Hrvatski Fokus
Kultura

Priča o – duhanu

U Splitu traje izložba Dim – priča o duhanu

 
 
U Etnografskom muzeju u Splitu u petak, 28. travnja 2017. otvorena je izložba „Dim – priča o duhanu“ koju je priredio Etnografski muzej u Zagrebu. Kustosica izložbe, etnologinja Marija Živković, koautorica je popratnog kataloga u kojem je, kao i izložbom, slikovito prikazana geneza te vremensko i prostorno rasprostiranje kulture duhana. Osim autorice izložbe, priloge su napisali etnologinja i kustosica Tamara Nikolić Đerić („Ženska strana duhana: društveno-povijesni aspekti razvoja rovinjske duhanske industrije i njen emancipativni potencijal“) i filmski kritičar Dean Šoša („Cigarete na filmu“).
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/05/radio.hrt_.hr_data_article_143993_14e51156e15dfcdabc01.jpg
Priča o duhanu priča je o biljci koju su istodobno nazivali kraljicom među biljkama, ali i đavoljom travom. U ovoj izložbi govori se o tim polovima u tumačenju duhana, ali se i kroz mnogo malih priča publici želi približiti živote onih kojima je duhan bio egzistencija: od šamana koji su se trovali duhanom kako bi uspostavili vezu sa svijetom duhova, preko dalmatinskih berača kojima je duhan značio kruh, do rovinjskih tabakina – žena koje su radom u duhanskoj industriji dobile priliku za emancipaciju. Ispričana je i priča o reklamama kojima je duhanska industrija nastojala prigrliti što više korisnika, te o svim onim redateljima koji su svoje filmove zavili u duhanski dim.
 
Izložba je koncipirana u više cjelina. Prva cjelina upućuje na američko podrijetlo duhana, važnu ulogu koju je duhan imao, i u nekoj mjeri još uvijek ima, unutar sustava vjerovanja američkih starosjedilaca, na širenje duhana iz Sjeverne i Južne Amerike diljem svijeta, što je likovno riješeno brodskim daskama – asocijacijom na prekooceansku trgovinu duhanom te na početke korištenja duhana u Europi, ponajprije u terapeutske svrhe.
 
U drugoj cjelini, pod nazivom Herba fiscalae, istaknuta je gospodarska važnost duhana u hrvatskim krajevima. Uz uvid u povijesni kontekst uvođenja duhanskih monopola u Europi, dan je dijakronijski pregled uzgoja i prerade duhana u hrvatskim krajevima od početaka, krajem 16. stoljeća, pa sve do današnjih dana kada se proizvodnja odvija na oko tisuću obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Podravini i zapadnoj Slavoniji.
 
Obrađena je i tema krijumčarenja, kao popratna pojava svakog monopola, pa tako i duhanskog. Ono se pojavljuje odmah nakon uvođenja monopola, a osobito je dobilo maha 1930-ih godina kada je smanjen broj dozvola za sadnju, otkupne cijene duhana bile su male, a maloprodajne cijene duhanskih proizvoda vrlo visoke. Jedna od većih cjelina u izložbi posvećena je načinima uživanja duhana koji su se mijenjali tijekom vremena pa time i pušačkom priboru koji se razvio u brojne oblike i dijelom postao svojevrsna umjetnička forma, što je prikazano kroz 365 izloženih predmeta.
 
Pušenje lule bilo je prevladavajući način uživanja duhana sve do 18. stoljeća, kada, barem što se Europe tiče, šmrkanje postaje najpopularniji oblik konzumacije. Manufakturna proizvodnja cigareta i cigara započeta je u Španjolskoj u 17., odnosno 18. stoljeću. Sve do kraja 19. stoljeća bili su prisutni različiti načini konzumiranja duhana koji su potisnuti tijekom druge polovine 20. stoljeća masovnom proizvodnjom cigareta.
 
