Hrvatski Fokus
Znanost

EU: Ne GMO-u!

Europski parlament odbio nove genetski modificirane organizme

 
 
Zastupnici Europskog parlamenta suprotstavili su se 17. svibnja 2017. namjeri Europske komisije da odobri uvoz proizvoda od genetski modificiranog kukuruza i pamuka: „Europski parlament je većinom glasova podržao dvije rezolucije kojima se ulaže prigovor na odluku Europske komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani pamuk GHB119 i genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od istih“, navodi se u priopćenju.
http://il2.picdn.net/shutterstock/videos/14543497/thumb/1.jpg?i10c=img.resize(height:160)
Genetski modificirani pamuk GHB119 ima dva nova svojstva zahvaljujući genetskom inženjeringu: otporan je na herbicid glufosinat-amonij koji je klasificiran kao toksična tvar s izrazito štetnim učincima na reprodukciju. Pored toga, GHB119 je otporan i na kukce štetnike koji u uzgoju pamuka nanose štete: ima 'ugrađen' gen bakterije tla Bacillus thuringiensis (Bt) zahvaljujući kojem biljka pamuka sama proizvodi toksin koji je štetan za štetnike pamuka. Genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9 otporan je na herbicid 2,4-D koji je dokazano štetan za razvoj embrija i uvršten je u grupu endokrinih 'prekidača' (tzv. 'disruptor') jer ozbiljno ometa i prekida fiziološke funkcije hormonalnog sustava.
 
Keith Taylor, zastupnik Europarlamenta (član britanskih „Zelenih“) i član Odbora za okoliš i javno zdravstvo je izjavio: „Svijet već sada proizvodi dovoljno hrane za prehranu 10 milijardi ljudi, a agro-korporacije tvrde kako trebamo GMO da bi prehranili svijet.“ Češki zastupnik u Europskom parlamentu Pavel Poc i potpredsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane organizirao je znanstvenu konferenciju u Europskom parlamentu koja je održana u Bruxellesu 10. svibnja 2017. a tema je bio zloglasni herbicid glifozat (ili glifosat). Jedan od uglednih govornika bio je dr. Helmut Burtschner, biokemičar (član austrijske organizacije za zaštitu okoliša „Global 2000“) koji je autor izvješća „Buying Science“ („Kupljena znanost“) u kojem dokazuje usku povezanost industrije, tj. proizvođača glifosata i regulatornih tijela koji zajedno čine sve da spriječe zabranu primjene glifosata. Govorio je i ugledni dr. Michael Antoniou o povezanosti herbicida „Roundup“ (sadrži glifosat, proizvođač je kompanija 'Monsanto') s pojavom tzv. ne-alkoholnog masnog oboljenja jetre i to već kod ultra niskih doza (o tome sam pisala ranije).
 
Istovremeno u svibnju 2017. u Indiji se poljoprivredni proizvođači gorušice (najpoznatiji proizvod od sjemenki gorušice je senf, a proizvodi se i ulje) snažno suprotstavljaju odluci mjerodavnih institucija Indije koje su odobrile komercijalni uzgoj genetski modificirane gorušice DHM-11 (Dhara Mustard Hybrid 11) koja je otporna / tolerantna na herbicid glufosinat. Genetski modificirana gorušica DHM-11 stvorena je u istraživalačkom laboratoriju Sveučilišta Delhi: znanstveni projekt je predvodio Deepak Pental, bivši vicekancelar Indije, a projekt je financirala indijska Vlada. Nakon genetski modificiranog pamuka, genetski modificirana gorušica DHM-11 bila bi druga genetski modificirana kultura u Indiji za komercijalni uzgoj. DHM-11 je tolerantan na herbicid glufosinat koji je između ostalog, poznat i kao neurotoksin. Nadalje, DHM-11 je zahvaljujući metodama biotehnologije sada bolje podoban za hibridizaciju jer je 'umetnut' sustav gena iz jedne bakterije tla (naime, gorušica je samooplodna biljka) koji uzrokuje sterilnost muških spolnih stanica pa biljka postaje podobnija za hibridizaciju. Argumenti znanstvenika 'ZA' DHM-11 su: povećanje prinosa između 25 i 30%, a to će pomoći Indiji da smanji ovisnost o rastućem uvozu jestivih ulja.
 
Međutim, sva dosadašnja iskustva uzgajivača genetski modificiranih poljoprivrednih kultura su negativna jer nema povećanja prinosa niti smanjene uporabe herbicida i/ili insekticida, već naprotiv, njihova primjena je povećana. Nadalje, uzgoj genetski modificiranih kultura je vrlo skup jer zahtijeva kupovinu GMO sjemena za svaku sjetvu, primjenu skupe tehnologije i agromjera radi čega su mnogi poljoprivrednici propali i ostali bez zemlje i prihoda, a u slučaju uzgoja genetski modificiranog Bt pamuka u Indiji mnogi su farmeri propali i počinili samoubojstvo o čemu sam također već pisala. Prema podatcima grupe 'Gene Ethics' (lobistička grupa protiv GMO-a) Burkina Faso i Rumunjska odustaju od komercijalnog uzgoja GMO-a (2016.), dok druge države bilježe smanjenje komercijalne proizvodnje GMO-a. U Rumunjskoj se komercijalno uzgajao genetski modificirani kukuruz, ali je 2016. na zahtjev farmera usvojena odluka o zabrani uzgoja GMO-a na nacionalnoj razini.
 
