Hrvatski Fokus
Znanost

Svjetski dan veterinarstva

Svi moramo postati odgovorniji kada je u pitanju proizvodnja hrane i primjena antibiotika

 
 
U subotu 29. travnja diljem svijeta obilježen je Svjetski dan veterinarstva. Cilj obilježavanja svjetskog dana veterinarstva je isticanje i promoviranje različitih aspekata veterinarske službe koju provode / obavljaju veterinari odn. doktori veterinarske medicine diljem svijeta, zatim podizanje svijesti o veterinarskom doprinosu poboljšanja zdravlja životinja i njihove dobrobiti kao i njihova značajna uloga u području javnog zdravlja.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/05/www.duhokvet.org_images_logos_chameleon_logo.gif
Svake godine Svjetsko veterinarsko udruženje (WVA) i Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) određuju temu obilježavanja Svjetskog dana veterinarstva. Tako je ovogodišnja tema vrlo aktualna a jednako se odnosi na veterinarsku kao i na humanu medicinu: Rezistencija tj. otpornost mikroorganizama na antibiotike – od svjesnosti do djelovanja. Dostupnost i uporaba antimikrobnih lijekova bitno je utjecala na transformaciju medicinske i veterinarske prakse. Brojne infekcije koje su nekada bile kobne – sada se uspješno liječe zahvaljujući primjeni antimikrobnih lijekova, tj. antibiotika koji su doprinijeli poboljšanju zdravlja na globalnoj razini, uključujući i zdravlje životinja koje je ključno za dobrobit životinja, prehrambenu sigurnost i zdravstvenu ispravnost hrane.
 
Zaštita učinkovitosti ovih lijekova koji spašavaju živote jednako je važna i u humanoj i u veterinarskoj medicini u svrhu očuvanja naše budućnosti. Međutim, iako se već duže vrijeme govori i opominje o opasnostima uzrokovanim otpornošću mikroorganizama, točnije bakterija na antibiotike, pretjerana i pogrješna uporaba, pa i zlouporaba, izražene su jednako u području humane i veterinarske medicine kao i biljne proizvodnje radi čega se dramatično ubrzava pojava i širenje bakterijske otpornosti na antimikrobne lijekove. Veterinarske službe, uključujući i kliničke veterinare i veterinarske tehničare imaju određenu ključnu ulogu i snose dio odgovornosti u borbi protiv nastale i proširene otpornosti bakterija na antibiotike – prvenstveno se ovdje misli na ulogu veterinara u regulaciji i nadgledanju primjene antibiotika kao i davanje profesionalnih / stručnih savjeta farmerima i vlasnicima životinja, uključujući i vlasnike kućnih ljubimaca te snažno povezana suradnja sa humanom medicinom i zaštitom ljudskog zdravlja.
 
Veterinari imaju stoga odgovornu ulogu u daljnjem kontinuiranom napretku upravljanjem u zaštiti zdravlja životinja te poboljšanju njihove dobrobiti. Štoviše, veterinari moraju utjecati i poticati promjene u ponašanju – osobito one koje se odnose na odgovorno i promišljeno korištenje antimikrobnih lijekova. „Vrijeme je da iz riječi prijeđemo na djela“ – glavna je poruka ovogodišnje teme obilježavanja Svjetskog dana veterinarstva.
 
Prema tvrdnjama stručnjaka, znanstvenika kao i institucija koje se bave zaštitom zdravlja ljudi i životinja, čovječanstvo je suočeno s jednom od vrlo ozbiljnih kriza, a to je pojava i naglo širenje otpornosti bakterija na antibiotike – prvenstveno se ovdje upozorava na otpornost bakterija na većinu današnjih dostupnih antibiotika. Procijenjuje se da će do 2050. godišnje umirati oko 10 milijuna ljudi zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike. Bakterije razvijaju svoju otpornost na antimikrobna sredstva već više od 2 milijarde godina, a mi od 1980-ih počinjemo sagledavati probleme uzrokovane otpornošću bakterija na antibiotike. No, tek od nedavno poduzimaju se određeni važni koraci tj. akcije sa ciljem podizanja javne svijesti o nastalom problemu s kojim smo svi suočeni.
 
„Jesmo li zakasnili?“ – pitanje je koje se često postavlja. Margaret Chan, glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), izjavljuje: „Post-antibiotska era, tj. razdoblje nakon antibiotika, znači kraj suvremene medicine koju danas poznajemo.“ Pojam „post-antibiotska era“ pojavljuje se u vrijeme kada su brojne bakterije razvile otpornost na postojeće antibiotike u našem „arsenalu,“ zbog čega i neka banalna infekcija poput obične dječje ogrebotine ili male rane može postati kobna, a o kirurškim intervencijama da se i ne govori. Prema dostupnim podatcima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti/CDC (2011.) samo u SAD-u godišnje od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike oboli oko 2 milijuna ljudi, a od posljedica istih infekcija umre oko 23.000 pacijenata. Procijenjuje se da na globalnoj razini svake godine od infekcija uzrokovanih nekom od bakterija koja je otporna na antibiotike umre oko 700.000 ljudi.
 
Neodgovarajuća i/ili prekomjerna uporaba pa i zlouporaba antibiotika ima ključnu ulogu u razvoju i širenju bakterija otpornih na antibiotike, uključujući i zabrinjavajući porast ozbiljnih infekcija uzrokovanih bakterijom Clostridium difficile (dalje: C.diff.) kao posljedicom crijevne disbioze uzrokovane primjenom antibiotika (disbioza je poremećaj u sastavu dobrih i nadasve korisnih bakterija crijevne flore). Zabrinjavajuća je činjenica što se infekcije uzrokovane bakterijom C.diff. naglo i brzo šire diljem svijeta.
 