Budući da je većina lula koje su se koristile na Zapadu izrađena od gline, porculana, meerschauma i drva, na taj su način i grupirane u izložbi. Specifični oblici koji su se razvili u drugim dijelovima svijeta kao što su nargila, afrička i kineska vodena lula, japanska lula kiseru, kineske burmutice, sjevernoamerički kalumet i drugo prikazani su prema svojoj dostupnosti za izlaganje. Proizvodnja lula u Zelovu kraj Sinja prikazana je kao zasebna cjelina uz povećanu fotografiju lularske peći, materijal i alat za izradu lula te uz video priloge HRT-a i Turističke zajednice grada Sinja o obnavljanju proizvodnje. Suvremene lule ručne izrade prikazane su kroz radove Domagoja Telišmana (Dotterpipes) i fotografije procesa njegova rada, a klubovi pušača lula kroz fotografije i pribor s međunarodnih i domaćih natjecanja u dugom pušenju lule.
 
Osim lula, prikazan je i ostali pušački pribor koji obuhvaća duhankese, cigaretnike, burmutice, pribor za paljenje vatre i drugo. Jednu vitrinu u izložbi zauzimaju brojne kutije za cigarete koje su se proizvodile tijekom 20. stoljeća, većinom vlasništvo privatnih kolekcionara Ivana te iz fundusa Etnografskog muzeja. Kao zanimljivo štivo posjetiteljima je ponuđen tekst novinara Edija Jurkovića Kako sam popušio sve redom – inventura bivšeg pušača u kojemu autor kroz brendove cigaretadonosi kroniku 1980-ih godina. U to vrijeme potrošnja cigareta u Jugoslaviji rastebrže nego u svijetu. Razlozi za to su porast stanovništva, kupovne moći i širenja navikepušenja. Primjera radi, 1985. godine potrošnja po stanovniku u Jugoslaviji iznosilaje 2300, a u svijetu približno 1000 cigareta.
 
Za širenje duhana tijekom povijesti bile su s jedne strane zaslužne društvene elite koje su prihvaćanjem novih načina konzumacije diktirale trendove te, s druge strane, ratovi koji su osobito doprinijeli širenju duhana. Te su činjenice prikazane uvećanom fotografijom vojnika u rovu iz Prvoga svjetskog rata, tijekom kojega su popularizirane cigarete, te konceptualno prikazana pušačkog salona iz druge polovine 19. stoljeća, u kojima su se okupljali pripadnici društvenih elita „da bi uživali u društvenoj slobodi muškog društva sličnoj onoj u arapskom svijetu“. Naime, u to vrijeme se običaj da muškarci puše povezivao se s Turskom, Perzijom i predjelima Sjeverne Afrike, gdje se duhan uživao u dokolici.
 
Temu reklamiranja duhanskih proizvoda tijekom 20. stoljeća obradio je marketinški stručnjak Ivo Payer. Uz tekst koji prati logiku reklamnog jezika posjetitelji mogu vidjeti televizijske reklame iz 1950-ih godina, kada je reklamiranje na televiziji još bilo dopušteno, te tiskane oglase čije su zanimljive slogane poput „Prestanak pušenja je savjet koji će pacijenti teško progutati. Radije ih ponudite Phillip Morrisom“ često 'izgovarali' zubari, liječnici, znanstvenici te ikone pop-kulture poput glazbenih i filmskih celebrityja. Vrlo zanimljivu temu cigareta u sedmoj umjetnosti za potrebe izložbe i kataloga proučio je filmski kritičar Dean Šoša koji kaže kako je u povijesti medija, čiji su ključni elementi pokret i svjetlo, malo što toliko efektno pokretalo i osvjetljavalo ljudsko lice kao što su to činili cigarete i dim. Brojne filmske scene koje je opisao posjetitelji mogu pogledati na ekranu. Posljednju cjelinu unutar izložbe čini povijesni pregled zabrana konzumiranja duhana i antipušačkih nastojanja – od smrtnih kazni za pušače (17. st.) do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda (20. st.). Pri tome je naglasak na gotovo jedno stoljeće stara nastojanja zdravstvenih radnika u Hrvatskoj (Higijenski zavod i Škola narodnog zdravlja u Zagrebu, 1927.) na suzbijanju pušenja, osobito među djecom.
Izložba ostaje otvorena do 18. lipnja 2017. godine. 
 

Nives Matijević 

Povezani članci

Animalistika Alfreda Krupe

hrvatski-fokus

Petrikivsko slikarstvo

HF

Izabrane predstave 28. Marulićevih dana

HF

Skupna izložba 10. Splitgraphic bijenala

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...