Hrvatski Fokus
Znanost

Otimanje zemlje u Europskoj uniji

Treba promijeniti zemljišnu politiku Unije u korist pravednog sustava posjedovanja i korištenja zemljišta

 
 
Otimanje, grabež i koncentriranje velikih površina zemljišta nije više fenomen samo tzv. globalnog Juga jer je stigao i u Europsku uniju. Ne jednom pisala sam o otimanju zemljišta diljem Afrike, jugoistočne Azije i Južne Amerike – sve manji broj moćnika posjeduje goleme površine zemlje. No, o pravim ratovima između seljaka, farmera i otimača zemljišta za potrebe međunarodnih kompanija i korporacija mnogi ne znaju ništa kao što ne znaju o masovnim ubojstvima (čak i iz vojnih helikoptera) domorodačkog stanovništva diljem južnoameričkog i afričkog kontinenta.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/05/www.ypard_.net_sites_ypard.net_files_users_MikaSkodova_CAPit-logo-text-website.png
Vodeći svjetski mediji o tome ne izvještavaju, nema tekstova niti komentara, nema fotografija…. a kada mediji nešto prešućuju, to znači da se takve stvari ne događaju pa javnost o tome ne zna ništa. Izrazito brutalan napad policije i vojske doživjeli su seljaci u Indoneziji u selu Mekar Jaya (provincija Sjeverna Sumatra/North Sumatra Province) u studenome 2016. Policijske i vojne snage okružile su selo u kojem živi oko 1500 ljudi svih dobnih skupina. Seljaci su brutalno pretučeni, uključujući i starce i jedno dijete. Neki ljudi zadobili su vrlo teške ozljede opasne po život pa su morali biti hospitalizirani. Razlog ovom brutalnom napadu na selo bila je namjera otjerati seljake, poljoprivredne proizvođače sa zemlje jer je to zemljište površine 554 hektara namijenjeno jednoj stranoj kompaniji koja će investirati u veliku plantažu.
 
U Europskoj uniji nije mnogo bolja situacija, jedino još policija i vojska nisu počeli ubijati ljude u ruralnim područjima. Tako su na primjer poljoprivredni proizvođači u ruralnim područjima diljem Njemačke također suočeni s navedenim problemom otimanja zemljišta, budući je na snazi izrazito ne demokratski oblik kontrole zemljišta koji samo još ubrzava proces koncentriranja zemljišta, čime se doprinosi povećanju cijene zemljišta uz istovremeno stvaranje barijera u odnosu na mlade farmere koji se žele baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim, mladi ljudi, poljoprivredni proizvođači ili oni koji će tek to postati imaju u ruci važan dokument Ujedinjenih naroda: „Voluntary Guidelines on the Responsible Governance of Tenure of Land, Fisheries and Forests / VGGT“ („Dobrovoljne smjernice o odgovornom upravljanju zemljištem u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu“ koje je usvojio Odbor za svjetsku sigurnost hrane na 38. zasjedanju 11. 5. 2012.).
 
Zahvaljujući ovom dokumentu UN-a, mladi Nijemci u ruralnim područjima nastoje preokrenuti ovu situaciju i zahtijevati poljoprivredno zemljište. Do 2016. kompanija KTG-Agrar bila je najveći posjednik zemljišta u Njemačkoj – raspolagala je s površinom od 38.000 hektara. Međutim, KTG-Agrar je bankrotirao pa su mladi poljoprivrednici okupljeni u udruženju mladih poljoprivrednih proizvođača zajedno s drugim mladima, uglavnom bezemljašima izrazili veliku želju da na ovim površinama započnu s odgovornom i održivom poljoprivrednom proizvodnjom te su tražili podršku od države. Međutim, zemljište je prodano i to na vrlo sumnjiv i dubiozan način jednoj transnacionalnoj osiguravajućoj kompaniji iz južne Njemačke i jednoj privatnoj fondaciji / zakladi iz Lihtenštajna. Za Nijemce ruralnih područja ovo je neprihvatljivo, a sve izraženije koncentriranje zemljišta stvara vrlo nepovoljne uvjete za pravo pristupa zemljištu. Iz ovih razloga obiteljska poljoprivredna gospodarstva prisiljavaju se da napuste poljoprivrednu proizvodnju dok se mladim ljudima koji žele ostati na selu i baviti se poljoprivredom to onemogućuje. Tako je 2010. najvećih 7% farmi kontroliralo čak 37 % obradivih površina.
 
Ovaj trend sve više se nastavlja pa se u poljopriverdi povećava udio agro-industrijske poljoprivredne proizvodnje. Nažalost, sve ovo ima vrlo negativne utjecaje na ruralna područja u cjelini, potkopava se seljačka poljoprivredna proizvodnja kao i 'elastičnost' i otpornost eko-sustava te prehrambena sigurnost i suverenost. Štoviše, svi ovi procesi negativno utječu na lokalne zajednice, njihovu kulturu i običaje kao i na sveopći društveni život u ruralnim zajednicama.
 
O problemima grabeža, otimanja i koncentriranja zemljišta diljem Europske unija prva u Europi javno je progovorila Europska koordinacija Via Campesina/ECVC. Prema upozorenjima ECVC-a, otimanje i koncentriranje zemljišta više nije novost u EU. Štoviše, ono se produbljuje i pogoršava zahvaljujući nejednakoj, neravnopravnoj distribuciji subvencija. Tako na primjer u Njemačkoj 28,4 % financijskih sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy/CAP) dobiva 1,2 % korisnika. Nadalje, cijene zemljišta su otišle „nebu pod oblake“ pa mali i srednji poljoprivredni proizvođači više ne mogu opstati u poljoprivredi jer oni, kao niti mladi, budući poljoprivrednici nemaju tako golemi kapital kojim bi mogli konkurirati stranim investitorima, od kojih mnogi nisu iz poljoprivrede niti se njome bave. Upravo iz tog razloga mali i srednji poljoprivrednici kao i mladi ne mogu zadržati ili kupiti zemljište.
 
