Romansirana autobiografija Veliki Gložac

Predstavljanje nove knjige Vladimira Gossa – povratnika iz Amerike

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje autobiografije Veliki Gložac autora dr. sc. Vladimira Gossa, povratnika iz SAD-a  koje će se održati u ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb. Knjigu će predstaviti: v. d. ravnateljice HMI-ja Mirjana Ana-Maria Piskulić; dipl. etn. i antr. Lidija Bajuk, Institut za etnologiju i folkloristiku; dr. sc. Boris Beck, Sveučilište Sjever. Voditeljica promocije: Vesna Kukavica, prof.

Knjiga Veliki Gložac (Izvori, Zagreb, 2017., 278 str.) je maštovita kombinacija povijesne zbilje i fikcije (koja je također zbilja kao što je i zbilja fikcija). Povijesni likovi i događaji stvaraju okvir istinite (auto)biografske priče, a ključni likovi iz brloga Velikoga Glošca, s kojim mu se ukrstiše putevi, čine ovaj roman fantastičnim pustolovnim štivom protkanim i mržnjom i ljubavlju koja bezuvjetno pronalazi put do istine i humanije zajednice.

U autobiografskoj knjizi naslovljenoj Veliki Gložac prostor samoostvarenja autor propituje, ne toliko u političkoj zajednici, nego u ostvarenju osobne slobode pojedinca. Politika za pisca i znanstvenika Gossa nije više mjesto ostvarenja dobra, nego ograničenje zla. Tijekom priče, a pred nama jest priča, roman, razotkriva se svijet rastrgan između zločestih kolektivizama – komunizma, fašizma i imperijalizma (sa svojim današnjim globalizacijskim nasljednicima), ali se i nudi formula uspjeha posebno onima koji posjeduju odvažnost i znanje.  Vjerujući u sebe oni ostvaruju svoje želje, ideale i snove – jer su oni njihovi osobno i nitko ih im ne može oteti.

Vladimir Peter Goss, povjesničar umjetnosti i pisac (Zagreb, 3. I. 1942.), http://www.romanika.net/staff/vladimir-p-goss/. Godine 1969. odlazi u SAD, gdje je 1972. doktorirao na Cornell University u Ithaci (NY). Od 1972. predaje na University of Michigan. Tijekom Domovinskoga rata i poraća angažirao se kao voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata (Američki Hrvat godine, 1996.) i dopisnik Večernjeg lista  u medijskoj promidžbi hrvatskih interesa u anglofonom svijetu s iznimno zapaženim brojem tekstova pa je kao autentični sudionik pokreta za neovisnost Republike Hrvatske s američkog/inozemnog vidikovca poticajan sugovornik za razumijevanje doba kada je izboreno međunarodno priznaje Hrvatske putem iseljeničkih  udruga širokog svjetonazorskoga spektra koje punih 66 godina okuplja Hrvatska matica iseljenika.

Objavio je romane Antigonin dnevnik (Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.), Vlak na Zapad (Večernji list, 1996.), Nada (Naklada Jurčić, 1966.), Dayton (Naklada Jurčić, 1999.), Nagodba (Izvori, 2002.), Panonac (Izvori, 2007.), Bog u vreći (Izvori 2015.), Veliki Gložac (Izvori, 2017., romansirana autobiografija); narativne kronike Washingtonska fronta (Hrvatska sveučilišna naklada, 1994.), Kako smo se osvetili Georgeu Bushu (Večernji list, 1994.). Objavljeno mu je osamdesetak kratkih priča – u dvije zbirke: S obje strane Oceana (Naklada Jurčić, 2001.) i Moj prijatelj Fritz (Matica hrvatska, 2006.), te u Večernjem listu, Vjesniku, Hrvatskom slovu, Korabljici, Zborniku Klasične gimnazije, Republici, Vijencu, Književnoj Rijeci, Zajedničaru (Fraternalist). Kratka priča „Kukavica“ objavljena je u zbirci Zašto volim Zagreb (Vjesnik, 2000.), a „Grlica“ u antologiji Trenutak proze – hrvatska kratka priča (Znanje, 2010.). Kritičari su nazvali Gossa „pjesnikom domovinskog rata“, a njegov pripovjedački stil uspoređivan je s onim Saula Bellowa.

Vesna Kukavica