Hrvatski Fokus
Znanost

Ratifikacija CETA-e trajat će godinama

Ugovor EU-a i Južne Koreje pomogao je vašem pivu i čokoladi

 
 
Cecilia Malmström baš i nema popularan posao: ova Šveđanka dogovara i brani sporazume protiv kojih nerijetko prosvjeduje tisuće Europljana. Ona sama, međutim, s tim se zaključkom ne slaže. »Ne, nimalo«, odgovara gotovo pa začuđeno na naše pitanje o (ne)popularnosti njezinog radnog mjesta u Europskoj komisiji. Cecilia Malmström europska je povjerenica za trgovinu, a ovoga je tjedna boravila u Hrvatskoj, gdje je, medu ostalim, prezentirala sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/04/i.ytimg_.com_vi_nUUqEkcLjBM_maxresdefault.jpg
– Kada CETA stupi na snagu nadam se da će europski građani i tvrtke vidjeti da je to doista dobar sporazum koji otvara mnoge prilike, posebno za male tvrtke. Za hrvatske tvrtke, koje već danas izvoze u Kanadu, hranu, lijekove i slično, bit će puno jeftinije izvoziti jer su ukinute tarife. Otvorit će se i prilike za pristup tržištu usluga te javnim natječajima, tvrdi Malmström. Domaću zadaću je pritom, čini se, dobro odradila, pa s lakoćom govori o trgovini između Hrvatske i Kanade te podsjeća na veliku hrvatsku zajednicu u toj sjevernoameričkoj državi koja »može biti veza« za iskorištavanje novih prilika.
 
Mijenjati neke stvari u TTIP-u
 
Da bi CETA u cijelosti stupila na snagu, moraju je ratificirati parlamenti svih država članica EU-a, što znači da joj je potrebno 38 potvrda (što uključuje nacionalne i regionalne parlamente, a u nekim slučajevima dva doma istog parlamenta). Povjerenica je svjesna da ratifikacija CETA-e (koja bi najvećim dijelom u međuvremenu privremeno trebala stupiti na snagu) može potrajati »nekoliko godina«. »Za sporazum s Južnom Korejom bilo je potrebno četiri godine« za ratifikaciju, a on »uopće nije bio kontroverzan«.
 
Upravo taj sporazum Malmström koristi kao argument za svoj stav da slobodna trgovina za male zemlje ne znači nužno više rizika nego šansi. Sporazum EU-a i Južne Koreje potpisan je prije ulaska Hrvatske u EU, pa je 2014. godine nadopunjen kako bi se hrvatski poduzetnici izjednačili s europskima u pogledu pristupa južnokorejskom tržištu.
 
– Pogledajte prilike koje je sporazum s Južnom Korejom dao Hrvatskoj: otvorio je puno mogućnosti, za pivovare, za čokoladu, izvoz se povećao. Ukinuli smo tarife pa je postalo lakše prodavati, nabraja europska povjerenica, dodajući da se, kad su u pitanju sporazumi o slobodnoj trgovini, više pozornosti treba pridavati malim i srednjim poduzećima koje treba informirati o mogućnostima koje im se nude. Malmström »ne obećava med i mlijeko«, ali je uvjerena da slobodna trgovina može otvoriti dobre prilike za tvrtke iz Hrvatske. Slobodna trgovina, međutim, više baš i nije popularna preko Atlantika – točnije, ne ona »personificirana« u Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Novi američki predsjednik Donald Trump ne želi TTIR kao što nije htio niti pacifički ekvivalent, TTP. Unatoč tome, europska povjerenica ne smatra da je sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU-a mrtav.
 
– Ne, ne mislim da je mrtav. Ima puno smisla da se olakša trgovina između EU-a i SAD-a, mi smo međusobno najveći trgovinski partneri. Ali ako pitate možemo li TTIP izvaditi iz hladnjaka točno onakvog kakvog smo ga ostavili? Ne znam. Možda ćemo morati promijeniti neke stvari. No, treba pričekati. Ne čini se da je ta tema trenutno top prioritet za SAD, kaže Malmström.
 
Zaključiti pregovore o razdruživanju
 
Dok se čeka potez američke administracije, EU nastavlja pregovarati s drugim dijelovima svijeta, poput Mercosura (države Južne Amerike), Meksika, Indonezije, Filipina… A uskoro i s Velikom Britanijom: ta zemlja napušta EU i želi što prije dogovoriti poseban sporazum o slobodnoj trgovini s Unijom. Hoće li to biti moguće – kako to Britanci priželjkuju – i prije završetka pregovora o uvjetima izlaska iz EU-a?
 
– Ne, najprije moramo zaključiti pregovore o razdruživanju, jasna je povjerenica za trgovinu, koja napominje da će EU i Britanija »naravno, morati imati sporazum o slobodnoj trgovini« koji će biti ambiciozan – jer je riječ o državi koja je četiri desetljeća bila članica Unije i ima puno zajedničkog s preostalim članicama. Pregovori o budućim odnosima potrajat će nekoliko godina, a ako se doista ne budu vodili paralelno s pregovorima o brexitu, postoji mogućnost da Britanija 2019. godine napusti EU bez novog trgovinskog sporazuma. Cecilia Malmström u tom slučaju predviđa neko privremeno, prijelazno rješenje. Na to su ovoga tjedna u posebnoj rezoluciji o brexitu pozvali i zastupnici Europskog parlamenta, ustvrdivši da sporazum o budućim odnosima može biti zaključen tek kada Ujedinjena Kraljevina napusti EU, a tranzicijski sporazum ne može trajati dulje od tri godine.
 
Britanija još ne smije sklapati trgovinske sporazume
 
S obzirom na to da više ne će biti članica Unije, Britanija će s drugim zemljama, onima izvan EU-a, dogovarati bilateralne trgovinske sporazume, no smije li o tome početi pregovarati primjerice, sa SAD-om – i prije izlaska? Povjerenica Malmström ponavlja stav Bruxellesa: ne smije. Ali Britanija je praktički jednom nogom vani i što joj uopće Komisija može ako se ogluši na njezina upozorenja i, unatoč EU pravilima, počne tražiti partnere za slobodnu trgovinu? Odgovor je – ništa posebno.
 
– Pa ne ćemo ih uhititi, svakako!, uz smijeh kaže Cecilia Malmström. Ipak, računa očito na britanski fair play: »prema EU ugovorima to se ne može napraviti i mislim da oni to znaju«, zaključuje europska povjerenica.
 

Irena Frlan Gašparović, Novi list

Povezani članci

Vrijedno znanstveno djelo

HF

Simbologija koplja

HF

Opasnost vreba iz konditorskih proizvoda

HF

Postfizikalizam (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...