Plenković traži okupljanje i jedinstvo

HDZ-u jedina nada (pre)ostaju Mato Franković i Andro Krstulović Opara

 

 

• Prvi krug lokalnih izbora je iza nas. Iako je HDZ očekivano najbolje prošao u Središnjici ove stranke nisu zadovoljni. Andrej Plenković će moći reći da je HDZ uspio samo u slučaju ako njegovi kandidati – Mato Franković i Andro Krstulović Opara – pobijede u Dubrovniku i Splitu. U suprotnome dolaze na naplatu svi njegovi dosadašnji promašaji, od kadroviranja do povratka u stranku odbjeglih sinova i kćeri (M. Dalić, M. Kujundžić, D. Prgomet…), koji su najveći razlog pobune od strane Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. S druge strane Most je prošao lošije, ali ne toliko loše kako bi se moglo reći da su ih birači kaznili. SDP je u agoniji već šest godina i bolji rezultat nije se mogao ni očekivati. HNS preživljava a da ni sam ne zna kako. HSS je još uvijek na političkoj sceni samo zahvaljujući raskošnosti Zorana Milanovića na prošlim izborima za Sabor. HDSSB je vraćen matici, tj. HDZ-u. IDS i dalje uspijeva na lokalnoj razini pobjeđivati ustrajavanjem na autonomaštvu i liberalnim (ne)vrijednostima. Pitanje je dokle? Živi zid ipak pomalo tone. Ide putem ljevičarskih pokreta koji su plesali „jedno ljeto“ (Orah, Laburisti, Nacionalni forum…).

Andro Krstulović Opara

 

Javnost i nije toliko zainteresirana oko toga tko će bolje proći u drugome krugu lokalnih izbora, njih više zanima hoće li ili ne će Andrej Plenković formirati saborsku većinu. Bez obzira što u HDZ-u govore da su spremni za izbore u svako vrijeme, previše je to stresna situacija za svaku stranku, pa tako i za HDZ. Istina je da je HDZ najbolji u anketama, ali ankete su jedno, a izbori sasvim nešto drugo. I zato u ovome vakumu između dva izborna kruga Plenković otvoreno govori da svakodnevno i intenzivno pregovara s mogućim koalicijskim partnerima. Pitanje je hoće li uspjeti, jer se sve više javlja mogućih podržavatelja koji pak uvjetuju svoj glas time da neki drugi ne bi smjeli biti u toj Vladi. A kako Plenković treba u jedne i druge, njihova uvjetovanost dodatno mu otežava stanje. I zato Plenković sve više govori o pozitivnim trendovima u državi, a sve manje o potrebi političkoga jedinstva kod formiranja nove saborske većine. Ostaje da vidimo hoće li potencijalni podupiratelji i partneri ići za tim da slijede Plenkovića zbog pozitivnih trendova u gospodarstvu, ili će prevladati njihovi osobni ili stranački parcijalni i drugi interesi.

 

• Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih slave. Slavi i Šefko Omerbašić, prvi iza Milana Bandića. Dok Bandić drži svoj govor, bivši muftija podbača se štapom da ne padne. Sve ostale su oko Mile bile žene. Jedna ljepša od druge.

 

• Vele da je Drago Prgomet loše prošao na izborima u Zagrebu. On kaže da nije i još dodaje kako je prošao bolje od svojih prethodnika. A zašto je Prgomet loše prošao? Iz nekoliko razloga. Najvažniji je da je ubačen u igru kada nitko drugi nije htio, a predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nije dopustio da se natječe još uvijek aktualni predsjednik stranačke organizacije HDZ-a u Zagrebu, Andrija Mikulić. Nadalje, Prgomet je izišao pa se vratio u stranku što ljudi ne vole. Još veći je razlog kandidatura Brune Esih, nove zvijezde na političkome nebu, za koju je najveći dio HDZ-ovaca glasovao. Oni koji nisu bili ni za Dragu, a ni za Brunu, svoj su glas dalu Milanu Bandiću, Sandri Švaljek ili nikomu. Donedavni mostaš Prgomet – a to je danas najveći krimen kod svakoga pravoga hadezeovca – protiv sebe je imao Gradski odbor na čelu s Mikulićem, Josipom Jelićem, Ivanom Čelićem i drugim Hrvatima s juga. U Dubravi, upravo zbog ovakvoga stanja u stranci, neki su dugogodišnji HDZ-ovci napustili HDZ i prešli čak u Radničku crvenu frontu bizarnoga Tomislava Tomaševića, a na zadnjem sastanku Područnog odbora HDZ-a Novi Zagreb istok glasno je rečeno da Gradski odbor bojkotira Prgometa. I zato – dobro je i prošao.