Iz navedenih razloga udružili su se svi mladi poljoprivredni proizvođači kao i oni koji tek žele ući u poljoprivrednu proizvodnju i uz pomoć partnera – organizacija civilnog društva zahtijevaju od njemačke Vlade da primijeni UN-ove Smjernice (VGGT) te uvede konherentnu politiku na lokalnoj i nacionalnoj razini. Ovo se već počelo ostvarivati na području južne Njemačke i to je dobar znak za početak potrebnih reformi u politici, osobito poljoprivrednoj. Pored Njemačke i Francuska je počela s primjenom i nadzorom provedbe UN-ovog VGGT-a, a svojim iskustvom spremni su pomoći svima koji su suočeni s istim ili sličnim problemima.
 
Stoga nije uopće čudno što je krajem travnja 2017. Europski parlament na plenarnoj sjednici usvojio vlastiti dokument odn. izvještaj u kojem jasno prepoznaje i navodi sve hitne probleme vezane uz koncentriranje zemljišta kao i pravo pristupa zemljištu u EU. Europski parlament također zahtijeva odgovarajuće brze reakcije i djelovanja. Usvajanjem izvješća EP-a pod naslovom: „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednog zemljišta u Europskoj uniji: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu?“ ostvaren je važan korak – put ka pravednijem upravljanju zemljištem u Europi, navodi se u priopćenju za tisak EP-a.
 
Koalicija 'Europska koordinacija Via Campesina (ECVC)' i „Hands on the Land for Food Sovereignty“ („Ruke na zemlji za prehrambenu suverenost“) pozdravlja usvajanje ovog izvješća jer je došlo vrijeme da se politika o zemljištu diljem EU-a mora mijenjati. Izvješće koje je usvojio Europski parlament na plenarnoj sjednici 27. travnja trebalo bi poslužiti kao polazna točka u razvoju reguliranja i sprječavanja otimanja zemljišta na razini EU-a i to prvenstveno od stranih velikih kompanija ili korporacija, najčešće onih koje se ne bave poljoprivredom. Također treba spriječiti svako daljnje koncentriranje zemljišta, a zahtijeva se i pravo pristupa zemljištu za male poljoprivredne proizvođače.
 
Europski parlament (EP) zahtijeva od Europske komisije prihvaćanje/usvajanje preporuka i principa u upravljanju zemljištem što se temelji na UN-ovim Dobrovoljnim smjernicama (VGGT-u) koji je jednoglasno usvojen od strane Odbora za svjetsku sigurnost hrane. Također EP zahtijeva i osnivanje „Opservatorija za zemljište“ (Land Observatory) u svrhu praćenja ('monitoringa') transakcija zemljištem, kao i prikupljanje svih podataka vezanih uz moguće koncentrianje zemljišta, praćenje cijena zemljišta na tržištu kao i sve druge promjene, praćenje prenamjene zemljišta, praćenje plodnosti tla kao i njegove erozije. Nadalje, EP zahtijeva priznanje da Zajednička poljoprivredna politika (CAP) kao i neke druge politike EU-a potiču koncentriranje zemljišta diljem EU-a. I na kraju traže prepoznavanje otimanja zemljišta kao fenomena prisutnog diljem EU-a.
 
„Iako velike farme predstavljaju svega 3% od ukupnog broja farmi, one kontroliraju 52% svih obradivih površina. To nije prihvatljivo. Europski parlament sada prepoznaje da je došlo vrijeme za promjenu europske politike kao i nacionalnih politika o zemljištu sa svrhom sprječavanja špekulacija sa zemljištem uz davanje potpore seljačkoj poljoprivredi. Ovo će doprinijeti većem zapošljavanju u ruralnim područjima kao i pravednijem korištenju poljoprivrednog zemljišta u Europi te osiguranju zdrave i nutritivno kvalitetne hrane koja će biti dostupna svima, također i onima koji su najviše pogođeni ovom dugotrajnom ekonomskom krizom,“ izjavio je Antonio Onorati, član koordinacijskog odbora ECVC-a.
 
Iako mali i srednji poljoprivredni proizvođači imaju glavnu, vodeću ulogu u proizvodnji hrane diljem EU-a, oni se u velikoj mjeri istiskuju / tjeraju iz poljoprivredne proizvodnje kao i sa svojeg zemljišta upravo zbog otimanja i grabeža zemljišta te intenziviranja koncentriranja zemljišta diljem Europe. Europska unija treba jasne regulatorne odredbe kojima će spriječiti sve daljnje špekulacije sa zemljištem. Stoga će Europska koordinacija Via Campesina i dalje vršiti pritisak na Europsku komisiju kao i na članice EU-a da promijene svoju zemljišnu politiku u korist pravednog sustava posjedovanja i korištenja zemljišta a što se pak temelji na UN-ovim Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu (VGGT).   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Nema PVC vrećica, ima PVC stolarije

HF

Arahnolog Narcis Damin

HF

Igre bez granica – kurikul nastave Povijesti

HF

Proizvođači i kupci (6)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...