje navodimo gradonačelnika Los Angelesa Sama Yortyja, koji je kao i Reagan (samo 8. travnja) proglasio za Dan hrvatske neovisnosti u Los Angelesu. Predsjednik Ronald Reagan srušio je svjetski komunistički poredak, što je omogućilo nastanak novih država, među kojima je stvorena suverena i samostalna Republika Hrvatska.
 
Ivan Svićušić
 
PRIJEVOD:
IZVRŠNI ODJEL DRŽAVA
KALIFORNIJA
PROGLAS
 
Hrvatska nacija, još od svojih ranih početaka u sedmom stoljeću, morala se boriti kako bi očuvala svoju slobodu i neovisnost.
U težnji prema stvaranju demokratskih procesa starih više od tisuću godina jedno od najstarijih izabranih parlamentarnih tijela – Sabor, i Hrvatska su trenutačno podložne sili i teroru od strane Jugoslavije koja je spriječila izbor zastupnika u Saboru i uskratila Hrvate za osnovna ljudska prava na samoodređenje, slobodne izbore, gospodarstvo, kulturu, vjeru pa čak i jezik.
Više od 150.000 Amerikanaca hrvatskoga podrijetla živi u Kaliforniji, te sudjeluju u gospodarstvu, kulturi i političkim razvojima Zlatne države i uvijek održavaju budnost protiv komunističke agresije tako što dijele svoje znanje i iskustvo.
Stoga, ja, Ronald Reagan, guverner Kalifornije, proglašavam 10. travnja kao Dan hrvatske neovisnosti u čast ovim građanima Kalifornije te pozivam sve građane da obnove predanost pravednim težnjama svih ljudi za nacionalnu neovisnost i ljudske slobode.
Kao svjedočanstvo polažem svoju ruku na ovaj Proglas i stavljam Veliki pečat Države Kalifornije dana 4. travnja 1968.
 
Guverner: Ronald Reagan
Posvjedočio:
Državni tajnik
 
PRIJEVOD:
URED GRADONAČELNIKA
LOS ANGELESA
PROGLAS
 
Zbog,
tisućgodišnje hrvatske povijesti stvorne početkom neovisnosti pod kraljevima, i krvavima bitkama prije nego što bivaju osvojeni i apsorbirani.
Zbog,
godina tvrdoglavog otpora rođenog iz ponavljajućeg sna o oživljenoj i slobodnoj Hrvatskoj, zemlji koja sada čini više od 60% Jugoslavije.
Zbog,
Amerikanaca hrvatskog podrijetla koji prkosno časte crveno-bijelo-plavu trobojnicu koja u središtu ima štit s 12 crvenih i 13 bijelih kvadrata pod kojom su se izborili za slobodu za zemlju s kockastom povijesti.
Zbog,
milijun Amerikanaca hrvatskog podrijetla u SAD-u, uključujući i 95 000 u L.A.-u u Južnoj Kaliforniji.
 Stoga, ja, Sam Yorty, gradonačelnik Grada Los Angelesa proglašavam, 8. travnja „Danom hrvatske neovisnosti" u Los Angelesu.
 

Gradonačelnik:

Sam Yorty

 

Ivan Svićušić

Povezane objave

Crkva širi mir, ljubav, praštanje i slogu, a ne razdor i mržnju

hrvatski-fokus

Čudo: Thompson na Hateveju, ali samo ton

HF

Kako su Šešelj i njegovi četnici očistili Hrvate iz hrvatskoga Srijema

HF

Umro Darko Pajičić

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više