Hrvatski Fokus
Feljtoni

ISELJENICI – Problem s pojmovima (3)

Ni iseljeništvo, ni dijaspora, ni emigracija, ni…

 
 
Švicarci su svoju migraciju okupili pod pojmom Auslandschweizer (inozemni Švicarci). Hrvati nikako da pronađu odgovarajući naziv za svoju, možda i milijunsku migraciju. Danas se čini najprikladnijim izraz migranti i migracija (selioci i selilaštvo od lat. migrare = seliti) za hrvatsko selilaštvo s hrvatskim državljanstvom, ukoliko se ne odnosi na bosanskohercegovačke Hrvate i na pripadnike hrvatskih manjina koji žive u svojim sredinama. Ni pojmom „iseljeništvo“ ne pokriva se hrvatska stvarnost, budući druga i treća generacija Hrvata ima doduše iseljeničke korijene, ali su oni rođeni u zemljama u koje su njihovi roditelji uselili. Takvih Hrvata danas ima puno više negoli onih koji su se „iselili“ iz domovine. U Hrvatskoj uobičajeni kolokvijalni izraz „emigracija“ isključuje one koji su slobodno napustili domovinu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/04/files.newsnetz.ch_story_2_9_5_29546663_15_topelement.jpg
Izraz „izvandomovinstvo“ je najmanje prikladan za predmet o kojemu je riječ, jer sužava prebivalište Hrvata i njihovih potomaka samo na Hrvatsku i isključuje udomljenost Hrvata u BiH, Bačkoj, Gradišću, Boki Kotorskoj, Moliseu itd., jer oni tamo jesu u svojoj domovini. Vjerski opterećena i znanstveno temeljito obrađena „dijaspora“ nije primjenjiva na hrvatski slučaj zbog toga što ne odgovara hrvatskoj stvarnosti, poglavito kad se danas svaki iseljeni Hrvat načelno može vratiti u svoju domovinu kad god to zaželi. U hrvatskome zakonodavstvu uvriježeni pojam Hrvati izvan Republike Hrvatske prikladan je samo u onoj mjeri u kojoj ne umanjuje istovjetnu ukorijenjenost Hrvata u BiH. Kako se postaviti prema pojmu Hrvati izvan Republike Bosne i Hercegovine iz perspektive druge matične zemlje? Dok se ne nađe bolji izraz, služit ćemo se pojmom migracija/selilaštvo, koji je uvriježen u crkvenim dokumentima. Tek je s ispravnim pojmovima moguće prodrijeti u srž predmeta, spoznati ga i iznijeti iskustva o njemu. Ova konstatacija ne umanjuje vrijednost osobne odluke da se netko osjeća pripadnikom hrvatskog naroda bez obzira na to, ima li hrvatsku putovnicu ili nema.
 
(Nastavak slijedi)
 

Tihomir Nuić, (preuzeto iz lista "Politički zatvorenik" br. 270., https://www.hrvati.ch/index.php/kolumne/razmisljanja/1965-tihomir-nuic-majka-hrvatska-i-njezina-djeca)

Povezani članci

Tajne i kompleksi Miroslava Krleže (2)

HF

Dubrovački list ‘Gušterica’ iz 1882. i 1883. (5)

HF

Čovjek i šport (4)

HF

Cionizam i Treći Reich (1)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...