Hrvatski Fokus
Znanost

Rat protiv domaćega sirovog mlijeka

Mliječna industrija želi monopol i snažno lobira za zabranu prodaje ne pasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda

 
 
Moćna mliječna industrija snažno se suprotstavlja farmerima koji izravno opskrbljuju potrošače domaćim svježim, sirovim mlijekom i mliječnim proizvodima, osobito sirom. Vjerojatno će se sada neki sjetiti hrvatske kampanje za „sir i vrhnje“ naših kumica s početka 2000-ih – jer ta kampanja nije bila bez razloga. Naime, sve više Amerikanaca traži opskrbu svježim, sirovim tj. ne pasteriziranim mlijekom i mliječnim proizvodima i to iz dva glavna razloga: zdravlja i okusa. Međutim, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je izvješće čija jedina namjera je ugušiti veliki entuzijazam potrošača i njihovo pravo na zdravu prehranu domaćim i svježim prehrambenim proizvodima, uključujući sirovo mlijeko i mliječne proizvode. No, ovo izvješće je sve samo ne stručno jer se uopće ne oslanja na znanstvene dokaze.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/06/cdn3.collective-evolution.com_assets_uploads_2017_05_milk-759x500.jpg
Između ostalog tvrdi se kako konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda uzrokuje godišnje 760 alimentarnih oboljenja i 22 hospitalizacije diljem SAD-a, a od toga 96 % alimentarnih infekcija uzrokovano je konzumiranjem ne pasteriziranog mlijeka. Tvrdnje u ovom izvješću imaju namjeru prisiliti Vladu za donošenje zakona protiv prava i slobode izbora na hranu. Zanimljiva je činjenica što je studija osobito usmjerena na ne pasterizirane mliječne proizvode koji su kontaminirani slijedećim bakterijama: Escherichia coli (E. coli) koja stvara tzv. šiga toksin, zatim Salmonella spp., Campylobacter spp. i Listeria monocytogenes. Bakterije iz roda Salmonella spp. vodeći su uzrok alimentarnih infekcija (tj. oboljenja uzrokovana kontaminiranom hranom) u SAD-u ali i diljem svijeta, osobito posljednjih 20 godina. No, prema CDC-u bakterije iz roda Campylobacter spp. svrgnule su salmonele s prvog mjesta prošle (2016.) godine.
 
Zaista je čudno i neobično označiti bakteriju Campylobacter kao patogeni mikroorganizam u sirovom mlijeku kada se jako dobro znade da se ova bakterija redovito pronalazi i potvrđuje u pilećem mesu koje se prodaje u velikim supermarketima. Štoviše, sam CDC navodi kako se Campylobacter nalazi u 47 % ispitanih uzoraka sirovog pilećeg mesa iz supermarketa. Nadalje, stručnjaci CDC-a upozoravaju ljude da dasku na kojoj režu piletinu (ili neko drugo meso) moraju dobro oprati prije ponovne uporabe, pa makar i za rezanje ili sjeckanje povrća i dr. Bakterije iz roda Campylobacter spp. označene su kao patogeni mikroorganizmi koji uzrokuju alimentarna oboljenja i vodeći su uzrok ovih infekcija; isto tako kao broj 1 ističe se i zeleno lisnato povrće koje u SAD-u uzrokuje gotovo polovicu svih infekcija uzrokovanih hranom kontaminiranom patogenim bakterijama.
 
Stoga se opravdano postavlja pitanje zašto se toliko okrivljuje sirovo mlijeko i mliječni proizvodi? Jedini odgovor je – male farme su velika prijetnja i suparnik velikoj, moćnoj mliječnoj industriji. Stoga ni malo ne čudi što je mliječna industrija pokrenula pravi rat protiv farmera koji svoje svježe, ne pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode prodaju izravno potrošačima koji zahtijevaju upravo takve proizvode. Mliječna industrija želi monopol i stoga snažno lobira za zabranu prodaje ne pasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, ima golem utjecaj na tržišne cijene koje pak, kao što svi znademo, namjerno uništavaju male obiteljske farme.
 
Velike farme s golemim brojem životinja u intenzivnom uzgoju postale su norma u stočarskoj proizvodnji, uključujući i uzgoj krava muzara za proizvodnju mlijeka. Farmeri na svim velikim farmama prisiljeni su koristiti umjetna kemijska sredstva (lijekove i hormone) sa ciljem što veće proizvodnje mlijeka, dok se s druge strane, životinje na farmama drže u ne odgovarajućim i nehumanim uvjetima, a hrane se neprirodnom hranom  – prehrana krava muzara temelji se na žitaricama i – soji.
 
Cijena mlijeka vrlo je niska u SAD-u kao i u Europskoj uniji; tako na primjer jedna prosječna farma s 125 krava muzara u američkoj državi Vermont ima godišnji gubitak u proizvodnji mlijeka od oko 100.000 USD. Situacija u državi Vermont je vrlo ozbiljna i teška za male proizvođače mlijeka koji za 44,08 litara mlijeka (oko 11,6 galona) dobe oko 14 US dolara, dok proizvodnja iste količine mlijeka košta oko 22 US dolara.
 