Katherine Fleming-Dutra provela je sa suradnicima istraživanje o medicinskom propisivanju antibiotika, a rezultati su objavljeni u časopisu Američkog medicinskog udruženja (Journal of the American Medical Association) u svibnju 2016. Istraživanje otkriva da se samo u SAD-u godišnje nepotrebno propiše oko 79 milijuna recepata za antibiotike, a na globalnoj razini nepotrebno, neodgovorno propisivanje antibiotika kreće se između 30 % i 60 % od ukupnog broja propisanih antibiotika („na recept“), s time da broj može biti i veći u državama gdje se antibiotici mogu dobiti bez recepta liječnika. Svjetska zdravstvena organizacija također je provela jedno istraživanje u kojem je ispitano 10.000 ljudi u 12 država: 64 % ispitanih svjesno je o opasnostima i rizicima neodgovorne i neodgovarajuće primjene antibiotika i pojave rezistencije, ali istodobno njih 64 % uvjereno je da se virusne infekcije poput prehlade i gripe moraju liječiti antibiotikom. Liječnici često popuštaju pod pritiskom pacijenta i izdaju recept za antibiotik kao preventivnu mjeru od mogućeg nastanka sekundarne bakterijske infekcije. Liječnici vrlo često prepisuju antibiotik(e) kod djece s običnom upalom uha ili gornjeg dišnog trakta iako su ozbiljne i teške infekcije vrlo rijetke u ovim slučajevima.
 
Dr. Paul Merino u svojoj knjizi o intenzivnoj medicini ('ICU Book') ističe sljedeće: „Prvo pravilo o antibioticima je pokušati ne koristiti ih.“ Ipak, primjena antibiotika u poljoprivredi, osobito u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji značajno doprinosi pojavi i širenju bakterija otpornih na antibiotike, vjerojatno čak i više od neodgovarajuće primjene u kliničkoj humanoj medicini. Od ukupne svjetske potrošnje antibiotika, procijenjuje se da čak 70-80 % se odnosi na korištenje antibiotika u poljoprivredi. Europska unija je 2006. zabranila korištenje niskih doza antibiotika kao promotora rasta, a SAD i Australija tek sada razmatraju o ovoj odluci.
 
Međutim, u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji velikih korporacija golemi broj životinja se drži u neodgovarajućim higijenskim uvjetima radi čega je gotovo nemoguće izbjeći primjenu antibiotika u preventivne svrhe, a to je još jedan ključni pokretač nastanka i širenja bakterija otpornih na antibiotike. Obole li na primjer, samo dvije životinje u intenzivnom farmskom uzgoju, tada se one liječe antibiotikom ali sve druge životinje dobivaju antibiotik u svrhu sprječavanja daljnjeg širenja bakterijske infekcije (bolesti). „Postoji očit razlog zašto nije usvojena zabrana ne-terapeutske primjene antibiotika: intenzivne, industrijske farme udružene s farmaceutskom industrijom imaju znatno veću moć od stručnjaka iz javno zdravstvenog područja,“ upozorava Jonathan Safran Foer, američki pisac, autor dva  nagrađivana romana koji su ujedno i 'bestselleri.'
 
Korištenje antibiotika u poljoprivredi je lakoumno i bezobzirno, a odnosi se jednako na antibiotike koji imaju značenje u primjeni u humanoj kliničkoj medicini kao i one koji to nisu. No, antibiotici se koriste u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji u terapeutske svrhe jednako kao i u profilaktičke sa svrhom sprječavanja pojave i širenja neke bolesti, te kao promotori rasta. Nadalje, antibiotici se koriste i u ratarskoj i u voćarskoj proizvodnji. Iako ove vrste bakterija nisu značajne za čovjeka i humanu medicinu, otpornost bakterija na antibiotike lako i brzo se širi: s bakterija koje uzrokuju oboljenja ratarskih i voćarskih kultura na bakterije tla, na bakterije u životinjskom organizmu i potom na bakterije u ljudskom organizmu. Naime, otpornost jedne vrste bakterija na antibiotike vrlo brzo se proširi ne samo na bakterije iste vrste nego i na bakterije iz iste porodice pa i istog razreda, čak i šire.
 
Farmaceutska industrija sve do nedavno nije razmatrala razvoj novih antibiotika. A sada nakon 40-godišnje uspavanosti u području istraživanja i razvoja novih antibiotika, došli smo gotovo do kraja antibiotske ere u medicini – preostali su nam samo najnoviji antibiotici koji se koriste kao „posljednja crta obrane“ od infekcija / bolesti uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike.
 
Svi moramo postati odgovorniji kada je u pitanju proizvodnja hrane i primjena antibiotika – treba izbjegavati nepotrebnu primjenu antibiotika kod blagih infekcija, a osobito kod virusnih bolesti poput prehlade i gripe. Uvijek treba imati na umu da sintetski antibiotici proizvedeni u laboratoriju farmaceutske industrije mnogo lakše i brže ubijaju korisne bakterije u našem organizmu u odnosu na one štetne, patogene bakterije. Stoga je u svrhu zaustavljanja svakog daljnjeg širenja bolesti uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike neophodno zaustaviti pogrješno i nepotrebno korištenje antibiotika u proizvodnji hrane – vaš izbor iz navedenih razloga mora biti ekološki proizvedena hrana ili proizvodi s malih i srednjih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Genetski modificirani komarci i Zika virus (3)

HF

Štetnost 5G bežične tehnologije

HF

GMO – (iz)um bez (raz)uma

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (13)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...