Misa za žrtve na Kočevskom rogu održat će se 3. lipnja 2017. u 11 sati
Poštovani, u Kovčevskom Rogu su krajem svibnja i početkom lipnja 1945. godine dovedene žrtve iz Bleiburga. Iste se godine ondje odvio najveći genocid nad hrvatskim narodom. Likvidacije nisu bile nužno zlo, grješka ili likvidacije suradnika okupatora. To je bio planirani genocid protiv čovječanstva. U ime ideologije, u ime komunističke revolucije.
Dana 13. svibnja Tito je britanskom veleposlaniku izrazio žaljenje, što od saveznika, osim Sovjetskog Saveza, do tada nije dobio odgovor za uspostavljanje jugoslavenske okupacijske zone u Austriji prema noti Jugoslavije od 2. travnja 1945. godine. Britanska je vlada ostala pri svojem zahtjevu od 12. svibnja 1945. godine i od Tita tražila da izda naređenje, da se partizani smjesta povuku s teritorija Austrije na jugoslavensku stranu, podrazumijevajući granicu s Austrijom od 1937. godine.
Dana 17. svibnja 1945. godine Tito i predsjednik Slovenske vlade Boris Kidrič, dobivaju brzojav iz Klagenfurta. Izveštaj o održanoj antifašističkoj konferenciji koja je izabrala Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Korušku. U izboru je sudjelovalo 280 delegata. Za predsjednika je izabran dr. France Petek. Konferencija je izglasala deklaraciju kojom odbacuje Landesregierung – vladu koju su nazvali pronacističke obojenosti (vlada Koruške) i pozvali narod na borbu protiv ostataka nacizma i priključivanje Koruške Titovoj Jugoslaviji. Tito tu deklaraciju nije komentirao, još manje uvažio. Svoju je odluku donio 19. svibnja 1945. godine. Tog dana je odgovorio na brzojav britanske vlade od 17. svibnja 1945. godine, da je Vlada Demokratske federativne Jugoslavije izdala naredbu jedinicama jugoslavenske armije, da se povuku iz Koruške na predratnu graničnu liniju. Dalje Tito u tom odgovori navodi, da je na taj način udovoljeno savezničkim željama. Posebno naglašava, da povlačenje Jugoslavenske vojske ovisi o prebacivanju ratnog plijena.
Toga danau 8 sati, kada je Titin brzojav predat Britancima iz stožera 26. partizanske divizije, u stožer odreda na Korušku, stigao je vojni brzojav u kojemu je pisalo: »Naša vlada odlučila je, da iz Koruške povuče naše trupe na staru granicu, s tim, da se izvuče ratni material i zarobljenike.« Engleska vojska pristaje na predaju zarobljenika i ratnog materiala. Započeo je križni put hrvatskog naroda.
Likvidatorski dragovoljci
Po svjedočenjima u Kočevskom Rogu, likvidirano je oko 40.000 Hrvata, oko 5.000 slovenskih domobrana i nekoliko tisuća srpskih i drugih narodnosti. Dovodili bi ih iz Bleiburga preko Jesenica u logor Šentvid kod Ljubljane. U tom logoru razvrstavali bi ih po narodnostima i po posebnim kategorijama u A, B i C. Raspored u B i C kategoriju, značio bi smrt. Poslije toga vlakovima bih ih odvodili u Kočevje, po nekim saznanjima oko 8 tisuća osoba dnevno. Iz željezničke stanice odveli bi ih u područje Kočevskog Roga gdje su likvidacije vršili noću, sve do sredine lipnja 1945. godine. Kočevski Rog su izabrali zbog poznavanja terena. Na tom području u ratu je bilo sjedište Glavnog stožera NOV Slovenije, rukovodstvo Oslobodilačke fronte i vrh CK komunističke partije Slovenije. Sjedište je bilo u Bazi 20. Likvidacije su vršili dragovoljci 11. Dalmatinske brigade 26. Dalmatinske divizije Jugoslavenske armije. U drugoj polovini svibnja 1945. godine u tu jedinicu došla je povjerenica Milja (Milka Planinc) i tražila je dragovoljce za likvicacije »bandita«. Obećala je velike nagrade, odlikovanja i dragovoljce odvela u Kočevski Rog. Danas znamo, da joj je desna ruka bio Simo Dubajić. U Kočevju su pripadnike dragovoljaca 11. dalmatisnske brigade dočekali slovenski partizani koji su ih razvozili u teško dostupna područja puna prirodnih jama. O tome je mnogo u Hrvatskom slovu pisao istraživač Zoran Božić. Posebno o Milki Planinc, kao sotonskoj povjerenici.
