Vrijedna knjiga Mate Arlovića

Hrvatska zajednica Herceg Bosna nije dijelila BiH

Materija ove nove knjige M. Arlović koja ima naziv HZ(HR)HB-a u postupcima(pre)ustrojavanja BiH do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma – ustavnopravni aspekt je važna zbog dvarazloga: praktičnog i teorijskog. Prvi nam kazuje da je rukopis zapravo rezultat istraživanja ustavnopravnih aspekata Hrvatske zajednice Herceg Bosne njene uloge i mjesta u postupcima (pre)ustrojavanja Bosne i Hercegovine do sporazuma iz Washingtona i Daytona, koji je trebao poslužiti obrani hrvatskih optuženika pred ICTY-jem u Haagu. Drugi razlog nalazimo u činjenici da je cjelokupni materijal ove knjige ujedno i poučan case study za istraživanje postsocijalističke i tranzicijske Bosne i Hercegovine kao "duboko podijeljenog društva". U svemu tome Arlovićevo sagledavanje "ustavnog prava" zapravo ustavnopravnih aspekata HR/HZ otvara još jednu novu priliku za rekapitulaciju i rekonstrukciju argumenata koji se koriste u dijalogu o problematičnoj i kompliciranoj vezi između legaliteta i legitimiteta…

Svekoliku složenost suvremenog života jednim svojim dijelom opisuje i opsežna interdsiciplinarna literatura ustavnog dizajna u podjeljenim društvima. Niz suvremenih autora opisuje različite grupe ustavnih strategija pogodnih za uporavljanje etnokulturalnom različitošću. Promišljajući dobre i loše strane integracije i akomodacije otkrivaju se prednosti tehnika koje služe i nužne su za promociju i uspjeh pravde, stabilnosti i demokracije. Potonje vrijednosti nužno su potrebne koliko građanima toliko i državnim i društvenim strukturama suvremene Bosne i Hercegovine. Snažnu poruku o svemu tome sadrži i posljednje Arlovićevo ovo djelo. Prema tome ovo djelo o ustavnopravnim aspektima HZ(HR)HB-a u postupcima (pre)ustrojavanja BiH do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma nadilazi formalne atribute jednog pravno-tehničkog manuskripta kojemu je za cilj puka demistifikacija i kritika manipulativnog i instrumentalnog gledanja na mjesto i ulogu HZHR. Naše je uvjerenje da ovo djelo omogućuje kritiku i racionalizaciju svake moguće dihotomije između legaliteta i legitimnosti, odnosno integracije i akomodacije kao načina razumijevanja izbora ustavnog dizajna za podjeljena društva. Ovo je ujedno i djelo koje propitujući praksu upravljanja modelima etnokulturalne različitosti kao i njene implikacije doprinosi postojećoj debati o ustavnom dizajnu za podjeljena društva koje nadilazi današnje bosanskohercegovačko društvo…

Arlovićeva knjiga HZ(HR)HB-a u postupcima (pre)ustrojavanja BiH do Washingtonskih i Dajtonskih sporazuma nesumnjivo predstavlja prilog u premošćivanju jaza koji kod nas nesumnjivo postoji između literature komparativne politike s jedne i komparativnog ustavnog prava o ustavnom dizajnu za podjeljena društva s druge strane… Naše je uvjerenje da je djelo HZ(HR)HB-a u postupcima (pre)ustrojavanja BiH do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma — ustavnopravni aspekt relevantan doprinos autora onom stajalištu koje suvremene ustavnopravne aspekte određenih pluralnih entiteta razumije i potvrđuje ne samo kao nužne i potrebne instrumente tehnike koncilijacije između vlasti i slobode pluralnih identiteta i različitosti, već i kao nužni test provjere legaliteta i legitimnosti zamišljenih i ostvarenih politički i pravnih situacija koje prednost i razlog za život najčešće ali ne i uvijek daju samo onim akterima i subjektima koji nastoje afirmirati neprikosnovene ustavne vrijednosti miroljubive koegzistencije, vladavine prava te vertikalne i horizontalne diobe vlasti.

Svaki mogući uvid u suvremeno stanje Republike Bosne i Hercegovine, a posebnoustavnopravni uvid u njeno stanje kao državnopravne cjeline i njenih dijelova pokazuje da je riječ o "duboko podijeljenom društvu". No, treba istaći da podijeljeno društvo nije samo ono koje je različito po etno-kulturalnim obilježjima. Prije se može reći da ono što čini podijeljeno društvo reflektira politički značaj razlika — one postaju markeri političkog identiteta i temelji političke mobilizacije. U tom smislu "podijeljeno društvo" je ono društvo u kojemu etno-kulturalne razlike imaju takvu političku težinu da remete ustavnu ravnotežu, a načini kojima društva odgovara na te izazove itekako ima praktičnu važnost. Ipak, treba reći da je suvremena ustavnopravna i politička znanost načistu s time da — "…iz političke perspektive etnička kompozicija društva nije po sebi problem; kritično je pitanje do koje se mjere etničke razlike prenose u političke podjele te jednostavnost s kojom se takve podjele mogu akomodirati postojećom političkom strukturom."
 

Na kraju možemo kazati da djelo M. Arlovićanije značajno samo po tome što je autor unjemu dosljednom analizom kategorički odbacio zaključak da je – "…HZHB bila državna zajednica kojom se dijelila BiH, od BiH odvaja dio teritorija i pripaja Republici Hrvatskoj". Poruka je djela sasvim suprotna. "HZHB nije bila država, već je bila samo jedan od organizaciono – pravnih oblika i pokušaja unutrašnjeg ustroja Bosne i Hercegovine kao složene države".

Prof. dr. sc. Arsen Bačić