Hrvatski Fokus
Znanost

Po čemu je Blaženka Divjak nestranačka?

Još sam 2012., napisao da Nacrt strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ne odgovara potrebama suvremenoga društva

 
 
Razgovor s prof. emeritusom Igorom Čatićem sa Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje.
http://www.sveopoduzetnistvu.com/sveopodulaz/source/SLIKE%202017-3DIO/Igor%20%C4%8Cati%C4%87%20(2).jpg
• Kako biste ocijenili sadašnji trenutak hrvatskoga društva? Posebno u svjetlu dogovora HDZ-a i HNS-a. Zašto se taj “brak” tako žestoko kritizira? Je li društvo zrelo da se okrene budućnosti?
– Valja poći od osnovnoga problema, a to je da premalu pozornost poklanjamo temelju svakodnevnoga života i komunikacije. To je jezik. Primjerice, u ovom trenutku ne postoji stručno prihvatljiv prijevod sveprisutne složene kratice STEM. Što prema objavljenim radovima znači: prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika. Iza ispravnoga prijevoda kriju se i mogući strateški pravci razvoja Hrvatske. Isto tako, danas je sve postalo industrija i proizvod, od bankarstva do proizvodnje hrane, od kreativne i kulturne industrije do industrije namještaja. Objektivno, Hrvatska se nalazi pred velikim izazovima. Oni su različiti. Prvi je: imamo samo jedan sektor koji ostvaruje, i to relativno previsok udio u DBP-u. To je turizam. A ni turizam ne sagledavamo u konceptu četvrte revolucije. Prema najnovijim hrvatskim istraživanjima, turizam je primjer najkompliciranijega i najkompleksnijega kiber-fizičkoga sustava. Ali nije dovoljan. Hrvatska nema stvarnu strategiju i viziju kakva želi biti. Premda su formalno napisane i izglasane brojne strategije. Koje ostaju mrtvo slovo na papiru.
 
• Hoće li ministrica Blaženka Divjak uspjeti pokrenuti nastavak kurikulne reforma. Što je s Bolonjskim procesom? Treba li i njega revidirati?
– Uvodno, najzanimljivije je pitanje zašto je HNS inzistirao upravo na tom resoru i izabranoj ministrici? Po čemu je ona doista “nestranačka”? Treba stvoriti osnovu za odgovor. Svaka djelatnost (npr. medicina, tehnika, obrazovanje, turizam) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika. Što to znači? Potpuno je pogrješan pristup sa zastarjelom skraćenom kraticom STEM. Život zahtijeva temeljno obrazovanje kao kombinaciju STEAL + SSH. STEAL znači prirodoznanstvo, informatika, tehnika, art (umjetnost i umijeće) i jezici (formalni: matematika, logika; računalni jezici te humani jezici: vizualni i auditivni). SSH znači društveno-humanističke znanosti. U prijedlogu CKR-a u potpunosti je izostala važna sastavnica procesa razvoja osobnosti. To je odgoj. A taj nedostatak je preuzet iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (SOZT).
 
Odgovor na ponuđeni prijedlog CKR-a vrlo je jednostavan. Na pogrješnost kurikulne reforme i njezine promicatelje ukazujem od 2012., kada sam napisao da Nacrt strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ne odgovara potrebama suvremenoga društva. I napisao o tome izvorni znanstveni rad. Prijedlog CKR-a koji potpisuje Boris Jokić potpuni je promašaj. Cjelovita kurikulna reforma samo je jedan od 38 ciljeva SOZT-a iz 2014. godine i čini samo 2,63 % zacrtanih promjena.
 