Sotonska povjerenica
»Ona je bila obdarena maštom sotonskog stručnjaka za mučenje i ubijanje ljudi. Ona je masovne likvidacije pretvorila u kanibalsko ubijanje“, piše Zoran Božić. Povjerenica Milja, napisao je Zoran Božić, po izjavi dragovoljca 11. dalmatinske brigade, partizana Jure, je živim žrtvama zabijala čavao u lubanju i pri tome govorila: »Da li sam ti konačno izbila iz glave Nezavisnu Hrvatsku državu?« Drugi njen specijalitet se zvao slano hrvatsko srce. Nakon četiri jaka udaraca sjekirom u području prsa u obliku četverokuta, izvukla bi srce i vukla ga po podu.
Odlikovanja za likvidatore u Kočevskom Rogu
Rekorder likvidator u Kočevskom Rogu bio je Ante Čepić, Hrvat iz Makarske, likvidirao je 3.800 Hrvata. Drugi na listi likvidatora sa 3.000 žrtava bio je Ljubo Periša iz Šibenika. Treće mjesto zauzeo je Ado Dragić, likvidirao je 2200 nesretnika. Nikola Marić iz Boke Kotorske i povjerenica Milja (Milka Planinc), našli su se na četvrtom i petom mestu. Ljubo Periša svoj životni put je završio u Novom Sadu, pobio je svoju djecu, ženu i sebe. Svi likvidatori 11. Dalmatinske brigade su poslije likvidacija nagradno dva tjedna boravili na Bledu.
Slovensko Društvo, koje je tada vodio g. Janez Perme, je 1992. godine, za obilježavanje stratišta, u Kočevskom Rogu, postavilo 14 skulptura, spomenika stradanju žrtava na Kočevskom Rogu. Društvo za obilježavanje stratišta je 2015. imenu dodala i ime Huda Jama koja je kao samostalna pravna osoba registrirana i u Hrvatskoj. Predsjednik Društva Huda Jama u Zagrebu je gospodin Roman Leljak. Danas su spomenici na Kovčevskom Rogu u slabom stanju. Društvo Huda Jama Zagreb je sa svojim posjetom Kočevskom Rogu, 9. 4. 2017. počelo s realizacijom svog programa, da se do kraja 2017. godine obnovi svih 14 spomenika. Početak radova predviđa se za drugi tjedan u svibnju.
Svi koji mogu i voljeli bi financijski pomoći udruzi, to mogu učini uplatom sredstava na račun Društva Huda Jama.
Privredna banka Zagreb. Društvo Huda Jama, OIB:80147344409, IBAN: HR4623400091170014856, SWIFT code: PBZGHR2X, sa napomenom: za Kočevski Rog.
Nadalje bismo naglasili i pozvali sve zainteresirane na Misu za žrtve u Kočevskom Rogu koja će se održati 3. 6. 2017. u 11.00 sati, kod najvećeg stratišta, jama pod Krenom. Misa će biti na slovenskom jeziku.
Informacije za dolazak na misu možete dobiti na sljedeći broj telefona: 099 6880 366.
Srdačno,
Roman Leljak i Društvo Huda Jama Društvo za uderitev zamolčanih grobov – Huda Jama, skr. Udruga Huda Jama, Florijana Andrašeca 14, 10000 Zagreb, huda.jama1945@gmail.com, roman@leljak.si, telefon Udruge: 099 3267936, 099 6880366, OIB: 80147344409
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više