 

• Pozdravljam odluku zastupnika HDZ-a koji su u Europskom parlamentu (Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ivica Tolić i Željana Zovko) – te Marijana Petir (HSS) i Ruža Tomašić (HKS) – koji su glasovali protiv protiv rezolucije EP-a u kojoj se poziva da se pokrene postupak protiv Mađarske i Viktora Orbána i završi sankcijama u obliku uskraćivanja prava glasa. Time su hrvatski eurozastupnici iz redova domoljubnih stranaka pokazali kako misle svojom glavom i nisu podlegli pritiscima Angele Merkel i drugih lijevo-liberalnih snaga u Uniji. Za sramnu rezoluciju glasovali su Biljana Borzan (SDP) Davor Škrlec („nezavisni“), Ivan Jakovčić (IDS), Tonino Picula (SDP) i Jozo Radoš (HNS).

 

• Republika Hrvatska uložila je prvi put u Vijeću sigurnosti dodatna objašnjenja na stajališta Europske unije glede izvješća koje je podnio visoki međunarodni predstavnik za BiH Valentin Inzko o stanju u Bosni i Hercegovini inzistirajući na potpori provedbe reformi Izbornog zakona BiH kako bi se osigurala jednakopravna pozicija triju naroda prigodom biranja izaslanika za Dom naroda. Za Hrvatsku najbitnije političko pitanje je „reforma Izbornog zakona, posebice u svjetlu odluke Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. i odluke Ustavnog suda o gradu Mostaru“.

 

• Prema studiji MMF-a iz 2016. Hrvatska je od 1993. do 2013. godine izgubila 15 posto rasta BDP-a zbog "emigracije visokoobrazovanih stručnjaka, što je rezultiralo manjim stopama rasta ili čak padom". Opasan podatak.

 

• Austrijski parlament izglasao je zakon kojim se zabranjuje nošenje u javnosti odjevnih predmeta koji prekrivaju cijelo lice, što će se kažnjavati sa 150 eura globe. Usto, Austrijanci su zabranili i distribuciju Kur'ana!?! S druge strane, imigranti su obvezni godinu dana sudjelovati u integracijskom procesu tijekom kojeg će učiti njemački jezik i etiku, od tražitelja azila se također očekuje spremnost na volonterski rad za javno dobro, a oni koji to odbiju automatski će izgubiti stečene povlastice.

 

• Razvidno je kako je Englezima važno mišljenje mađarske, poljske, češke i slovačke vlade o Europi poslije brexita, kao i o tomu što nakon izlaska iz Unije, stoga su u Londonu, u Chatham Houseu u kojem je smješten britanski Kraljevski institut za vanjsku politiku, pozvani  državni tajnici iz četiriju višegradskih država zaduženi za europske poslove da predoče domaćinima kako oni, bez Velike Britanije, gledaju na budućnost Europe. Politički čelnici Mađarske, Češke, Poljske i Slovačke demonstrirali su jedinstvo Višegradske skupine, za razliku od Europske unije gdje nema jedinstva članica.

 

• Donald Trump do sada, osim žestokih napada američkih medija, nije uradio, barem ne što je dokazano, dovoljno loših stvari da bude opozvan. No, to nije razlog da ga i dalje ne će progoniti. Ne piše mu se dobro. Posebno nakon što je smijenio čelnika FBI-ja Jamesa Comeya i što će ga istraživati bivši direktor FBI-ja Robert Mueller, inače prijatelj smijenjenoga Comeya.

Robert Mueller

 

• Premijer valonskog dijela Belgije Paul Magnette u veljači je rekao da nakon brexita trebaju doći: polixit, hunxit, romaxit i bulgxit. Na znanje i ravnanje.

 

• Rusija hoće vojnu bazu u Mahovljanima kod Banje Luke gdje su nekada živjeli Talijani. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova još se nije oglasilo.

 

• U Manchesteru, poznatom po nogometu, islamski fundamentalist ubijao je ljude na koncertu. Radi se o Salmanu Abediju, 22-godišnjem britanskom državljaninu libijskog podrijetla. Dokaz više kako je sve opasnija mantra Angele Merkel o migrantima.

 

• Aleksandar Vulin je poznat po izjavi da je Slobodana Miloševića izabrao sam Bog. To je onaj „ministar rada“, koji je po najpoznatiji po napadima na Hrvatsku i Hrvate.

 

Marijan Majstorović