Cjelovita kurikulna reforma nije zakonom utvrđen pojam, ne postoji preklapajuće suglasje što je ona točno, za koga točno i kako točno bi ona trebala reformirati, i što točno. Treba voditi računa da će oni koji započnu s obrazovanjem i odgojem 2019. završiti temeljno obrazovanje početkom tridesetih, a visoko obrazovanje krajem toga desetljeća i da će raditi predvidljivo do 2080. Posebno ne postoji jasnoća je li riječ o preobrazbi postojećega školstva, ili svojevrsnoj kulturnoj revoluciji, jer nije predviđena izgradnja mladih ljudi, nego samo punjenje informacijama i brzo mijenjajućim vještinama (npr. programiranje), bez formacije. Nekoliko podataka. Na svaku stranicu prijedloga pristiglo je oko 10 stranica primjedbi. Samo za tehničku kulturu napisana su 3,5 autorska arka. Nemoguće je ulaziti u pojedinosti. Međutim, najvažnijoj reformi za hrvatsku budućnost pristupilo se vrlo neprofesionalno. Načinjen je veliki broj formalnih pogrješaka, zaobilaženjem donesenih propisa.
 
Rad svakoga dužnosnika zaslužuje tzv. prvih 100 dana. Međutim, već je sada jasna jedna odrednica prosudbe. Ako se bude inzistiralo na preranoj digitalno-robotskoj poduci za sve, to će biti ozbiljan atak na hrvatsku mladež i njezinu budućnost. Bolonjski je proces, kadrovski gledano, najbolnija točka CKR-a jer nije osigurao mehanizme kvalitete za formaciju učitelja. CKR-om se sada hoće promijeniti učenike i roditelje, a prema Jokićevu dogovoru sa sindikatima učitelje ne dirati. Strategija iz 2014. ima kao svoj 14. cilj: “Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki Bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stječu.” No, taj je cilj, kao i svi ostali, zasjenjen medijskom slikom o CKR-u.
 
• Kako ocjenjujete HAZU? Puno je prigovora toj vrhovnoj znanstveno-umjetničkoj ustanovi u zemlji. Postoji mišljenje da se rijetko oglašava o važnim pitanjima u društvu.
– Odgovaram u svojstvu voditelja Radne skupine za tehničke znanosti i informatiku (RSTZI) koja djeluje u okviru Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU. HAZU je vrhovna znanstveno-umjetnička ustanova u Hrvatskoj. Zbog financiranja, ovisna je i o odnosima s tekućom politikom. Posljednjih godina, tijekom mandata predsjednika akademika Zvonka Kusića razvila je vrlo raznovrsnu i kvantitativno široku djelatnost. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da HAZU ne može reagirati na odluke na temelju dnevne politike. Njezin rad treba biti promišljen i dugoročno usmjeren.
 
U vezi spornoga CKR-a osnovano je posebno Znanstveno vijeće koje sada ima oko 100 članova. Prvi rezultat je objava tri knjige primjedaba i prijedloga s recenzijama istaknutih stručnjaka teoretičara i praktičara o prijedlogu CKR-a. Sastav je upravo takav kakav je predložila i predsjednica Republike. Znanstveno vijeće razdijeljeno je sada u više radnih skupina. Već je aktualiziran osnovni problem. Članovi RSTZI potaknuli su preko Radne skupine za hrvatski jezik Razred za filologiju da među ostalim zauzme stajalište prema digitalnoj pismenosti i nužnosti pridržavanja hrvatskih i međunarodnih normâ u sustavu obrazovanja.
 
Nedvojbeno je da svijet ulazi u digitalno-robotsko doba. Međutim, na temelju znanja i spoznaja članova RSTZI ustanovljena je opasnost od pojave digitalne demencije i propadanja kognitivnih sposobnosti, ako se s digitalnim obrazovanjem započne prerano. Članovi RSTZI već su upoznali javnost s tim opasnostima. Stoga je moguć zaključak da HAZU djeluje u Hrvatskoj u okviru mogućnosti. Njezin je oprez nužan i zbog brzih političkih promjena.
 

D. J., http://www.glas-slavonije.hr/335878/11/Davor-Gjenero-Hrvatska-je-u-demokratskoj-konsolidaciji

Povezani članci

Svestrani Dragutin Hirc

HF

Proglašeni novi članovi HAZU-a

HF

Bolonjski proces poremetio sve kriterije

HF

Bog ipak postoji!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...