Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Profitirale bi i Trumpove tvrtke

Od Ronalda Reagana nije bilo porezne reforme

 
 
Nejasnim prijedlozima za poreznu reformu Donald Trump upustio se u svoj najteži pothvat. Kritičari njegove zamisli smatraju darom eliti. Steven Mnuchin opet se poslužio superlativima da bi dao do znanja koliko je povod značajan: to je „najopsežnija porezna reforma u povijesti zemlje“, kazao je ministar financija na konferenciji za tisak u Bijeloj kući. Ali oni što je prezentirao novinarima bilo je izuzetno oskudno s obzirom na najavu – na jednoj jedinoj stranici nalaze se središnje točke Trumpova poreznog plana. Ministar je kazao da će se na pitanja o pojedinostima odgovarati kasnije.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/05/static3.businessinsider.com_image_588f4285713ba11c008b5578-480_donald-trump.jpg
Jasno, dva dana prije isteka važnih sto dana Trumpova mladog predsjedništva taj je papir trebao pokazati prije svega to da predsjednik ozbiljno uzima svoja izborna obećanja – i da smjer određuje Bijela kuća, a ne birokrati u parlamentu. Trumpove ideje možda su neodređene, ali namjere koje stoje iza njih jasne su: reforma predviđa smanjenje korporacijskog  poreza s dosadašnjih 35 na 15 posto. Tvrtke bi osim toga plaćale porez samo na dobit ostvarenu u zemlji. Porezi na dobit koja se nalazi u inozemstvu privremeno bi se snizili da bi se tvrtkama dalo mogućnost  da novac vrate što bezbolnije. Paket naklonjen poduzećima, argumentiraju u Bijeloj kući, oslobodit će kapital i pobrinuti se za radna mjesta i investicije. Kada bi se reforma provela, osim malih poduzeća i nekretninsko carstvo predsjednikove obitelji bilo bi oslobođeno milijuna dolara poreza. Jer niska porezna stopa ubuduće bi trebala važiti i za poduzeća koja su – kao Trumpova organizacija – dosad plaćala znatno više poreze na dohodak.
 
„Cijela stvar prije svega je neskriven porezni dar eliti“, kaže Hunter Blair, porezni stručnjak u liberalnom Economic Policy Institute-u. Smanjenje poreza na dobit ostvarenu u inozemstvu bilo bi ravno „rasprodaji“, planirani teritorijalni sustav poduzećima bi dao poticaj da proizvodnju presele u inozemstvo umjesto da u zemlji stvaraju radna mjesta. A porezne olakšice na vrhu tekle bi prije svega u kupovinu dionica, a ne kako tvrde konzervativci – u  kućnu blagajnu srednjeg sloja.
 
Još se George W. Bush bio okušao – i to dvaput -na smanjenju poreza gospodarskoj eliti, kaže Frank Clemente iz organizacije  Americans for Tax Fairness. „A nitko ga se danas ne sjeća kao velikog predsjednika koji je stvarao radna mjesta.“ I najavljeno smanjenje poreza srednjem sloju stručnjaci promatraju sumnjičavo. Tako bi se primjerice paušalni iznos skoro udvostručio, a otpale bi brojne mogućnosti odbijanja od poreza. Ostali bi samo poticaji za kupnju nekretnina,  materijalno osiguranje za starost ili humanitarne donacije. Broj poreznih razreda smanjio bi se sa sadašnjih sedam na tri.
 
Dosad je nejasno koji bi se prihodovni  razred ubuduće kako oporezivao. Ovisno o situaciji, kaže porezni stručnjak Blair,  mnoga bi domaćinstva na kraju mogla plaćati više poreza. Lily Batchelder, stručnjakinja za porez na Njujorškom sveučilištu, računa s povećanjem poreza za više od 25 milijuna Amerikanaca – prvenstveno iz nižeg i srednjeg sloja. Na drugom kraju poreznog spektra dobitnici su jasniji – porez na nasljedstvo Trump želi potpuno ukinuti. Ali ionako je malo vjerojatno da bi planovi u sadašnjem obliku mogli postati stvarnost. U Washingtonu nijedan pothvat nije politički tako kontroverzan i teži za provedbu od porezne reforme. Porezni propisi sada obuhvaćaju 75.000 stranica i 200 puta su duži nego prije sto godina.  Od 2001. Kongres je izglasao 5900 promjena i tako dodatno napuhao zakon.
 
Dobitnici i gubitnici iz svih područja gospodarstva  pokušavaju utjecati na svako najmanje poboljšanje. Nije bez razloga to što se nakon Ronalda Reagana nijedan predsjednik nije usudio provesti nikakvu ozbiljnu reformu. A i Trumpu prijeti otpor u Kongresu, osobito s obzirom na to da su od 1986. fronte postale izraženije. Demokrati se opiru reformi i optužuju Trumpa da mijenja porezno pravo sebi u korist. Program je manje reforma, a više niz snažnih poreznih olakšica gornjem sloju, tvrdi njujorški senator Chuck Schumer. A bez glasova demokrata Trumpu će biti teško provesti naum u djelo. Propisi u Senatu zahtijevaju većinu od 60 glasova čim na kraju stoji povećanje državnog deficita. Inače smanjenje poreza  prestaje važiti  nakon deset godina – što je detalj koji će Trumpu i njegovim pristalicama vjerojatno otežati stvar.
 
Financiranje je nejasno
 
A zbog troškova raste otpor i u vlastitim redovima. Osobito fiskalno konzervativno krilo stranke strahuje da bi smanjenje porezne stope moglo povećati deficit. Da bi ograničili gubitke, republikanci su razmišljali o uvođenju graničnog poreza, kojim bi se dakle oporezivala proizvodnja domaćih poduzeća u inozemstvu. Ali tu su ideju žestoko kritizirali prije svega trgovci na malo i automobilska industrija. Oni se boje smanjenja dobiti i rasta troškova za potrošače.
 
Granični porez prekrižen je, ali bez njega Trumpu nedostaje vjerodostojan način kompenzacije izgubljenih poreznih prihoda negdje drugdje. Čak i Trumpu bliska zaklada Heritage kaže da će pitanje financiranja biti „izazov“. Da bi se nadoknadili troškovi koji se za sljedećih deset godina procjenjuju na više od šest milijardi dolara, gospodarstvo bi po mišljenju trusta mozgova Tax Foundation u istom razdoblju moralo rasti pet posto. A i sam ministar financija Mnuchin realističnim smatra samo oko tri posto. Ali i on je upozorio da treba biti strpljiv. Konačno, kazao je Mnuchin, taj je papir dosad samo „grubi pregled“.
 

Thorsten Schröder, Die Zeit

Povezani članci

Broj e-automobila u stabilnom porastu

HF

Ljepilo koje može vući vlak!

HF

Prodaja poljoprivrednoga zemljišta

HF

Petnaesti Dani smokava u Krku 

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...