Hrvatski Fokus
Kultura

Meštrovićev kristološki ciklus

Predstavljena knjiga Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu

 
 
Knjiga „Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu“ u kojoj autorice, više kustosice Galerije Meštrović, Maja Šeparović- Palada i Zorana Jurić -Šabić tematiziraju poznato Meštrovićevo djelo Raspeće Veliko i ciklus reljefa izrađenih u drvu s 28 scena iz Kristova života, predstavljena je u srijedu, 5. travnja 2017. u Splitu u sklopu manifestacije Dani Kršćanske kulture.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/04/smn.hr_images_galerije_mestrovic.jpg
Knjiga „Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu“ prva je opsežna studija posvećena Meštrovićevom kristološkom ciklusu unutar sakralno-umjetničkog kompleksa Crikvine-Kaštilac u Splitu – skulpturi Raspeće Veliko (1916.) i drvenim reljefima (1917.–1950.) koji su postavljeni u crkvici sv. Križa 1954. godine. Cijeli ciklus, komponiran od 28 drvenih reljefa i inspiriran Kristovim životom, stvaran je u vremenskom rasponu nešto većem od tri desetljeća, tako da na jednome mjestu imamo pregled razvoja Meštrovićevog izričaja, od secesije i simbolizma do hermetičnog i introvertiranog realizma s kraja Meštrovićevog života. Prostor same crkve Sv. Križa, unutar kojega su smješteni reljefi, posvećen je te namijenjen misnim obredima, i to na staroslavenskom jeziku, što je bila želja samog Ivana Meštrovića.
 
Cjeloviti kristološki ciklus, osim reljefa koji su tada bili pohranjeni u Splitu, prvi je put predstavljen javnosti 1950. godine u Hendricks Chapel, College of Fine Arts Syracuse University. Nakon dopremanja u domovinu potkraj 1953. godine, ciklus je iduće godine instaliran u crkvu Sv. Križa. Iako stilski neujednačenih i likovnom kvalitetom različitih djela, taj zaokruženi dio opusa Ivana Meštrovića danas je unikum u hrvatskoj povijesti umjetnosti.
 
„Ovom knjigom željeli smo iskazati sve te slojeve koji se mogu iščitati i Meštrovićeva djela i tu stilsku raznolikost i okolnosti nastanka svakog pojedinog dijela (scene) jer iz toga možemo iščitati umjetnikova psihološka stanja. Zapravo, Meštrović se uvijek u teškim trenucima, primjerice u egzilu nakon zatočeništva i nakon gubitka kćeri, uvijek redovito vraćao radu na reljefnom ciklusu i u tomu pronalazio utjehu“, objasnila je Jurić-Šabić.
 
Raspeće Veliko nastalo je 1916. u Meštrovićevom ateljeu u Ženevi gdje je on živio za vrijeme Prvog svjetskog rata. Skulptura Raspeće napravljena je od orahova debla, u to vrijeme Meštrović je u egzilu i drvo postaje glavni materijal njegovog umjetničkog izražavanja.  Raspećem Velikim Meštrović iskazuje svoja promišljena o ratu, istaknula je Šeparović Palada te je podsjetila na Meštrovićevo obrazloženje ovog njegovog umjetničkog djela kada je rekao:
 
„Raspinjanje nije bilo zamišljeno da prikaže povijesnoga Isusa niti njegove vrhovne žrtve. Njemu je bila svrha da prikaže raspinjanje Njegove ideje, izopačenje i izobličenje nauka zbog kojeg je On došao na ovaj svijet i zbog kojeg je umro na Križu… Drvosječa mi je rekao da je deblo bilo uvezeno. Začudio sam se kad sam doznao da je došlo iz moje rodne države, Hrvatske. Isti komad drva bio je kasnije vraćen u Hrvatsku, preoblikovan u scenu Raspeća. Danas stoji tamo, u maloj kapeli, u zemlji u kojoj se Katolička crkva svakodnevno razapinje. Na čelu te patničke Crkve je kardinal Stepinac, moj sunarodnjak, moj dragi prijatelj, na kojeg sam, kao i svi Hrvati, ponosan. Siguran sam da naše osjećaje ne dijele samo katolici diljem svijeta, već i svi ljudi dobre volje posvuda po svijetu koji drže do slobode duha… Uzalud bezbožni i nemirni ljudi, koji danas proizvode oružja u nadi da će porobiti svijet, misle da je deblo hrvatskog stabla propalo. Nadživjet će i dulje trajati od sila zla u mojoj domovini i diljem cijelog svijeta. Onaj koji je savladao smrt, savladat će uništavanje Njegovog učenja.“
 
„Sljedeći nit ovih ideja i osjećaja došao sam do Biblije. Osjećaj opće patnje čovjeka postao je snažniji od osjećaja patnje jednog naroda. Potreba da se nadvlada jedno konkretno zlo, naše zlo, proširila se u potrebu nadvladavanja zla općenito, gdjegod i štogod bilo… Najbolji način za borbu protiv zla je moliti se Bogu; borba za lijepo znači slaviti Njega.” (Ivan Meštrović 'O mojoj umjetnosti' (Kolo, NY, 1924.). Recenzent knjige dr. sc. fra Domagoj Runje istaknuo je kako ova knjiga poziva na posezanje za Biblijom i dublje proučavanje biblijskih prizora koji su prikazani na reljefima. Također, ukazao je i na iznimnu vrijednost umjetnosti koja teške i potresne trenutke kakvi su patnja i bol može prikazati na lijep način, a tome ponajbolje svjedoči djelo Veliko Raspeće. „Ako je čovjek vjernik, nije vjernik na neko određeno vrijeme ili u nekim određenim činima, nego je vjernik u svemu onome što radi. Meštrovićeva vjera sigurno se može prepoznati i u onim njegovim djelima koja nisu vjernička po svojem sadržaju“, kazao je fra Domagoj tumačeći ovu dimenziju Meštrovićevog umjetničkog stvaralaštva.
 
„Moja umjetnost izražena je u tvrdom drvetu i kamenu, ali umjetnost nije u drvetu ni u kamenu, ona je izvan vremena i prostora. Umjetnost je istodobno i pjesma i molitva.” (Ivan Meštrović 'O mojoj umjetnosti' (Kolo, NY, 1924.) Meštrovićev ciklus iz Crikvina-Kaštilca jedinstveni je umjetnički pothvat po svojoj umjetničkoj vrijednosti, intenzitetu kršćanskog nadahnuća umjetnika, postignutoj univerzalnoj poruci humanizma i sinergiji s ambijentom, ne samo unutar njegovog golemog opusa, već zauzima značajno mjesto među najvećim umjetničkim dostignućima 20. stoljeća uopće.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Na spaljenom pragu

HF

U naturi

HF

Veselim se susretu

HF

Saturnova djeca

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...