Burkina Faso je 2015. uzgajala Bt-pamuk na 400.000 hektara, ali je uzgoj prošle godine (2016.) zabranjen, zbog loše kvalitete pamuka, odnosno pamučnih vlakana što je uništilo poznatu reputaciju države kao proizvođača kvalitetnog pamuka. U Indiji je uzgoj Bt-pamuka značajno smanjen 2016. zbog problema sa – štetnicima koji su postali otporni na Bt-toksin. U Argentini je uzgoj genetski modificirane soje smanjen za 3%, jer poljoprivrednici masovno odustaju od uzgoja genetski modificirane soje te prelaze na uzgoj kukuruza i suncokreta. Uzgoj pamuka smanjen je i u Kini za 24% zbog niskih cijena pamuka i drugih problema. Indijski ministar zaštite okoliša Jairam Ramesh zatražio je 10. veljače 2010. šestomjesečni moratorij na odobrenje komercijalnog uzgoja genetski modificiranog Bt-patlidžana ( u Indiji poznat pod nazivom 'brinjal'). To je trebala biti prva vrsta genetski modificiranog povrća i stoga je potreban oprez – „Moramo biti znanstveno i društveno odgovorni,“ izjavio je tada Ramesh. Naravno, Bt-patlidžan sadrži novi gen Cry1Ac iz bakterije tla Bacillus thuringiensis.
 
Filipini su 2013. suspendirali pokusni uzgoj genetski modificiranih patlidžana. U Bangladešu je 2014. pilot projekt komercijalnog uzgoja Bt-patlidžana znatno podbacio i farmeri su bili suočeni s problemima i financijskom katastrofom. Patlidžani imaju vrlo veliko značenje u prehrani siromašnog stanovništva Bangladeša, Indije, Burme, Kine i jugoistočne Azije, pa se i naziva „povrće siromašnih.“ Znanstvenici Sveučilišta Michigan (Michigan State University) objavili su u najnovijem izdanju časopisa „Ecography“ (16.05.2017.) rezultate provedenog istraživanja o zabrinjavajućem smanjenju broja prekrasnih i čudesnih leptira, tzv. monarh leptira koji svake godine migriraju iz istočnog područja Sjeverne Amerike u sjeverozapadno područje Meksika gdje prezimljuju. Monarh, lat. Danaus plexippus, je veliki leptir iz porodice šarenaca (lat. Nyphalidae) čija osnovna boja krila je narančasta. Jedan od uzroka njihovog nestajanja je i zloglasan herbicid glifosat („Roundup“ kompanije Monsanto) ali i drugi herbicidi koji utječu na smanjenje populacije biljke kojom se hrane gusjenice leptira monarha. Radi se o biljkama poznatim pod nazivom svilenice (ili mliječni korov), a pripadaju američkom rodu svilenica (porodica Asclepiadaceae, rod Asclepias,) koje sadrže oko 100 vrsta zeljastih biljaka. Stručnjaci su zbog toga počeli savjetovati ljude o načinu uzgoja svilenica u vrtovima i sl. kako bi doprinijeli očuvanju leptira monarha. U Meksiku je proglašen Rezervat biosfere leptira monarha (100 km sjeverozapadno od grada Meksika na planinama trans-meksičkog vulkanskog prstena) koji je 2008. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine iz obje Amerike.
 
Znanstvenici Sveučilišta u Arizoni objavili su nedavno novi članak o GMO-u koji će navodno pomoći u smanjenju broja oboljelih od karcinoma jetre. Naime, stvoren je novi genetski modificirani kukuruz koji će navodno poboljšati zdravlje usjeva jer će biljka biti otporna na gljivice iz roda Aspergillus koje su odgovorne za stvaranje opasnog i karcinogenog toksina – aflatoksina. Najveće koristi trebale bi imati siromašne i nerazvijene zemlje gdje se kukuruz ne testira na prisutnost aflatoksina pa se oko 4,5 milijarde ljudi gotovo svakodnevno truje. No, osim u kukuruzu, aflatoksin najčešće nalazimo u kikirikiju, sjemenkama pamuka, orasima, pistaciji i brazilskim oraščićima te u mlijeku.
 
Novi genetski modificirani kukuruz otporan na gljivice Aspergillus stvoren je zahvaljujući novoj metodi biotehnologije poznatoj pod nazivom RNK interferencija (RNKi): biološki proces u kojem RNK molekule inhibiraju ekspresiju gena neutraliziranjem ciljanih mRNK molekula (glasnička RNK) ili jednostavnije i razumljivije – RNK interferencija omogućava blokiranje određenih vrsta gena (još se naziva i 'utišavanje gena').
 
U subotu 20. svibnja u stotinama gradova na šest kontinenata održan je šesti po redu „Marš protiv Monsanta“ u kojem su marširale stotine tisuća ljudi. „Marš protiv Monsanta“ održava se sa ciljem podizanja javne svijesti o štetnostima genetski modificiranih organizama i herbicida glifosata koji je otkriven u ispitanim uzorcima zraka i kiše, majčinog mlijeka, vitaminina za trudnice, u hrani za dojenčad ('Baby formula'), kao i u cjepivima za djecu te u 90% prehrambenih proizvoda iz konvencionalnog uzgoja. Međunarodni „Marš protiv Monsanta“ održan je 20. svibnja u Zagrebu i u Đakovu u organizaciji „Slobodne Hrvatske.“ No, ostao je u velikoj sjeni veličanstvenog „Hoda za život.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Okrutnost je jedna stvar

hrvatski-fokus

Kemoterapija ubija

HF

Eduard Miloslavić – slavni hrvatski patolog i sudski medicinar

HF

EU birokrati ne priznaju znanstvene recenzije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više