Prošle (2016.) godine američka mliječna industrija iskoristila je tzv. damping metodu zbog golemih zaliha mlijeka (43 milijuna galona!): na tržište je stavljeno mnogo jeftinog mlijeka (u svrhu uništenja konkurencije) te se industrija riješila nagomilanih zaliha. Sve to prouzročilo je bankrot mnogih farmera koji su farme morali zatvoriti, dok mliječne kompanije zadovoljno trljaju ruke zgrčući goleme profite.
 
Dok su u Europskoj uniji i ostatku Europe popularni sirevi od sirovog, ne pasteriziranog mlijeka, u SAD-u federalna regulatorna tijela prijete zabranom proizvodnje takvih vrsta sireva i to zbog povećanog sigurnosnog rizika. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) 2014. ispitala je više od 1.600 sireva proizvedenih od sirovog mlijeka i pronašla samo u 10 sireva (ili 0,62%) bakteriju Listeria. No, potrebno je svakako naglasiti i to da u SAD-u sirevi od sirovog mlijeka dolaze na tržište nakon „odležanih“ 60 dana. U određenim vrstama sira od sirovog mlijeka kao što je npr. Gruyere, ovaj proces uzrokuje manju vlažnost i veću kiselost sredine što baš i ne pogoduje rastu bakterija iz roda Listeria. Isto tako većina nagrađenih sireva proizvedena je od sirovog mlijeka; u SAD-u se ne smije prodavati pravi, izvorni sir „Brie“ ili „Camembert“ jer se rade od sirovog mlijeka. „Tvrdnja da se pasterizirano mlijeko ne može kontaminirati patogenim mikroorganizmima je apsurd.“
 
Stručnjaci za bioraznolikost i sir („Slow Food Foundation“) kao i proizvođači sireva ističu: „U mlijeku postoje brojni enzimi koji sirovom mlijeku daju određeni karakterističan okus. No, kod pasteriziranog mlijeka ovih enzima nema – oni su potpuno nestali u procesu pasterizacije pa se stoga dodavaju kulture koje će pojačati okus mlijeka. …. U Europi ljudi ne žele sir od pasteriziranog mlijeka. Oni jako dobro znadu kako su dobri sirevi od sirovog mlijeka.“ Napori stručnjaka, potošača i farmera dali su dobre rezultate u 42 savezne američke države koje su 'olabavile' zakon i legalizirale prodaju sirovog mlijeka, a kampanja se nastavlja i u drugim državama uključujući Sjevernu Dakotu, Teksas, Montanu, New Jersey, Illinois i dr.
 
Najveći krivac za pojavu i širenje alimentarnih infekcija je – industrijska poljoprivreda, goleme farme i globalno tržište koje omogućuje brzo širenje takvih infekcija. Čak se i jedna od najopasnijih bakterija, Clostridium difficile, koja je otporna i na većinu antibiotika, može lako širiti putem distribucije hrane i prehrambenih proizvoda što je potvrdilo provedeno istraživanje Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti čiji rezultati su prezentirani na 27. Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti održanom u Beču od 22. do 25. 4. 2017., a rezultate istraživanja objavio je i „ScienceDaily“ 21. 4. 2017.
 
Većina alimentarnih infekcija kod ljudi nije uzrokovana hranom koja potječe iz malih farmi, uključujući i one organske/ekološke koje prodaju mliječne proizvode od sirovog mlijeka.Ove infekcije dolaze, tj. potječu s velikih farmi i velikih prehrambeno-prerađivačkih sustava. Bakterija Listeria koja se često spominje, može živjeti i u tkivu listova zelene 'romana' salate (salata 'romana' ima duguljaste, tj. izdužene/konične glavice). Štoviše, Listeria je 2017. otkrivena i u smrznutim pizzama. Isto tako, bakterije iz roda Salmonella spp. otkrivena je u krumpirovom čipsu s okusom ljute papričice jalapeño kao i u smrznutim kolačima „brownies“ jer su se nalazili u blizini smrznutih pilećih medaljona. „Stoga ako koristite isto opravdanje kojim klevećete sirovo mlijeko, tada bi tom logikom većina prehrambenih proizvoda trebala biti zabranjena.“
 
Bez obzira pijete li mlijeko ili ne, nema nikakve sumnje da svatko mora imati pravo odlučivanja i odabira koje prehrambene proizvode će konzumirati i iz kojih izvora. Tko ima pravo odlučivanja što ćemo jesti – mi sami ili državne agencije? (U slučaju SAD-a, to je FDA). Upravo stoga borba za pravo na konzumiranje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda postaje simbol još veće borbe, a to je rat za slobodu odabira tj. koje prehrambene proizvode ćemo konzumirati.   
[Izvor: Dr. Joseph Mercola: „Big Dairy Continues War Against Farmers and Raw Milk“ (19. svibnja 2017.)]
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Pravno uređenje gospodarenja otpadom

HF

Elektromagnetsko onečišćenje (2)

HF

Cijanid i vitamin B12

HF

Stupanj (ne)zadovoljstva

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...